Udaljenost i saobra?ajna otvorenost neke destinacije, udobnost, brzina i troškovi polaska i dolaska, odlu?uju turisti?ki razvoj odre?ene destinacije.
Po tome se odre?uju angažman tur-operatora, kao i privatno organizovana putovanja na odmor. Modaliteti putovanja imaju izvjestan uticaj na to koje ciljne grupe treba dobiti za koju destinaciju, a koje ne. To, doduše, zavisi od smjera, sadržaja i kvaliteta palete ponude, naglašeno je u Strategiji razvoja turizma Crne Gore do 2020. godine.
Ipak, njihovo plasiranje na tržište ima uspjeh samo ako su saobra?ajni sistemi primjereno izgra?eni i ako su konkurentni drugim destinacijama.
Do Crne Gore može se sti?i na razli?ite na?ine sa razli?itih tržišta ali dostupnost treba poboljšati.
“Ovdje je manje rije? o tome da se izgrade saobra?ajnice do susjednih zemalja. Optimizacija regionalne putne mreže treba da bude prioriteti za ostale grane privrede, a ne samo za turizam. Zastoji postoje uglavnom u špicu sezone, kada na hiljade turista iz okruženja automobilima putuju ka Crnoj Gori. Efikasan sistem autoputeva privukao bi i auto turizam a smanjio bi pritisak na naseljene oblasti u špicu sezone”, tvrdi se u Strategiji razvoja turizma.
Brza, udobna i povoljna vazdušna veza neodvojivi je dio zahtjeva dobrostoje?e ciljne grupe.
Primjera radi 77 odsto Njemaca putuje do Sredozemlja avionom, samo njih 15odsto na putuje automobilima.
Open Sky politikom i izgradnjom aerodroma Podgorica i Tivat, Crna Gora je otvorila nove prostore.
O?ekuje se ipak još guš?a avio mreža usljed razvoja velikih i konkurentnih hotelskih kapaciteta. Nijedna avio kompanija nije zainteresovana za kratke sezone. Umjesto toga traže relacije koje obe?avaju na duži period veliko optere?enje mjesta, tvrde u Ministarstvu turizma i zaštite životne sredine.
To zna?i da se hotelska oblast mora pove?ati, izgraditi i diverzifikovati svoje standarde.
Daje za bolji turizam neophodno je i raznovrsno, sposobno hotelijerstvo zbog angažmana velikih putni?kih agencija i organizatora.
Oni dominiraju širom Evrope nad mrežama preduze?a i uti?u na cijene i imidž svake destinacije. Oni nose ?arter-rizik i po?etkom i krajem svojih lanaca odre?uju dužinu same sezone.
Neiskoriš?eni kapaciteti sjedišta u avionima stoje na raspolaganju individualnim turistima, gra?anima koji od ?artera profitiraju. Jeftinih letova još uvijek nema u Crnoj Gori. Dokle god ne do?e do promjena po tom pitanju, turisti?ka privreda izuzeta je od najrevolucionarnijeg trenda posljednjih godina.
Ona profitira ne samo od opcija, koje otvara jefitinim ponudama letova mnogobrojim turistima i destinacijama.
Naprotiv, paralelno postojanje jeftinih letova prema ostalim destinacijama na Sredozemlju, slabi atraktivnost Crne Gore prilikom izjedna?avanja cijene i usluge. Jer tržište provjerava ukupne troškove godišnjeg odmora.
Šta je ve?i udio troškova za transport, to manje ostaje za budžet tokom odmora za prave sadržaje. Putnik je primoran da uštedi na kvalitetu ili mora da potroši više novca. Na to hotel može samo da reaguje tako što ?e cijenu za svoju uslugu spustiti da bi se izjedna?ili troškovi za avio prevoz.
Pošto je ovo zbog isplativosti u rijetkim slu?ajevima mogu?e, Crna Gora mora težiti uklji?ivanju u mrežu jefitnih letova.
Izvor / CafedelMontenegro