INTERVJU: Direktor Direkcije za razvoj malih i srednjih preduze?a Zoran Vuk?evi? o eliminisanju biznis barijera za razvoj preduzetništva
Mali preduzetnici koji žele da otvore prodavnicu, pržionicu kafe ili da spravljaju sladoled dobi?e sve potrebne dozvole za po?etak rada u periodu tri do sedam dana, najavio je u intervjuu Republici direktor Direkcije za razvoj malih i srednjih preduze?a Zoran Vuk?evi?.
Vuk?evi?, koji je ?lan vladinog Savjeta za eliminisanje biznis barijera dodao je da ukoliko se desi da mali preduzetnik ipak ne dobije potrebna rješenja za rad u roku od nedjelju dana, on ?e nesmetano mo?i da otpo?ne svoj biznis.
Ukoliko neki organ administracije, u tom vremenskom roku, ne izda traženu dozvolu ili rješenje, onda podnosilac zahtjeva može smatrati kao da je dobio rješenje i može zapo?eti biznis, objasnio je Vuk?evi?
U ovom trenutku najvažnija konkretna mjera za eliminisanje biznis barijera je stvaranje što boljih uslova i što kra?ih procedura za dobijanje raznih vrsta dozvola za po?etak biznisa. Naša ideja je da, dobijanje dozvole za po?etak malog biznisa, ne traje duže od sedam dana.
Jedan od na?ina je stvaranje novog zakonskog okvira kojim ?e se striktno definisati vrijeme potrebno za izdavanje dozvole za po?etak rada biznisa, ali i obezbje?ivanje dokumenata neophodnih za biznis po službenoj dužnosti.
To prakti?no zna?i da ukoliko neki organ administracije, u odre?enom vremenskom roku, ne izda traženu dozvolu ili rješenje onda podnosilac zahtjeva može smatrati kao da je dobio rješenje i može zapo?eti biznis.
U ovom slu?aju odgovornost za neizdavanje dozvole (ili rješenja) bi preuzeo organ lokalne ili republi?ke uprave koji na vrijeme nije obavio svoj posao.
Cilj nam je da stvorimo takav sistem u kome ?e zainteresovani preduzetnici na jednom mjestu tražiti dozvole na rad, a u toj istoj kancelariji ?e dobiti sve potrebne papire. Budu?i preduzetnici ?e zahtjeve za dobijanje dozvola tražiti od lokalne administracije, a država je ta koja treba da izme?u sebe postavi koordinaciju na relaciji republi?ka-lokalna administracija. Na primjer, ukoliko preduzetnik želi da otvori neku prodavnicu, a ve? posjeduje sopstveni objekat, onda nema nikakve potrebe da on traži od nekog organa lokalne samouprave ili republi?ke vlasti potvrdu da je vlasnik tog poslovnog prostora.
Logi?no je da organ kome je predat zahtjev za dobijanje dozvole, po službenoj dužnosti zatraži od drugog lokalnog organa dokument u kome se «vidi» da je pomenuti preduzetnik vlasnik poslovnog prostora. Zna?i sve one informacije koje posjeduje lokalna ili republi?ka baza podataka budu?i preduzetnik nije dužan da dostavi organu zaduženom za dozvole, ve? samo one koje se ti?u samog preduzetnika. Takva informacija je, na naprimjer, ugovor o zakupu poslovnog prostora.
Ste?aj ne duži od šest mjeseci

Svjedoci smo da su ste?ajevi u pojedinim crnogorskim kompanija trajali i po više od pet godina, što je nedopustivo dugo. Sada proces ste?aja traje, uglavnom ispodgodine, što je tako?e dugo, a novim propisima traži?emo rješenje po kome ?e ste?ajevi trajati još kra?e. Cilj nam je napraviti stimulativan sistem, u kome ?e period ste?aja da što kra?e traje. Sasvim je logi?no da ukoliko, vlasnik želi da ste?ajem riješi neki problem u firmi onda taj proces za dobrobit svih, mora da se što prije obavi.
Posebno zna?ajna novina u novom zakonu je to što ste?ajni postupak postaje zakonom propisani put za naplatu potraživanja povjerilaca, ali istovremeno i za reorganizaciju insolventnog dužnika. Ipak, postoje i problemi u primjeni ovog zakona. Naime, mali broj postupaka reorganizacije, za razliku od klasi?nih ste?ajnih postupaka pokrenut je kod privrednih sudova u skladu sa Zakonom o insolventnosti privrednih društava.
Postoji potreba da se pove?a broj obu?enih i stru?nih ste?ajnih upravnika, što je jedan od glavnih problema u implementaciji Zakona, imaju?i u vidu mnogo zna?ajniju ulogu koju ste?ajni upravnici imaju u odnosu na prethodnu regulativu. Treba donijeti preporuke kako ubrzati ste?ajni postupak, na primjer utvr?ivanjem obaveze ste?ajnog upravnika da sastavni dio izvještaja o uzrocima koji su doveli do ste?ajnog postupka bude i dinamika procesa koji ne može trajati duže od tri do šest mjeseci.
Dodatni razlog za ovakvo ograni?avanje postupka je i ?injenica da ste?ajni upravnik predstavlja neku vrstu ste?ajnog advokata i njegova je obaveza da ?uva imovinu preduze?a koje je u ste?aju, odnosno da o?uva ste?ajnu masu. Kompleksnost postupka ste?aja iziskuje najbolji i najkvalitetniji doprinos svih pojedinaca koji u njemu imaju ulogu. Ne samo da moraju zadovoljiti odre?ene minimalne uslove, nego moraju biti odgovaraju?e obu?eni, sa ste?enim profesionalnim kredibilitetom i primati odgovaraju?e naknade za svoj rad, kazao je Vuk?evi?.
Izvor / Republika