Nazif Cungu vlasnik i direktor DOO Cungu & co
Moramo pobijediti sivu ekonomiju
Predsjednik Ulcinj biznis asociacije (UBA) i vlasnik i direktor DOO Cungu & co Nazif Cungu o?ekuje da se u Crnoj Gori poja?a borba protiv sive ekonomije i nelojalne konkurencije.
On je u intervjuu za CG Ekonomist naglasio da u Crnoj Gori postoje brojne biznis barijere koje treba pod hitno ukloniti, kako bi se omogu?io nesmetan razvoj malih i srednjih preduze?a.
Kako prevazi?i postoje?e biznis barijere?
– Moramo se složiti da su biznis barijere mnogo manje nego prije par godina ali one su i dalje dosta izražene. Neke od tih barijera u nekim opštinama su izraženije a sve u zavisnosti od stepena razvoja lokalne uprave.
Klju? poboljšanja turisti?ke ponude Ulcinja, do izgradnje novih hotela, modernizacija privatnog smještaja, ure?enje infrastrukture, legalizacija tih objekata i smanjenje broja kreveta
O?ekujem da ?e registracija privrednih subjekata pre?i na on line i tako ?emo dobiti puno u vremenu. Još uvijek dugo traju postupci oko davanja saglasnosti za obavljanje privrednih djelatnosti.
Najve?u barijeru, a koja je posebno izražena u Ulcinju, smatram planiranje i ure?enje prostora, urbanizam i izgradnju objekata. Teško može neko povjerovati da u opštini Ulcinj zadnjih 17 godina nije donijet nijedan Detaljni urbanisti?ki plan. Izmjena Generalnog urbanisti?kog plana nije izvršena od 1985. godine. Preko 90 odsto izgra?enih objekata je bez adekvatne dokumentacije.
S pravom se postavlja pitanje kako se može u?i u biznis ili planirati biznis ako ne postoji mogu?nost da se do?e do zakonom predvi?ene dokumentacije. Naravno, kada nema planske podloge onda se gradi divlje i posledica toga je korupcija.
Treba uvesti nove poreske olakšice a pogotovo omogu?iti reinvestiranje dobiti.
Poseban problem predstavlaju porezi i doprinosi na primanja radnika i njih treba dalje smanjiti. Lokalni porezi i takse predstavljaju veliko optere?enje i spektar zahvata mora da bude širi kako bi se sadašnje stope smanjile tako da optere?enje za biznis bude znatno manje.
Potrebno je da se poja?a borba protiv sive ekonomije kao i nelojalne konkurencije.
Tako?e je potrebno izjedna?iti cijene usluga za fizi?ka i pravna lica.
Poznata je ?injenica da Ulcinj ima puno preduzetnika. Kako ste zadovoljni tretmanom od strane države?
– Sama ?injenica da je do 1990. Ulcinj ostvarivao oko 18, 5 odsto ukupnih turisti?kih no?enja u Crnoj Gori, a danas oko osam odsto i to najviše sa smještajem u privatnim ku?ama, je samo po sebi odgovor na ovo pitanje.
Lokalni porezi i takse predstavljaju veliko optere?enje, i spektar zahvata mora da bude širi, kako bi se sadašnje stope smanjile i tako optere?enje za biznis bilo što manje
Nekadašnja najja?a preduze?a su u ste?aju kao što je Solana, Ulcinjska rivijera, Primorje itd. Najbolji hoteli koji su prodati sada su zatvoreni: Otrant, Galeb, Lido, itd.
Kada se ovome pridoda još loša infrastruktura i nepostojanje urbanisti?ke dokumentacije, onda se s pravom može zaklju?iti da je najperspektivniji grad u Crnoj Gori zapostavljen i da država veoma malo brine zato što propadaju privredni resursi.
Biznis u Ulcinju se u potpunosti razvija stihijski. Glavni partneri poslodavaca su banke koje imaju veliko povjerenje u ovdašnje stanovništvo.
Kakva je saradnja privatnog sektora sa Vladom Crne Gore, odnosno ministarstvima?
– Mi i ne o?ekujemo neke specijalne kontakte sa ministarstvima. Neophodno je, me?utim, da ono što je zacrtano agendama Vlade za razvoj Crne Gore, a time i Ulcinja, bude realizovano.
Iz Ministarstva za turizam je saopšteno da su zadovoljni realizacijom Master plana za turizam koji je ura?en 2002. i da se pristupilo izmjenama tog plana. Me?utim, u Ulcinju, koji treba da bude nosilac tog plana, nije ništa ni zapo?eto.
Predvi?eno je da se u privatizaciju uklju?e strateški partneri iz turisti?ke oblasti i to se u Ulcinju nije desilo tako da danas u našoj ponudi nema nijednog hotela sa ?etiri ili pet zvjezdica.
Ulcinj ima preko 70.000 kreveta u privatnom smještaju (sa tendencijom rasta) koji su uglavnom lošeg kvaliteta i mi smo pripremili jedan pilot projekat za poboljšanje te ponude. Ovaj projekat je bio dobro prihva?en od predstavnika raznih ministarstava, me?utim, nikakva zvani?na podrška nije data od strane nadležnih.
I dalje mislim da je to klju? poboljšanja turisti?ke ponude Ulcinja, do izgradnje novih hotela, modernizacija privatnog smještaja, ure?enje infrastrukture, legalizacija tih objekata i smanjenje broja kreveta. Na ovaj nacin ?emo dobiti kvalitetniju ponudu, višu cijenu i dužu turisti?ku sezonu i naravno opština i država prave i ja?e poreske obveznike.
K. Mi.