Cije?enje suve drenovine
dubinu ovogodišnjeg turisti?kog pada u Ulcinju pokazuju i zvani?ni podaci o broju gostiju. Kako se navodi, na ulcinjskoj rivijeri je prvog dana avgusta odmaralo oko 17 hiljada turista, ili 12 odsto manje nego lani. Nezvani?ne procjene govore da je broj gostiju bar tri puta ve?i, što zna?i da u špicu ove sezone u Ulcinju ima oko 50 hiljada turista, uklju?uju?i, naravno, i one koji se odmaraju u svojim ku?ama i vikendicama, a ?iji broj premašuje pet hiljada. No, u pore?enju sa prošlom godinom turista je ?ak za tre?inu manje. Ako se uzme u obzir ukupan broj ležaja na ulcinjskoj rivijeri, popunjenost kapaciteta ne prelazi 50 odsto. Upravo je to klju?ni razlog što se ove sezone ?ak i na Pristanu, u ku?ama na dvadesetak metara od mora, može komotno spavati za „?itavih“ šest eura, upravo koliko iznosi cijena pice u restoranima u Starom gradu ili na Adi Bojani.

BEZ HOTELA: Posebno zabrinjava broj gostiju u osnovnim smještajnim kapacitetima.Tek 1200 turista boravi u hotelima, odnosno samo tri odsto od ukupnog broja gostiju. Toliko turista (iz Njema?ke) su, na primjer, u avgustu 1988. godine imali samo dva hotela na Velikoj plaži, Belvi i Olimpik, dok su tadašnji ukupni hotelski kapaciteti iznosili preko pet hiljada ležaja. Svi oni koji prate dešavanja u crnogorskom turizmu znaju da u Ulcinju danasne postoji hotel koji ima ?etiri zvjezdice. Osim u nekoliko privatnih hotela, koji ukupno nemaju ni 400 ležaja, kvalitet ponude u ostalim hotelskim objektima je gori nego prije 30 godina! I u Turisti?kom savezu Kosova su konstatovali da je u ovu sezonu Ulcinj ušao sa najgorom ponudom hotelskog smještaja u posljednjih nekoliko decenija. Prištinski list Ekspres piše da u Ulcinju još važi „logika gulaša“ i da je ponuda usmjerena, uglavnom, na goste starije životne dobi. I u ulcinjskom Udruženju hotelijera smatraju da se grad nalazi u nezavidnoj situaciji i da se bez jednog dobrog hotela, koji bi bio pokreta? turizma u gradu, ne može ništa zna?ajnije uraditi. I zaista: u takvoj strukturi hotelskog smještaja, koji je svuda u svijetu nosilac turisti?kog prometa, naro?ito u pred- i u postsezoni, teško je tražiti toliko željenu zaradu. Ni ove godine hotelska preduze?a u Ulcinju ne?e imati obavezu da pla?aju porez na dobit. Nje jednostavno ne?e biti!

LOŠ IMIDŽ: U takvom miljeu, kad se novac što prolazi kroz ruke hotelijera i ugostitelja samo broji, a gotovo ništa ne ostaje, teško je ikoga motivisati da radi, još manje da pomišlja na proširenje i oboga?ivanje ponude i kvaliteta usluga. Ve?ina gostiju iz inostranstva i nije previše razo?arana onim što u Ulcinju za svoj novac dobije, ali valja se upitati: koji su to gosti? Nije li njima glavni cilj da potroše na odmoru što manje i da za sitne pare uživaju na suncu, u ?istom moru i da relativno ugodno spavaju. Kada se jednom stekne takav turisti?ki imidž, on se teško mijenja. Turisti?ki proizvod, s akcentom na odmarališni tip turizma, postaje negacija svega onoga što se od moderne turisti?ke ponude zahtijeva. Zato u svaki krug ili sezonu, Ulcinjani ulaze sve siromašniji, umorniji, nestrpljiviji. Sezona je za ove ljude postala pravo mu?enje.

GUBITNICI: Neshvatljivo je sa koliko se nespremnosti i opuštenosti prišlo promotivnim nastupima na inostranim tržištima. Zaboravljajeno je da su ona veoma elasti?na, da se dnevno pojavljuju nova odredišta, kao i da Ulcinj, osim cijene smještaja, više nije jeftina destinacija ni za goste sa Kosova. Ina?e, samo masovan dolazak Kosovara može tokom dva ljetnja mjeseca popuniti preko sto hiljada kreveta u Ulcinju. Dok se ne „osvoje“ nova tržišta, izgrade novi hoteli i podigne ukupni kvalitet turisti?ke ponude, kosovsko tržište ?e za 90 odsto vlasnika ku?a i apartmana predstavljati jedinu nadu za dobit u sezoni. Takvo stanje ?e trajati još najmanje tri godine. „Privatni stanodavci i mali privrednici koji su investirali u ugostiteljske objekte najve?i su gubitnici ove sezone“, rekao je za Monitor izvršni direktor Ulcinj biznis ascocijacije Genci Nimanbegu. Napominu?i da strahuje da se takav trend može nastaviti i narednih godina, on je kazao da je kona?no došlo vrijeme da se na ozbiljan na?in pristupi sagledavanju turisti?ke budu?nosti Ulcinja.

ULOGA DRŽAVE: Potvrdilo se da država i opština sa voluntaristi?kom logikom vo?enja ekonomske politike ne otvaraju jasnu perspektivu turizmu. Takva država i grad, prije ili kasnije, pretvaraju turizam iz svog spasa u svoj problem! “Mislim da je sve to, ipak, pitanje politi?ke odluke”, rekao je potpisanom nedavno jedan visoki njema?ki diplomata. “Turska je 1985. godine imala turisti?ke kapacitete ne mnogo ve?e od ovog grada, a danas je (uz Bugarsku) vode?a evropska turisti?ka velesila. Kod vas takva odluka, ?ini mi se, još nije donijeta, a iz kontakata sa odgovornima u ovoj zemlji uvidio sam da oni ili ne žele da vaša država postane turisti?ka zemlja, ili ne znaju kako se to može posti?i”. Dok se takva odluka ne donese i postane operativna, dok ova država i ovaj grad zaista ne po?nu da „dišu“ turisti?ki, zarada od turizma i ugostiteljstva u Ulcinju, pa i u ?itavoj Crnoj Gori, li?i?e na pokušaj „cije?enja suve drenovine“.
Mustafa CANKA

Zapostavljenost
Svi Ulcinjani ?e, bez obzira na partijsku pripadnost, kazati da je ovaj grad, obzirom na ogromne resurse i mjesto koje bi mogao i trebao da ima u razvoju crnogorskog turizma, nepravedno zapostavljen ve? dvadesetak godina od strane crnogorskih vlasti. U Prostornom planu Crne Gore ovoj opštini je tek na pritisak lokalnih zvani?nika i javnosti dat zna?aj „regionalnog središta uz opštinu Bar“, ?ime je Ulcinj opet, kao prije Drugog svjetskog rata, potpao pod „srez barski“. To prakti?no zna?i da ?e se sve važne odluke za budu?nost ovoga grada sa 33 kilometra jedinstvene obale (a radi se o investicijama u Veliku plažu, Adu, Valdanos i Solanu, „teškim“ milijarde eura) donositi van Ulcinja. O toj ?injenici zorno svjedo?i sadašnja sudbina prekrasnog zaliva Valdanosa. O njemu je bolje brinula Vojska Jugoslavije, a tek JNA, nego Vlada Crne Gore. Snažnom podrškom vladaju?im strakturama Ulcinjani su i sami legitimisali to stanje. Ulcinj je sve bitke na turisti?kom i svim drugim tržištima gubio, prije svega, na doma?em terenu !
Izvor / Monitor