Medojević:Nije UDBA nego Amfilohije!

Lider PZP-a Nebojša Medojević optužio mitropolita crnogorsko primorskog da je svojim govorom nanio štetu opozicionom protestu.
PODGORICA - Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević optužio je juče mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija Radovića da je svojim govorom na protestnom mitingu opozicije nanio štetu opoziciji.
Medojević je u izjavi agenciji Tanjug kazao da je dosta štete opoziciji donio govor mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija na protestnom mitingu, 13. oktobra.
- Poštujući njegovu brigu za nacionalne interese i uz svo uvažavanje njegove crkvene funkcije, mislim da je nastup Amfilohija bio autogol opoziciji. Da bi Crna Gora zaista ušla u fazu demokratije i promjena neophodno je da sa javne scene odu dva glavna lika - protagonista (Milo) Đukanović i mitropolit Amfilohije - rekao je Medojević.
Lider PZP-a je u izjavi za Republiku neposredno nakon mitinga optužio Agenciju za nacionalnu bezbjednost da stoji iza nereda.
- To su bili sitni kriminalci koji su pod uticajem alkohola i narkotika po nalogu DB-a izvršili napad na policiju. Oni su čak i flašom pogodili Gorana Danilovića i ja sam mojoj ekipi dao nalog da se povučemo prije kraja - kazao je tada Medojević.
Mitropolit Amfilohije je na protestnom mitingu prema tvrdnjama Uprave policije izgovorenom rečenicom ”Sve je u božjim, a sad u vašim rukama”, izazvao nerede.
Mitropolit je dan nakon toga na molebanu pojasnio svoju izjavu kazavši da je citirao najvećeg crnogorskog pjesnika Petra II Petrović Njegoša.
- Rekao sam nade nema više ni u koga do u Boga i u svoje ruke - rekao je Amfilohije.
Medojević je izrazio zadovoljstvo zbog promjene načina djelovanja opozicije, koja će u parlamentu pokrenuti odgovornost Vlade, raspisivanje referenduma ili vanrednih parlamentarnih izbora.
- Opozicija je u parlamentu pokazala radikalan zaokret ka mirnom i demokratskom protestu koji treba da dovede do promjene vlasti voljom građana. Ta promjena, sada je izvjesno, zabrinula je i ugrozila režim u Podgorici i to je na toj sjednici bilo jasno - rekao je Medojević.
Protest prosrpskih opozicionih stranaka ispred zgrade crnogorskog parlamenta, organizovanog zbog odluke Vlade da prizna nezavisnost Kosova, završen je neslavno napadom demonstranata na policiju.
U neredima koji su potom nastali povrijeđeno je nekoliko desetina građana, novinara i policajaca a uhapšeno je preko 50 demonstranata.
N.Zečević
Izvor / Republika

For Sale - Plot in Krute – Vladimir - Ulcinj 5€

In Krute-Ulcinj 43000 square meter, high Plot with a broad view of the city and surroundings
Plot is ready to build.Electricity and water
Price : 5 € square meter
To obtain more info, please contact .
To Ulcinj:
Phone:+382 (0)69 027 347 (Mobil)
Phone: +382 (0)30 423 094 (Home)

To Switzerland:
Phone :+4179 206 42 68 (Mobil)

To Germany :
Phone:+491608 977 389 (Mobil)

http://www.vimeo.com/1101171

Đukanović investitorima u Beču predstavlja Crnu Goru

BEČ - Ekonomski forum pod nazivom Prvi poslovni okrugli sto sa Vladom Crne Gore biće održan danas u Beču.
Na Forumu će učestvovati crnogorski premijer Milo Đukanović i ministri Branimir Gvozdenović i Predrag Nenezić. Iz crnogorske Vlade saopšteno je da će Đukanović govoriti na sesiji na kojoj će investitorima biti predstavljene crnogorske mogućnosti. Organizator Foruma je Economist Conferences.
“Nova nezavisna država Crna Gora uživa u ekonomskom bumu. Zemlja je prošle godine zabilježila rekordan priliv stranih investicija, a rast realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) iznosio je sedam odsto”, podsjećaju organizatori.
“Ali kako ekonomija počinje da se pregrijava crnogorski dugoročni rast mogao bi biti u opasnosti”.
Forum će, kako su dodali, biti prilika da se crnogorskoj Vladi postave pitanja, na primjer, da li može upravljati trenutnim bumom da bi osigurala budući ekonomski uspjeh. Đukanović će se, tokom boravka u Beču, sastati s generalnim sekretarom Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), Marcom Perrinom de Brichambautom i generalnim direktorom Organizacije Ujedinjenih nacija za industrijski razvoj (UNIDO), Kandehom Yumkellom.
Izvor / Mina-business

Istražujemo:Ko je kriv za skrnavljenje ulcinjske prirodne ljepotice

Država žmurila dok su Ulcinjani krčmili Adu
Nekad su sve kolibe na Bojani bile u vlasništvu Ulcinjana, a danas od oko 600 objekata, koliko se pretpostavlja da ih je sagrađeno, Ulcinjani imaju svega četrdesetak
Niko danas pouzdano ne zna kada je nikao prvi bespravno sagrađeni objekat na Adi Bojani, ni koga je sagradio, međutim, građevine koje danas krase jedan od nekoliko bisera prirode u najjužnijoj opštini daleko su od prvobitnih čija je namjena bila da služe isključivo ribarima. Fenomen divlje gradnje na Adi Bojani zaokuplja već neko vrijeme pažnju javnosti, kako zbog činjenice da su se obale Bojane pretvorile u gradilište, tako i zbog višegodišnjeg žmurenja državnih organa pred očiglednom devastacijom prostora. Svi se sada bave faktičkim stanjem i pitanjima, kako spasiti Bojanu i njene obale, zaboravljajući pritom, namjerno ili ne, kako je sve počelo, ko je prevršio mjeru, i zašto je država izgubila bitku s divljim graditeljima. ”Revija D” je istraživala kako je i kada počela devastacija najvažnijeg područja za zaštitu prirode u Mediteranu. Sagovornici ”Revije D” tvrde da divljanje bespravne gradnje datira od devedestih godina kada su počele prve prodaje ribarskih kućica gostima koji su se u Adu Bojanu zaljubili na prvi pogled.
– U to vrijeme male ribarske kuće imali su jedino mještani koji su dolazili na Bojanu da ribare. Ni one nijesu bile legalno sagrađene, ali su danas, slažu se mnogi, primjer autohtone ulcinjske gradnje. Kuće su pravljene na obalama rijeke i do većine njih se moglo stići jedino pješice. Nije ih bilo mnogo, niti se njihov broj s početka rapidno povećavao, valjda iz razloga što je taj posao odvajkada težak i njime se nije bavio veliki broj ljudi. Gradili su ih od drveta posječenog u šumi, koja i danas prekriva veliko područje u zaleđu rijeke, eventualno od dasaka, kako bi ribari imali gdje da prenoće i ostave opremu. Neki su napravili „kalimere“ , sprave za vađenje ribe, pa je ta vrsta gradnje dodatno dala šmek tom, za mnoge, rajskom mjestu.
Predsjednik NVO „Zeleni korak“ iz Ulcinja Dželjal Hodžić kaže da ribarske kuće nijesu bile veće od desetak kvadrata, s malo terase i vezom za čamac.
-Čak bih prije rekao da to nijesu bile nikakve kuće, nego obične kolibe koje nijesu pružale osnovne uslove za duži smještaj. Dugo godina se na Bojani ništa nije mijenjalo sve dok nije stigao turizam, odnosno naturizam. Pa i prvih nekoliko godina naturizma turisti su uživali, osim u moru i prelijepim plažama, i u Bojani koju su, slobodno se može reći, pored ribarskih čamaca krasil0 ie te ribarske kolibe. Kada je 1987. godine izgrađen most do Ade Bojane i naturističkog naselja, sve se počelo mijenjati. U blizini mosta nikli su prvi restorani, a potom i vikendice. Raspad bivše SFRJ i godine haosa koje su nastupile uticale su da se na tom području gradnja otme kontroli. Niko nije vodio računa šta se tamo dešavalo, a šta se sve desilo najbolje se vidi danas, kaže Hodžić.
Drugi sagovornik ”Revije D”, ribar koji je želio da ostane anoniman, ističe da za današnji haos na Adi Bojani najveću odgovornost snose, pored državnih organa koji nijesu preduzimali zakonske mjere protiv divljih graditelja, i Ulcinjani koji su prvi počeli da grade na Bojani, prodaju državnu zemlju i dovode kupce.
-Mogli smo da sačuvamo Bojanu od divlje gradnje ali smo, na žalost, odlučili da naplatimo, po mnogo čemu jedinstvenu prirodnu ljepotu. Kad kažem Ulcinjani, onda mislim na one sugrađane koji su uglavnom kroz ribolovovom ili nekim poslom bili upućeni na rijeku. U početku su pojedinici prodavali svoje kolibe, a kad su vidjeli da od toga mogu i te kako imati finansijske koristi, počeli su da krče placeve, grade nove kolibe i prodaju ih. Vremenom je objekata bivalo sve više i postajali su sve moderniji. Posao je cvjetao, jer je svako želio vikendicu na rijeci. Za nekoliko hiljada maraka mogla se kupiti pristojna kućica s terasom, nad vodom, i vezom za čamac. Nije bilo nikakvih ugovora i papirologije i sve se svodilo na prostu računicu „ti meni pare, ja tebi kolibu“. Kako je odmicalo vrijeme, biznis se širio s tim što su kasnije mnogi došljaci uvidjeli da ne moraju da kupuju placeve uz rijeku ili gotove kolibe, kad mogu sami da nađu mjesto koje im se dopada i na njemu sagrade objekat. U posao su ušli mnogi koji traže brzu zaradu, pa se sve otrglo kontroli. Obale Bojane postale su gradilište i danas na tom području ima nekoliko stotina objekata, od ribarskih koliba pa do luksuznih vila od nekoliko stotina kvadrata. Poređenja radi, nekad su sve kolibe na Bojani bile u vlasništvu Ulcinjana, a danas od oko 600 objekata, koliko se pretpostavlja da ih je sagrađeno, Ulcinjani imaju svega četrdesetak. I dalje cvjeta trgovina nekretninama, iako se radi o privremenim objektima. S druge strane, nadležni državni organi rijetko su intervenisali, uglavnom u razmacima od nekoliko godina do nekoliko mjeseci. Akcije bi potrajale desetak dana, a kad se inspekcije i mehanizacija udalje s Bojane i slegne prašina, ponavljao bi se stari film. Upravo kao ova poslednja akcija uklanjanja bespravno sagrađenih kućica, a sve su one bespravno sagrađene, priča naš sagovornik.
U Nacrtu temeljne studije za osnivanje Regionalnog parka Delte Bojane, koji je nedavno prezentovan u opštini Ulcinj, između ostalog predlaže se rušenje protivpravno izgrađenih objekata i primjena moratorijuma na novogradnju na Adi Bojani, Velikoj plaži i oblastima Kneta, zabrana vožnje van puteva, iskopavanje pijeska i kamenoloma. Takođe, predlaže se razvijanje destinacija i maršruta za različite vrste specijalizovanog turizma, kao što su eko turizam, posmatranje ptica, agro turizam, kulturni turizam. Nacrt studije je kompleksan projekat koji se bavi demografskim pitanjima, prirodnom i antropogenom sredinom, statusom, prijetnjama i režimom zaštite, ekonomskim vrijednostima i institucijonalmim osnovama. Izradu Nacrta naručila je Vlada Crne Gore, odnosno Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine, projekat je finansirala Svjetska banka, a uradio ga je Njemac Stefan Domke. Interesantno je da je trenutno stanje na rijeci Bojani i njenim obalama, kao i na ostrvu Adi, odnosno na kompletnom području delte, u totalnoj suprotnosti s onim što predviđa Regionalni park delte Bojane, pa se nameće pitanje šta zapravo namjerava vlada?!
M.Knežević
Izvor / Revija D

Anka Vojvodić:Moje protjerivanje će nanijeti štetu Srbiji

Anka Vojvodić dan nakon povratka iz Srbije ne može da procijeni koliko će trajati mjere Beograda
PODGORICA - Crnogorski ambasador u Beogradu Anka Vojvodić, ocijenila je juče da je odluka Vlade Srbije da joj se uskrati gostoprimstvo iznenađujuća i neuobičajena u diplomatskoj praksi i istakla da bi zbog takvog čina Beograd mogao da ima problema na međunarodnom planu.
Vojvodić u izjavi za Republiku nije mogla da procijeni koliko bi mogla da traje mjera Vlade Srbije.
- Ne mogu da kažem koliko će ta mjera trajati, ali bih mogla da ocijenim da bi bilo dobro da ova odluka ne traje dugo – kazala je Vojvodić, dodajući da su ambasadori ti koji prave mostove između država.
Ona je potvrdila da je u Podgoricu stigla u subotu pred ponoć i da za vrijeme boravka u Beogradu od kad je tekao rok od 48 sati da napusti Srbiju nije imala nikakvih problema.
Vojvodić je kazala da je dosta stvari podignuto na nivo koji ne koristi državi Srbiji i zbog kojeg Vlada u Beogradu može imati štete na međunarodnom planu.
- Ovakva situacija ne može koristiti građanima obje države. Nadam se da će se postojeća situacija kontrolisati i stavljati u uobičajene okvire - navela je Vojvodić.
Ona nije željela da posebno komentariše činjenicu da su mjere protjerivanja ambasadora zbog političkih razloga svojstvene nakon završetka hladnog rata isključivo nedemokratskim režimima.
- Zaista je takva odluka neuobičajena. Prosto ne treba govoriti o tome kome je takav gest svojstven i u kojim slučajevima se u diplomatiji ona primjenjuje. Ako bih to dodavala onda bi to bacilo drugo svijetlo na slučaj – kazala je Vojvodić, dodajući da ne želi da pravi bilo kakva poređenja.
Ona je ponovila da je odluka o protjerivanju bila ishitrena.
- Ako nešto radite brzo onda ne možete dobro ni da promislite. Kada se radi sa emocijama koje morate poštovati, onda odluke nijesu onakve kakve su kada radite promišljeno - zaključila je Vojvodić.
Odluka da se naš ambasador proglasi ”personom non grata” donijeta je samo sat vremena nakon što je Crna Gora priznala nezavisnost Kosova.
N.Zečević
Šef protokola srpskog MIP-a ispratio Vojvodić
Vojvodić je kazala da prilikom prolaska od ambasade do aerodroma u Beogradu nije bilo nikavih problema i kazala da ju je sa beogradskog aerodroma ispratio šef protoklola MIP-a Srbije. - To je uobičajeno u diplomatskoj praksi – navela je Vojvodić.
Izvor / Republika

Škeljzen Maljići tvrdi da je Priznanje Kosova rezultat jakog uticaja zapada,a ne naklonosti prema albancima

Nijesu simpatije nego pritisak
Podgorica - Politički analitičar iz Prištine Škeljzen Maljići ocijenio je da je odluka Crne Gore da prizna Kosovo uslijedila zbog pritiska Zapada, ali da se ne radi o nikakvim dugovima niti simpatijama Amerike prema Albancima. Podsjećajući da je i projekat nezavisnosti Kosova “bio i ostao u režiji Zapada”, Maljići je pojasnio da je priznanje nove države na Balkanu nastavak serije “političkih hirurških operacija” kako bi se izgradila nova arhitektura sigurnosti u regionu, nakon raspada Jugoslavije.
“Kada se na odluku Vlade Crne Gore gleda usko, kao na iznuđeni potez pod pritiskom Amerikanaca, imate utisak da se potvrđuje ideja “ograničenog” suvereniteta, da smo svi u regionu neke vrste “banana republika” sa kojima velike sile rade šta hoće. Ali, sa druge strane, i pritisak Beograda na Podgoricu i prijetnje unutrašnjom destabiliziacijom preko aktiviranja prosrpskih snaga, takođe je oblik nametanja “ograničenog suvereniteta” Crnoj Gori”, kazao je Maljići “Vijestima”.
On je ocijenio da je u toj perspektivi za Podgoricu mnogo probitačnije da “sluša” Zapad, umjesto da bude pod diktatom Beograda. Ističući da nezavisnost Kosova nije stvar posebnih simpatija prema Albancima, već se nametnulo kao najpragmatičnije i najbezbolnije rješenje za krizu. On je podsjetio da je i u visokim nacionalističkim krugovima u Srbiji odavno postojalo mišljenje da je Kosovo “kamen o vratu” i “gangrena” Srbije.
Podsjećajući da je većina zemalja u regionu priznala kosovsku nezavisnost i da se očekuje da priznanje stigne i iz Grčke, Maljići je ocijenio da su opasne tvrdnje kako je odluka Podgorice uslijedila zbog vraćanja duga albanskoj narko-mafiji.
“To nije ništa drugo do jedan oblik najprizemnije i rasističke propagande. Albanci u Crnoj Gori ne zaslužuju da budu tretirani na taj način. Kada bismo nacije i narode identifikovali po kriminalnim grupama i klanovima, ne bi ostalo niti jednog čestitog naroda na kugli zemaljskoj, jer svuda, u svakom narodu, ima zločinaca, narko-dilera i mafije”, smatra Maljići.
Komentarišući oštre izjave nekih političara nakon priznanja Kosova, Maljići je upozorio da se ne smije dogoditi da se mržnja okrene prema manjinama. Podsjećajući da nacionalne manjine u svakoj državi imaju pravo na opredjeljenje, Maljići je pojasnio da se u demokratiji ne može ignorisati i eliminisati stav manjine.
“A ona valjda treba da zna šta je njen interes, kojemu će se carstvu privoljeti”, ocjenio je on.
Nezavisna Malesija je priča za malu djecu
Maljići tvrdi da nemaju osnova optužbe dijala opozicije, da će nakon priznanja Kosova i neki djelovi Crne Gore tražiti samostalnost. On ističe da je “nezavisna Malesija fantom i glupost i priča za malu decu”.
“Kada nedostaju ozbiljni argumenti, izmišljaju se ovakve fantazije. Albanija priznaje Crnu Goru i ima odlične dobrosusjedske odnose, i tako će biti i sa odnosima između Crne Gore i Republike Kosovo. Kosovo je veoma zahvalno Crnoj Gori za prijem velikog broja kosovskih izbjeglica za vrijeme bombardovanja, i za realističku i hrabru odluku da se prizna nezavisnost Kosova”, tvrdi Maljići.

Roćen: To je samo partnerstvo
Crna Gora hoće da bude dio evropskog partnerstva, i u tom kontekstu treba razumjeti i njenu odluku o priznanju Kosova, kazao je je ministar inostranih poslova Milan Roćen i naglasio da je riječ o partnerstvu, a ne o pritisku.
»Evropa je čvrsto riješena da zatvori sva pitanja koja su opterećivala Balkan tokom posljednje dvije decenije, i da nam pomogne u obračunavanju sa mitovima, velikodržavnim iluzijama i nacionalizmima«, kazao je Roćen In televiziji.
Sa.KAJOŠEVIĆ
Izvor / Vijesti

Slovenci zainteresovani za crnogorske projekte

Slovenačke kompanije su zainteresovane za ulazak u gradnji hidroelektrana i autoputa u Crnoj Gori. Strateški projekti zanimaju investitore iz ove zemlje, od koje Crna Gora može mnogo da nauči, kaže Ranko Milović, crnogorski ambasador u Ljubljani.
“Slovenija i njene kompanije su u poziciji da ulažu, jer je to stabilna država i ekonomija. Očekujemo da njihove investicije u narednom periodu budu veće. Ovo je zemlja iz koje su u Crnu Goru stigli prvi investitori. Vjerujem da će novi talas investicija premašiti prethodni, koji je bio preko sto miliona eura. Oni nijesu zainteresovani da sami grade velike infrstrukturne projekte, poput autoputa, već da u tim poslovima učestvuju u saradnji sa crnogorskim preduzećima ili stranim investitorima”, tvrdi Milović.
On kaže da je isto je i sa energetikom.
“Ulaganja u energetski sektor podrazumijeva velike cifre. Danas je, odprilike, za izgradnju jednog megavata potrebno milion eura, što znači da je za gradnju velikog energetskog objekta, snage sto megavata, potrebno čak preko 300 miliona eura. I za Sloveniju je to veliki novac. Očekuje se, međutim, da će najveći interes slovenačkih investotra biti upravo u sektoru energetike, zbog rastućih potreba i povećanja potrošnje u svijetu”, ocijenio je ambasador.
Slovenačke kompanije zanima i autoput, ali, opet, ne direktno. Oni očekuju da će naći prostora za učešće u ovom projektu, sa firmama koje budu dobile ključne poslove. I crnogorske firme gledaju da se uključe u ovaj veliki projekat.
“U Crnoj Gori su prioritet gradnja putne infrastrukture, energetskih objekata i ulaganja u turizam. To su sektori koji zanimaju i Slovence. I crnogorske privrednike interesuju slovenačka preduzeća, zbog saradnje. Pored uvoza slovenačkihu proizvoda, ali i izvoza na to tržište, mi smo zainteresovani za razmjenu iskustava, odnosno unapređenja poslovanja, tehnologije i menadžmenta. Vrata ambasade u Ljubljani za crnogorske privrednike u svakom momentu su otvorena”, ocijenio je ambasador Milović..
Prema njegovim riječima ima prostora da Crna Gora mnogo više svojih proizvoda izveze na slovenačko tržište, koje je otvoreno.
“Treba da nađemo načina da više izvozimo, povećamo kvalitet crnogorske privrede. Pored crnogorskih brendova - Plantažinih vina i rakije, nikšićkog piva, aluminijuma i čelika, moramo izvoziti voće i povrće, a sezonsko voće i povrće je naša velika šansa. Za sve proizvode ima mjesta na drugim tržištima, ali je bitno da se poveća konkuretnost. Moramo voditi računa i o podsticaju izvoza, jer sve države to rade, u okviru zakonskih mogućnosti. Nadamo se da će i u narednom periodu na slovenačkom tržištu biti veći broj crnogorskih proizvoda”, kaže Milović.
Izvor / Pobjeda

Zepter: Crna Gora zaslužuje da bude kao Monaco

PODGORICA - Švajcarska firma Home Art and Sales Services će ukoliko pobijedi na tenderu za Institut “Simo Milošević” uložiti najmanje 150 miliona EUR u stvaranje najsavremenijeg kompleksa za odmor, relaksaciju i liječenje, saopštio je njen vlasnik Filip Janković Zepter.
Janković je rekao da namjerava da unaprijedi zdravstveni turizam u Crnoj Gori i dovede pripadnike svjetskog džet-seta.
“Crna Gora u tom smislu zaslužuje da bude poput Monaca i Monte Carla”, kazao je Janković za Vijesti.
Brojni časopisi u regionu i centralnoj i istočnoj Evropi svrstavaju Jankovića među najbogatilje ljude u ovom dijelu svijetu, sa imovinom od preko četiri milijarde USD. U istim anketama, od srpskih biznismena iza njega su svrstani Miroslav Mišković i Stanko Subotić, koji su svoj biznis proširili na Crnu Goru.
Janković je dodao da je njihov osnovni cilj da, koristeći dosadašnje iskustvo u biznisu, dobre poslovne kontakte i reputaciju koju ima Zepter grupa u domaćim i stranim poslovnim i finansijkim krugovima, od Instituta napravi najsavremeniji kompleks za odmor, relaksaciju i liječenje, sličan onim na Zapadu.
“Prateći svjetske trendove i potrebe savremenog čovjeka, napravićemo morski spa centar, koji će privući ne samo turiste, već i poslovnu klijentelu iz cijelog svijeta, jer ćemo im pružiti kompletnu uslugu oporavka i relaksacije. Planiramo ulaganja od 150 miliona EUR u razvoj i savremeniji pristup liječenju, ali o svemu tome ćemo više moći da pričamo tek kada tender bude završen”, saopštio je Janković.
Prema njegovim riječima, misija kompanije je usmjerena ka pronalaženju kvalitetnih rješenja za njegu i očuvanje zdravlja ljudi.
“Dokaz za to je 65 miliona zadovoljnih korisnika širom svijeta. Iako se do sada nijesmo bavili zdravstvenim turizmom, imamo višegodišnje internacionalno iskustvo u oblasti turizma, i spadamo među najpoznatije proizvođače medicinskih aparata”, podsjetio je Janković.
Izvor / Mina-business
http://www.vimeo.com/1092666

Milovac: Nrekić gradio i žmurio na priključenja

Mans predao prvu krivičnu prijavu zbog divlje gradnje na Adi
Podgorica - Mreža za afirmaciju nevladinog sektora dostavila je juče tužilaštvu i Upravi policije prvu krivičnu prijavu za slučaj devastacije i uzurpacije državnog zemljišta na rijeci Bojani, protiv direktora ulcinjske Elektrodistribucije Ljora Nrekića.
- Prvi dio krivične prijave odnosi se na sumnju da je Nrekić počinio krivično djelo protivpravnog zauzimanja zemljišta radi sticanja nezakonite imovinske koristi. Kako se radi o zemljištu sa posebnom namjenom, odnosno zoni Morskog dobra, propisana kazna za ovo krivično djelo se kreće od tri mjeseca do tri godine zatvora. Drugi dio krivične prijave se odnosi na krivična djela nesavjesnog vršenja službene dužnosti i moguće zloupotrebe službenog položaja na funkcijama u Elektrodistribuciji i Vodovodu, imajući u vidu da Nrekić pored funkcije direktora ulcinjske distribucije, obavlja i funkciju predsjednika i člana upravnog odbora ulcinjskog Vodovoda - kaže s eu saopštenju MANS-a koje je potpisao koordinator za prostorno planiranje i izgradnja objekata Dejan Milovac.
On je saopštio da je , “s obzirom na funkciju, ali i činjenicu da je i sam nelegalni graditelj na Bojani, Nrekić imao prilike da se upozna sa činjenicom da je određeni broj objekata nezakonito priključen na elektromrežu, kao i da je bio dužan da sve pojedinačne slučajeve prijavi policiji i nadležnom tužilaštvu”.
- Pored toga, Nrekić je sa pozicije direktora elektrodistribucije imao obavezu i da preventivno djeluje, te spriječi krađu struje i nezakonito priključivanje na elektomrežu. Kada imamo u vidu da je i sam nelegalno gradio, te da je prema informacijama Urbanističke inspekcije vlasnik više objekata, MANS je od policije i tužilašta zatražio i da provjeri sumnju da li je Nrekić, imajući u vidu svoju poziciju u elektrodistribuciji, aktivno učestvovao u nelegalnim priključenjima vikend kućica na Bojani - saopštio je MANS.
U saopštenju se navodi da “nakon informacije da pojedini policijski funkcioneri posjeduju nelegalne vikendice izgrađene na uzurpiranom državnom zemljištu, informacija da je i direktor Elektrodistribucije takođe nelegalni graditelj, daje jasniju sliku o tome koliko su lokalne institucije do sada bile zainteresovane da riješe problem koji postoji na Adi Bojani”.
- U potpunosti nam je razumljiv otpor lokalnih funkcionera prema činjenici da se veoma unosan posao iz kojega su mnogi pojedinci izvukli ogroman profit, sada polako gasi. Takođe, razumljivo nam je da se rušenje vikend kućica na Bojani doživljava kao atak na nečije, prije svega, profitne interese, ali je neshvatljiv otpor gospodina Nrekića prema akcijama nadležnih inspekcija koje bi trebale da imaju za rezultat puno manje nelegalnih priključaka na elektromrežu, što je nadamo se interes i samog Nrekića. MANS u kontinuitetu upozorava da se problem nelegalne gradnje u Crnoj Gori ne može riješiti sve dok na odgovornim pozicijama na lokalnom i republičkom nivou sjede isti oni ljudi koji su svojim neradom ili aktivnim saučestvovanjem doprinijeli situaciji koju sada imamo na terenu - kaže se u saopštenju.
Nakon ove krivične prijave, MANS je najavio da će u narednom periodu raditi na prikupljanju dodatnih informacija potrebnih za utvrđivanje odgovornosti i drugih javnih funkcionera u ulcinjskoj opštini za stanje u kakvom se sada nalazi Ada Bojana.
D.P.
Izvor / Vijesti

Mur obećao da neće biti kazne ako ne bude priznanja Crna Gora

Crna Gora neće biti kažnjena ako ne prizna Kosovo, saopštio je juče američki ambasador u Podgorici Roderik Mur. On je dodao da bi priznanje Kosova bio jak signal da je Crna Gora spremna na teške odluke radi očuvanja regionalne stabilnosti.
On je radiju “Antena M” kazao da bi bilo pretjerivanje reći da je eventualno priznanje „čvrst uslov” za integraciju Crne Gore u evroatlantske institucije, ali da ono jeste bitno.
- Bitno je zato što je ogromna većina zemalja koje su članice EU i NATO već priznale Kosovo. Ukoliko se Crna Gora pridruži tim zemljama i prizna Kosovo, mislim to bi bio jak signal solidarnosti sa tim partnerima - rekao je Mur.
On je ocijenio da bi bila šteta kada bi Srbija zbog priznanja Kosova otežala odnose sa Crnom Gorom, jer bi to usporilo njen put ka Evropi.
- Ima situacija kao što je ova, gdje nam se interesi očigledno ne podudaraju. U toj situaciji državno rukovodstvo mora da vodi računa o nacionalnim interesima Crne Gore - kazao je Đukanović.
Izvor / MINA

« Previous Page — Next Page »