Poljoprivreda profitabilnija od golf terena
Crnogorska Vlada odustala je od projekta gradnje velikog broja golf terena u Crnoj Gori, jer smatraju da je svrsishodnije postoje?e plodno zemljište iskoristi za razvoj poljoprivrede, a ne za golf-turizam.
S druge strane, ekonomisti ocjenjuju da je velika prepreka gradnji golf terena veoma skupa cijena zakupa zemljišta.
U Master planu razvoja crnogorskog turizma do 2020. godine, usvojenom na Vladi sredinom ove godine, jasno se navodi da poljoprivredi treba dati prednost u odnosu na golf terene.
“Kada je rije? o neophodnim površinama zemljišta, Crna Gora se susrije?e sa problemom kapaciteta. Plodno zemljište je rijetko i potrebno je koristiti ga u poljoprivredne svrhe. Potražnja za poljoprivrednim proizvodima pove?a?e se u skladu sa razvojem turizma. Šanse za ve?a primanja i stvaranje novih radnih mjesta, što je s tim u vezi, ne bi trebalo žrtvovati zarad terena za golf”, navodi se u Master planu.
Direktor Društva za upravljanje fondom MIG Dragan Radusinovi? kaže da je cijena zemljišta za golf terene kod nas izuzetno skupa.
“U svijetu cijena zakupa kvadratnog metra zemlje za golf terene iznosi oko dva dolara, dok je kod nas mnogostruko ve?a. Ako se ima u vidu da je za jedan solidan golf teren potrebno 200.000 kvadratnih metara zemlje, onda se jasno vidi da vlasnik predmetne lokacije, nema profit kakav bi ostvario da se na tom prostoru, na primjer, sagrade zgrade ili neki proizvo?a?ki kapaciteti”, rekao je Radusinovi? Republici.
Radusinovi?, koji je ekspert za golf, isti?e kao prepreku za razvoj ove vrste turizma nedostatak urbanisti?kih planova, gdje bi bile predstavljene ta?ne lokacije predvi?ene za ovaj sport.
Imaju?i u vidu orijentaciju ka obezbje?ivanju visokog kvaliteta i sezone koja se proteže tokom ?itave godine, Crna Gora ne bi smjela da odustane od golfa. Regionalni master planovi za Boku Kotorsku i Ulcinj-Velika Plaža predvi?aju golf sadržaje, baš kao što i projekat
Porto Montenegro planira ure?enje terena za golf. Kada je rije? o Boki, u planu je prekograni?na saradnja sa Dubrovnikom-Konavlama, kako bi se zajedni?ki snosili rizici investicija i kako bi od samog po?etka proboj na tržište bio izveden sa širokom ponudom mjera, zaklju?uje se u Master planu.
Izvor / CafedelMontenegro