Podgorica (MINA) – U Crnoj Gori su brojna, jasna i svakodnevna ozbiljna narušavanja životne sredine i nepoštovanja principa održivog razvoja, ?ime se ugrožavaju perspektive njenog harmoni?nog i prosperitetnog razvoja – ocijenio je ju?e šef Kancelarije za održivi razvoj Ljubiša Perovi?.
On je na konferenciji “Nacionalna strategija održivog razvoja (NSOR), nacionalni parkovi i zašti?ena podru?ja u Crnoj Gori – izazov za prostorno planiranje” podsjetio da je Crna Gora prije nekoliko godina “oja?ala namjeru da razvija ekološku državu na principima održivosti”.
– Osnovan je Nacionalni savjet za održivi razvoj, usvojena su strateška dokumenta kao što su Pravci razvoja Crne Gore ekološke države, NSOR, potpisane su važne me?unarodne konvencije – kazao je Perovi?, dodaju?i da se i u Ustavu navodi da je Crna Gora ekološka država.
Prema njegovim rije?ima, i nezavisno od toga postoje brojni i snažni argumenti da je orijentacija Crne Gore ka takvom razvoju superiorno rješenje.
– Me?utim, situacija na terenu nije adekvatna – smatra on i navodi da i Drugi izvještaj Ekonomske komisije Ujedinjenih nacija za Evropu, koji je Vlada usvojila, konstatuje da stanje životne sredine nije dobro i da postoji jaz izme?u proklamovanih odluka i dokumenata i njihove implementacije.
Perovi? je kao ilustraciju “zabrinjavaju?ih trendova” naveo viziju Velike ulcinjske plaže koju nudi ma?arska kompanija Trigranit, a koja predvi?a veliki broj solitera na obali i duž rijeke Bojane.
– U Crnoj Gori se, u posljednje vrijeme, nude razli?iti modeli kao uzori razvoja, pri ?emu prednja?i primjer Dubaija koji se, prili?no nekriti?ki, ve? prihvata u našoj razvojnoj filozofiji i praksi – kazao je on.
Perovi? je kazao da je Crna Gora jedinstvena i specifi?na i da zato treba mudro i samostalno da odlu?i o razvoju koji podrazumijeva prosperitet za sadašnje, ali i za budu?e generacije.
– I da ona bude uzor za druge. Nijesam siguran da je sje?a maslina i izgradnja desetina hiljada stanova na pre?ašnjim vinogradima, i nastajanje urbane pustinje, na?in da se do?e do tog cilja – rekao je on.
Perovi? je kazao da se konferencija može shvatiti kao po?etak procesa koji ?e razjasniti i definisati hijerarhiju zašti?enih podru?ja u Crnoj Gori na temelju NSOR.
On je najavio da ?e na sljede?em sastanku Nacionalnog savjeta za održivi razvoj biti predstavljen prvi godišnji izvještaj o progresu sprovo?enja te strategije.
Ministar turizma i zaštite životne sredine Predrag Nenezi? kazao je da je strateško opredjeljenje Crne Gore razvoj uskla?en sa potrebama o?uvanja prirodnih ekosistema.
– U narednom periodu, Ministarstvo ?e aktivnosti usmjeriti na zaštitu i valorizaciju podru?ja koja su prostornim planom Crne Gore do 2020. godine predvi?ena za zaštitu – kazao je on.
Nenezi? je naveo inicijative za zaštitu podru?ja Komova kao regionalnog parka, kao i prostora Rumije.
– U završnoj fazi je i proglašenje petog nacionalnog parka – Crnogorskih Prokletija, a posebna pažnja bi?e usmjerena i na zaštitu morskog ekosistema kroz implementaciju zahtjeva Mediteranskog akcionog plana i Barselonske konvencije – rekao je on.
Direktor kancelarije za jugoisto?nu Evropu Svjetske unije za zaštitu prirode (IUCN) Jorg Loman je kazao da je nematerijalna vrijednost prirode velika i da je treba sa?uvati za budu?e generacije.
Prema njegovim rije?ima, prva zašti?ena zona u svijetu bila je u Mongoliji, 1778. a ne, kako se dugo vjerovalo, ameri?ki nacionalni park Jelouston, osnovan 1872. godine.
Loman smatra da je bitno da se razli?iti akteri uklju?e u zaštitu pojedinih zona, tako da nacionalni parkovi “služe i ljudima i zaštiti prirode”.
On je kazao da je 25 odsto zašti?enog podru?ja koje se predvi?a u Crnoj Gori, u skladu sa me?unarodnim standardima, ali nije obavezno.
– IUCN se ne miješa u nacionalni suverenitet ni u jednoj zemlji, svaka ima svoje specifi?nosti – rekao je Loman.
On je naglasio da je upravljanje najvažnije pitanje u zašti?enim zonama, i da se ne postavlja pitanje da li su zašti?ene zone potrebne, nego – u ?emu je njihova vrijednost i svrha.
(MINA)