Met Gjoni: Vratiti stari sjaj Ulcinja

Met Gjoni: Privredni i prirodni potencijal Ulcinja je vrlo specifičan. Nekada davno je jedan poznati svjetski geograf šetajući ovim krajevima istakao da je Ulcinju Bog podario sve što mu treba, a i  više od toga. Znači naš grad ima sve potencijale da bude među razvijenijim opštinama u Crnoj Gori, ali nažalost opština Ulcinj spada u one nerazvijene opštine i ako je na primorju i ima najbolje uslove za mnoge društvene djelatnosti. Imamo preko 15 kilometara pješčane plaže koja još nije iskorišćena kako treba, nisu izgrađeni mnogi hoteli, moteli i razni turistički centri, a trebali bi. Naišla je velika ekonomske kriza, radi se na divlje, neplanski. Porušena je većina tadašnjih društvenih hotela, stigla je privatizacija koja je dovela do toga da danas nemamo kapacitete vezane za visoki turizam, već za turizam iz okruženja jer nemamo ponudu da privučemo prave goste iz velikih zapadnoevropskih država.

Met Gjoni: Odlukama Berlinskog kongresa Ulcinj je pripao Albaniji, međutim od 1880. godine u sastavu  je Crne Gore. Takvu su sudbinu imali i  druga mjesta poput Bara, Tuziija, Plava i Gusinja. Normalno je da vrijeme je ucinilo svoje i sve te migracije i  kretanja stanovništva doveli su do toga da je Ulcinj sačuvao to većinsko albansko stanovništvo i ovdje pretežno, preko 85 posto žive Albanci. Ono što krasi ovaj grad, osim prirodnih ljepota, je svakako suživot njegovih građana koji može služiti za primjer mnogim  gradovima na Balkanu, jer i u najtežim vremenima nije bilo nikakvih međunacionalnih tenzija niti ekcesa u nijednoj nacionalnoj zajednici koja živi ovdje.

Znači, ovdje imamo i Crnogorce, Bošnjake, Rome…, ali ono čime se mi ponosimo je, ponavljam, zajednički život svih nas bez ikakvih problema.

Ulcinj spada u gradove sa najdužom tradicijom u turizmu na Jadranu i bio je ispred mnogih primorskih gradova, koji su u zadnjih tridesetak godina popularne destinacije. Razlog naše trenutne stagnacije u turizmu leži u malim ulaganjima. Prije samo tridesetak godina imali smo veliki priliv turista, naročito onih iz Njemačke i Skandinavije, ali slaba ulaganja u naš kraj su učinila da Ulcinj nije ono što je nekada bio. Ovdje se nekada govorio njemacki kao maternji jezik. Jasno vam je šta želim reći.

Met Gjoni: Naš cilj pridobiti one goste koji su nam nekada bili najznačajniji i  dubokog džepa, one što smo nekada imali. Nažalost kako su ekonomska kretanja u čitavoj ovoj regiji takva kakva su, ponuda koju mi sad nudimo nije na nekom visokom nivou. U zadnjih desetak godina uglavnom imamo goste iz država u regionu, tj. bivše Jugoslavije, a najviše imamo gostiju sa Kosova, koji su i  prije dolazili u Ulcinj i ovdje ljetovali. Međutim turistička ponuda primorskih gradova se mijenja iz godine u godinu. Mnogi turisti odlaze u neke druge gradove, tako da smo u prošlogodišnjoj ljetnjoj sezoni imali malo manje gostiju nego ranijih godina. No želim istaći, po našim proračunima, da se svake godine polako vraćaju i  turisti iz država zapadne Evrope kao i onih iz istocne Evrope. Tako da smo ove sezone imali i Čehe, Poljake, Rumune kao i goste iz BiH, Srbije, Hrvatske… Normalno je da nismo zadovoljni jer je poznato da u Ulcinju imamo najviše sunčanih dana u godini  i jedne od  najljepših plaža na  Jadranu i cilj nam je da privučemo mnogo više gostiju nego lani. No, da bi to postigli moramo da popravimo infrastrukturu i da obezbjedimo strana ulaganja u hotele sa četiri i pet zvjezdica. Onda ćemo moći govoriti o visokom turizmu i biti konkurenti mnogim gradovima i  državama u regionu. Uzmimo primjer Albanije, njenih primorskih gradova. Albanija je za kratko vrijeme postala hit u regionu jer je poboljsala svoju turističku ponudu, ulozili su dosta u razvoj turizma i  sada su tu gdje jesu. Eto dok sam ja bio zamjenik ambasadora u Albaniji jedna od ideja je bila da zajedno sa albanskim turističkim gradovima ponudimo turistima zajednički obilazak mnogih gradova, te u tih 20-15 dana gosti koji bi došli na ljetovanje u Crnu Goru imali bi ponudu da obiđu i mnoge gradove ovdje, u Albaniji, Makedoniji i  na Kosovu. To bi bila jedna zajednička turistička ponuda i  vjerujem da će se raditi na tome i  da ćemo svi mi imati jednu ozbiljnu ponudu u smislu kako unaprediti turizam u ovim južnim krajevima Balkana. Znači, ne dolaze turisti samo zbog kupanja i  odlaska na plažu, već i  zbog ponude i  razgledanja mnogih kulturno-historijskih spomenika.

Što se tiče drugog dijela vašeg pitanja, po našoj statistici Ulcinj spada u veoma jeftine gradove tj. najeftinije na crnogorskom Primorju, a kako imamo i dovoljno razvijenu poljoprivredu. Mnogi naši mještani izlažu na pijaci naročito voće koje samo ovdje u regionu može uspjeti, poput južnog voća, pomorandži, limuna, banana…, te smo, vjerujem,  po tome najjeftiniji grad na Balkanu.

Met Gjoni: Već sam ranije rekao da su međuljudski odnosi, ne samo sa Bošnjacima, već i sa mnogim drugim zajednicama koje ovdje žive veoma dobri. Sa Bošnjacima se intenzivno družim dugi niz godina, a bošnjački poslanici u Parlamentu Crne Gore, kada sam i ja bio poslanik, moji su veliki prijatelji. Veoma dobro smo sarađivali tako da smo i dan-danas ostali veliki prijatelji. Ovdje živi veliki broj Bošnjaka, naročito u vrijeme turističke sezone. Najviše Bošnjaka ima u Štoju, gdje imaju svoje kuće i vikendice. Nema nikakvih razlika u zajedničkom suživotu.

Met Gjoni: Mi svakako podržavamo razgovor na temu rješavanja tih etničkih pitanja. Bilo koji nesporazum se može riješiti samo dijalogom i ja mislim da  u tom pravcu treba nastaviti. Nažalost, inicijative su išle iz Brisela umjesto da inicijative idu sa Kosova gdje taj narod živi i gdje su svakodnevni kontakti. Smatram da polako taj dijalog ide ka poboljšanju tih odnosa i vjerujem da će srpska zajednica na Kosovu uvidjeti da je suživot sa Albancima moguć i da je to jedino rješenje. To znači da se ne trebaju pokidati veze sa Srbijom jer smo mi toliko male države da moramo tražiti naša prava kroz integracione procese, a ne da se zatvaramo u neki geto i da smtatramo da ako je neko negdje u većini da može samo on vladati. Samo intregracioni procesi znače ljudska prava koja se podrazumjevaju za sve, u smislu da svaka nacija uživa maksimum prava u školovanju, kulturi… Evo uzmimo primjer pozicije romske populacije na Balkanu koja je obespravljena. Treba vidjeti da i tu damo svoj doprinos kako bi i ta populacija uzivala svoja elementarna prava.

Met Gjoni: Svaka dijaspora je slična. Oni su otišli odavde ne zbog toga što im je bilo dobro već u potrazi za nekim boljim životom. Znači iz ekonomskih, političkih i drugih razloga. Svi oni traže bolju prespektivu za svoju djecu i  svoju porodicu ali naravno ne zaboravljaju svoj rodni kraj i pomažu koliko su u mogućnosti. Uzmimo primjer Plava i  Gusinja kojih ima najviše vani, pretezno u Americi i  koji mnogo pomažu i ulažu u bolji kvalitetniji život tih građana te nikako nisu zaboravljeni od dijaspore. Oni imaju i razne humanitarne akcije kao i  fondove kojima pomažu stare, bolesne ili socijalne slučajeve u svojim mjestima i mogu poslužiti za primjer kako se trebaju uložiti sredstva u svoja rodna mjesta. Od nekolicine njih koji žive u Njujorku potekla je i  ideja da se počne graditi moderan auto-put koiji bi išao preko Albanije i  gdje bi se u Podgoricu stizalo mnogo brže i put bi bio upola kraći. To je jedna sjajna ideja i  nadam se da će to ubrzo realizovati jer su sve oni to finansirali, tako da u budućnosti žele nastaviti gradnju tog puta skoro do nas tj. do granice sa  Albanijom.

Met Gjoni: Svakako da su najznačajniji projekti vezani za infrastrukturu. Naročito je izražen problem pijaće vode u ljetnjim mjesecima i problem kanalizacije i  odvođenja otpada. Ovo je aktuelno ne samo u turističkim gradovima već i u ostalim gradovima i ovo su naši najveći problemi. Ove godine značajniji projekat je upravo vezan za infrastrukuru. Tu će nam pomoći njemačka banka investicijom od oko 25 miliona eura. Studiju izvodljivosti ćemo imati do juna mjeseca a nakon toga ćemo početi sa radovima na terenu. Do sada su otpadne vode završavale u moru. Vjerujem da će ovim projektom rješiti ovaj problem.

Još jedan veliki problem, kjoji sam ranije istakao, je naša slaba turistička ponuda koju moramo poboljšati te pokazati turističkom tržištu da smo spremni ugostiti i mnoge strane turiste. Vjerujem da će nastupajuća turistička sezona u Ulcinju biti puno bolja i da ćemo uspjeti vratiti onaj stari sjaj Ulcinja.