“Ja bih zaista volio da mi neko objasni kako se mjeri ne?ija duševna bol. Ko ?e meni da plati sve duševne boli koje sam pretrpio za vrijeme ratova na prostoru bivše Jugoslavije, dok su ljudi poput Kusturice bili predano uz one koji su vodili te ratove”, kaže za RSE crnogorski književnik, Andrej Nikolaidis.

RSE: Gospodine Nikolaidis, Viši sud u Pogorici naložio je Vama i nedjeljniku Monitor da solidarno isplatite 12 hiljada eura režiseru Emiru Kusturici na ime pretrpljenih duševnih bolova zbog teksta “Dželatov šegrt” u kome se bavite režiserovim vezama sa Miloševi?evim režimom. Kako ste doživjeli tu presudu?

NIKOLAIDIS: Prili?no mu?an proces koji je trajao ?etiri godine. Nije bila samo jedna tužba. Ovo je bila gra?anska parnica protiv mene i Monitora. Protiv mene je bila i krivi?na, jer je u Crnoj Gori kleveta i dalje krivi?no djelo, jer postoji izvjesna prijetnja zatvorom. On je dakako mo?an ?ovjek s ?itavom mašinerijom mo?i iza sebe i bilo je prili?no teško, ?ak i fizi?ki, jer su me vucarali po sudu. Pet ili šest puta sam dolazio iz Ulcinja u Podgoricu, na su?enja na kojima se on nije pojavljivao i onda se napokon udostojio da se pojavi, pa je kao Fidel Kastro održao višesatni govor. Nakon toga su me osudili i onda je stigla i ova presuda. ?itavo to vrijeme, ne?u re?i cjelokupna javnost nego dio javnosti, onaj dio javnosti koji mene interesuje i onaj koji je meni ideološki po svom vrijednosnom sistemu bitan, je bio zgrožen zato što se radilo o nasilju ne nad pojedincem i nad medijem nego, izme?u ostalog i nad nasiljem nad logikom i nad našim sje?anjem, jer presude su donesene protiv mene i Monitora, a da nije pobijeno ?injeni?no stanje, da niko nije doveo u pitanje da taj ?ovjek jeste bio na toj strani u ratu u Bosni, za koji ja kažem da jeste, da je bio u tom okruženju, da je davao izjave koje je davao uprkos tom ?injeni?nom stanju ja i Monitor smo kažnjeni, te ja jasno da smo kažnjeni za vrednosne sudove. Bilo je tu i prate?ih krivi?nih neprijatnih stvari, tako da je se ?itava stvar otegla i za mene je bila najmu?nije iskustvo u životu.

RSE: Poznato je da je stav suda u Strazburu da izdava? ne mora dokazivati vrednosne sudove, a dio javnosti ove doma?i i iz regiona koja je stala iza Vas, ovu presudu tuma?i kao atak na slobodnu misao i pokušaj u?utkivanja kao nezgodnog svjedoka.

NIKOLAIDIS: Mi nijesmo osu?eni samo za vrednosne sudove nego ?ak i za estetske sudove, jer u presudi stoji, izme?u ostalog, zato što sam sa podsmijehom govorio o Kusturi?inim umjetni?kim dostignu?ima. Ja naro?ito insistiram na tom dijelu presude koji držim da doista je nevi?eno skandalozan, jer tako nešto se ne bi napravilo ni u Sjevernoj Koreji, jer ako po?nete da osu?ujete ljude i da dosu?ujete pare rediteljima za duševne bolove svaki put kada neko izrazi nezadovoljstvo na?inom na koji su oni snimili film ili ?ak kada kao ja ne mislite da su njegovi filmovi filmovi postignu?a nego potonu?a onda ulazimo u jednu zonu koja je apsolutno totalitarna i osim toga znate da je prošle godine završen proces Hanke je tužio francuski nedjeljnik Nuvelle observateur, za vrlo sli?nu stvar. Taj nedjeljnik je tvrdio da je Henke podržavao genocid u Srebrenici i ostale sli?ne zlo?ine. Hanke je dobio proces, ali je nedjeljnik, bogati francuski nedjeljnik osu?en da plati jedan euro, jer kada nekome ho?ete nadomjestiti duševne boli to morate u?initi jednim simboli?nim aktom, a ne procijeniti 12, 15 ili 50 hiljada eura. Uostalom, ja bih zaista volio da mi neko objasni kako se mjeri ne?ija duševna bol. Ko ?e meni da plati sve duševne boli koje sam pretrpio za vrijeme ratova na prostoru bivše Jugoslavije, dok su ljudi poput Kusturice bili predano uz one koji su vodili te ratove.

RSE: Da li mislite da su ovakve presude, iako se sudstvo u Crnoj Gori vodi kao nezavisno, posljedica nedostatka politi?ke volje da se ozbiljno suo?imo sa sramotnim detaljima iz svoje prošlosti i da jasno identifikujemo inspiratora, organizatore i huška?e iz ratnih devedesetih?

NIKOLAIDIS: Što se mene ti?e država Crna Gora se preko svog suda koji se ovoga puta zvao Viši sud u Podgorici jasno izjasnila o tome šta se dešavalo na prostoru bivše Jugoslavije i Kusturi?inu verziju tog rata po kojoj nije bilo napada?a i napadnitih, nije bilo dželata i žrtve i svi su jednako krivi i svi su jednako žrtve prihvatila za svoje jer je to državni organ, a država ?e imati priliku ponovo da se izjasni jer ?emo mi podnijeti tužbu Vrhovnom sudu i onda ?e gospoda i gospo?e iz Vrhovnoga suda, a nedvojbeno te žene i ti ljudi jesu bliski sa vrhom DPS-a, sa vlaš?u u Crnoj Gori i još jednom imati priliku da se izjasne o tome šta i kako je bilo, pa da niko u Crnoj Gori nema nikakve zabune oko toga. To prosto ja razumijem u jednom momentu, 80 odsto Crne Gore je bilo kao i Emir Kusturica, mislili su isto kao i on. Problem današnje Crne Gore nije u tome što 80 odsto i dalje misli kao i on, nego u tome što o tome uopšte ne misli i taj programirani zaborav je uspostavljen i ovakve presude treba tome i da služe da se suzbije svaki pokušaj i da se taj programirani zaborav razbije i da se kazne ljudi koji ga se sje?aju.

RSE: U svom iskazu na prethodnom su?enju režiser Emir Kusturica je objelodanio da se prije nego što je podnio tužbu protiv Vas konsultovao sa crnogorskim državnim vrhom. Što Vam to govori?

NIKOLAIDIS: Što to mo?e da govori. ?ovjek do?e na sud i saopšti da se povodom mog pisanja konsultovao sa svojim prijateljima iz crnogorskog državnog vrha i da su mu oni rekli da je to ta grupa ljudi koja i nas napada, ali mi im ništa ne možemo. U tom trenutku je moralo biti prekinuto su?enje, jer je ?ovjek napravio takav faul nad pravosu?em, napravio takvu politi?ku štetu tim ljudima koje je pomenuo, a ja nakon toga da li postoji na ovoj planeti ili bilo koje misle?e bi?e koje smatra da taj državni vrh nije involviran u ?itav ovaj proces nakon što je tužilac sam rekao da jeste, da ih je kontaktirao.

RSE: Urednici glasila protiv kojih se podižu tužbe i kojima se izri?u drakonske nov?ane kazne, tvrde da iza svega stoji namjera vlasti da disciplinuje, pa i da ugasi neposlušne medije.

NIKOLAIDIS: Ja mogu da kažem da mi stvar li?i na to, ali ne mogu da tvrdim da jeste tako, izme?u ostaog i zato što bi me mogli još jednom tužiti, ali ako sada postavljamo pitanje da li i ako vrlo brzo ?emo znati za sigurno jer pored ove tužbe protiv Monitora i Vijesti su podnijete i brojne druge. Koliko ja znam Monitoru se prijeti tužbama u vrijednosti od 200 hiljada eura. Taj list ne može podnijeti ni deseti dio toga, a kamoli sve to, dok mislim da tužbe protiv Vijesti dosežu nevjerovatnih milion i trista hiljada eura. Tako da ako to nije pritisak na medije onda znam što jeste.

RSE: Kada danas analizirate crnogorsku medijsku zajednicu i društvo uopšte da li primije?ujete oštru polarizaciju i podijeljenost koja, doduše, više nije kao u predreferendumskom periodu uslovljena razli?itim nacionalnim osje?ajem gra?ana i identitetskim pitanjem.

NIKOLAIDIS: Crna Gora više nije bipolarna. Sada, imamo tri pola. Imate politi?ka scena i vrijednosni sistem u Crnoj Gori je postavljen ovako. Imate dvije vladaju?e grupacije i unutar tog vladaju?eg diskursa dva pola, jedan pozicioni i jedan opozicioni. Na jednom polu je suverena DPS i SDP i u zajedni?kom projektu sa njima je Srpska lista koja je opzicioni pol tog pokreta. Oni dijele jedan vrednosni sistem, a to je bipolarna Crna Gora, oštre podjele i što u krajnjem proizvodi vladavinu DPS-a i postoji tre?i pol, na neki na?in vrlo labavo okupljen oko nezavisnih medija i Pokreta za promjene koji želi da prevazi?e te podjele i želi da rekonstruiše nekakvu drugu Crnu Goru. To obi?no biva kada su jake podjele na djelu najviše stradaju oni koji se postave izme?u. I to je ono što danas imate u Crnoj Gori. Zato stradaju nezavisni mediji i zato je Pokret za promjene loše prošao na tim izborima zato što se postavio izme?u.

RSE: Nedavno su se završili ovi predsjedni?ki izbori na kojima su vladaju?e partije utvrdile apsolutnu vlast. Kakav Vi zaklju?ak izvla?ite iz tog izbornog rezultata i ove izborne trke koju su mnogi doživljavali kao klju?nu za budu?nost Crne Gore?

NIKOLAIDIS: Mislim da je izborni rezultat ovih predsjedni?kih izbora unaprijed odredio i rezultat parlamentarnih izbora. Mislim da je gotovo izvjesno da ?e DPS i SDP trijumfovati i na parlamentarnim izborima jer je sada politi?ka scena konstituisana tako da su ljudi iz Srpske liste najja?a opoziciona snaga i otud ne ?udi radost predstavnika vlasti zbog toga i njihovo isticanje da je sada Andrija Mandi? lider opozicije jer oni apsolutno znaju da oni ne mogu izbore izgubiti od Srpske liste budu?i da je stvar sad konstituisana tako. Poznat je i pobjednik narednih izbora, a to prakti?no zna?i da se mogu?nost promjene u Crnoj Gori odlaže za narednih pet godina.

RSE: Tokom ratnih dešavanja po?etkom devedesetih u Crnoj Gori, iako u ubjedljivoj manjini, postojalo je neko intelektualno jezgro koje se zalagalo za vra?anje vrijednosnog sistema i za iznošenje neke, ako to uopšte postoji, apsolutne istine. Da li to jezgro danas postoji u Crnoj Gori, da li je ono po Vama u Crnoj Gori danas oslabilo ili oja?alo?

NIKOLAIDIS: Ja mislim da je uloga intelektualaca i njihov uticaj na javno mnjenje u Crnoj Gori apsolutno precijenjena. Ovo što se dešava i meni i Monitoru vam govori sljede?e, ako se bavite stvarima koje nerviraju centre mo?i jedino što možete posti?i jeste da dobijete po glavi pošto uzdrmate te centre mo?i. Potom, vi vidite da sada na javnoj sceni postoji ?itav niz intelektualaca i medija koji ne da ne podržavaju vlast nego su vrlo otvoreni u svojoj kritici, podršci pojedinim kandidatima opozicije, a to opet nije uticalo na rezultat izbora. Tako da je jasno da u Crnoj Gori neke druge stvari odlu?uju o rezultatima izbora i neke druge stvari odlu?uju o tome ko ?e držati poluge mo?i. Tako da mislim da ?itav taj folklor sa intelektualcima i njihovim uticajem mi vu?emo iz vremena komunizma gdje su intelektualci bili razli?iti prosto zbog toga što su imali priliku da budu disidenti. Mogli su napisati ili re?i nešto što su u sukobu sa vladaju?om istinom i onda biti kažnjeni zbog toga. Imamo isti slu?aj i sada. Vidite što se desi kada kažete nešto što je u suprotnosti sa vladaju?om strukturom u Crnoj Gori.
RSE: Kada kažete da su neke druge stvari odlu?uju?e, na šta konkretno mislite?

NIKOLAIDIS: O?ito da partijsku infrastrukturu na društveni uticaj koji partije imaju i intelektualci koji ga nemaju, uostalom, nemojte zaboraviti da postoji samo jedan na?in da intelektualac postane društveno uticajan i društveno relevatan u Crnoj Gori, a to je da se bavi politikom. Ovdje niko nije uticajan zbog toga što je sjajan pijanista, sjajan pisac ili sjajan slikar. Tek onog momenta kada po?ne da se bavi golom politikom on ostvaruje izvjesni stepen uticaja koji, me?utim, nikada ne prevazilazi stepen šefa DPS-a u nekoj mjesnoj zajednici u Podgorici. Tako da ta pri?a i svaljivanje odgovornosti na intelaktualce i stavljanje za njih doista preteškog bremena mislim da ne funkcioniše. Naravno da postoji i treba da postoji izvjestan intelektualni otpor, naravno da je on bitan zbog toga što postavlja temelje za neke budu?e politi?ke akcije, me?utim, u sadašnjosti u realnom vremenu crnogorski intelektualci nijesu u stanju da u?ine mnogo kada su pitanju konkretne promjene sada i ovdje.

Petar Komneni?
cafemontenegro