Iako bi u novembru trebalo da bude poznata odluka Vlade u Podgorici o najboljem projektu za Veliku plažu, ve? je sada gotovo izvjesno da ?e na tom prekrasnom prostoru od 15 miliona kvadratnih metara hotelske objekte i luke graditi ruski biznismen Oleg Deripaska. ?itav taj posao vrijedan oko osam milijardi eura vodi?e najve?i evropski bankari i kanadski milijarder Piter Mank.Iz ma?arske kompanije Trigranit, iza koje stoji porodica Rotšild, a u kojoj kapital posjeduje i Piter Mank, najavili su da ?e gradnja hotela, vila, apartmana i luka za skupocjene jahte po?eti 2010. godine i da ?e u etapama trajati 10 godina.Kako se navodi, to bi trebao biti „evropski odgovor na Dubai“. Niko ne sumnja: bi?e to divan projekat, uzor primorskog naselja visoke kategorije na principima održivosti. Ponu?a? ?e se, kako je i zatražila Tenderska komisija za realizaciju Projekta turisti?ke valorizacije Velike plaže sve?ano obavezati da ?e „arhitektura, projektovanje i inženjering biti u skladu sa najve?im me?unarodnim standardima, a stil sa prirodnim okruženjem“.

NEVJERICA: U Ulcinju su svi zate?eni najavama iako se ve? godinama priprema teren za ovakav scenario koji ?e nesumnjivo imati snažan uticaj na budu?nost kako ovog grada tako i ?itave Crne Gore. Osim stalnih pri?a o „investiciji stolje?a“ niko, za sada, ništa konkretno ne zna. Osim možda gradona?elnik Gzim Hajdinaga, koji je uz pet ministara u crnogorskoj Vladi i direktore Uprave za nekretnine, Agencije za prestruktuiranje privrede i strana ulaganja i Javnog preduze?a za upravljanje morskim dobrom, ?lan vladine Komisije.?itavim ovim poslom koordinira ministar za ekonomski razvoj Branimir Gvozdenovi? koji je prije desetak dana tokom posjete Ulcinju kazao da ?e u novembru biti raspisan me?unarodni tender za valorizaciju Velike plaže.projektima koje realizuju najeminentnije evropske kompanije. Ulcinj ?e vrlo brzo postati svjetski priznata turusti?ka destinacija, a država ?e preuzeti odgovornost za projekte brzih i modernih saobra?ajnica, aerodroma i vodosnabdijevanja“, rekao je on i dodao da Ulcinj posjeduje ogroman potencijal i da ova generacija ima šansu da ga valorizuje i stavi u funkciju na pravi na?in. Gvozdenovi?eve rije?i, posebno one o „najeminentnijim evropskim kompanijama“, jasno su najavile pobjednika u takmi?enju za Veliku plažu koje se vodilo izme?u evropskog Trigranita i arapskih šeika. Analiti?ari velikih privatizacionih poslova ipak isti?u kako bi i arapski investitori mogli dobiti dio kola?a.
Poslanik u crnogorskom parlamentu i lider Demokratskog saveza u Crnoj Gori Mehmet Bardhi ne dijeli Gvozdenovi?ev optimizam. „?itav proces privatizacije je u Ulcinju bio netransparentan, a odluke su donošene u Podgorici. Ta?nije, za nas je on bio kolonizatorski i okupatorski“, rekao je Bardhi za Monitor i istakao da je Albancima na ovim prostorima ugrožen biološki opstanak.Ako bi se zaista u narednih 15 godina realizovali projekti izgradnje 35 hiljada hotelskih ležaja u Ulcinju radna snaga koja bi bila zapošljena u tim objektima uticala bi na promjenu demografske strukture grada. Zato je, tvrdi Bardhi, za Ulcinj važno da se osigura održivi razvoj koji ?e donijeti toliko željan prosperitet, ali uz o?uvanje ekonomskih, socijalnih, kulturnih, ekoloških i etni?kih specifi?nosti ovoga grada.

PROSTOR: Jedan od najpoznatijih turizmologa Švajcarac Žost Kripendorf je davno upozorio da opština nipošto ne smije ispustiti iz ruku upravljanje prostorom. „To je najdjelotvornije sredstvo razvoja i ono mora svakako ostati u rukama lokalne samouprave kako bi se razvoj usmjeravao u korist domicilnog stanovništva“ rekao je on. No, stvari su otišle predaleko i o tome, ?ini se, više niko ne?e pitati Ulcinjane. ?itav priobalni prostor ove opštine se ve? 16 godina nalazi pod suverenom nadležnoš?u crnogorske Vlade, odnosno Javnog preduze?a za upravljanje morskim dobrom sa sjedištem u Budvi.Zato je lani, prije nego što je usvojen Prostorni plan Crne Gore (u kojem je Ulcinj potpao pod barski srez) suprotno svim pravilima struke, donijet Prostorni plan posebne namjene za podru?je Morskog dobra. Tim aktom je za Veliku plažu predvi?eno šest modula, od kojih je prvi postoje?a zona. Za drugi i tre?i model predvi?eni su kapaciteti od po šest hiljada ležajeva, ?etvrti i peti po 5,5 hiljada, a šesti dvije hiljade.Još niko ne zna kakve ?e sve koristi imati opština Ulcinj od tog najve?eg investicionog projekta u istoriji ovog grada i Crne Gore, ali ve? sada najviše strahuju privatni stanodavci. Ako se on realizuje, ne treba o?ekivati da ?novi vlasnici Velike plaže dozvoliti da se tu odmaraju i kupaju turisti koji ne borave u njihovim hotelima, vilama i apartmanima. Od osamdesetak hiljada gostiju koliko u špicu sezone boravi u Ulcinju ve?ina ?itav dan provede na Velikoj plaži.Trend gubitka kupališta za goste privatnih apartmana nastavi?e se. Nakon Velike Plaže i Ade, na jednom kraju Ulcinja, slijedi izgradnja luksuznih hotelskih objekata na drugom kraju grada – u Valdanosu. Helikopteri koji su ?itavo ljeto nadlijetali rajsku uvalu nisu tu bili uzalud. Valdanos je ovoga ljeta dva puta zatvaran za turiste zbog dolaska Svetozara Marovi?a i gostiju, koje je visoki funkcioner DPS-a vodio u obilazak. Momci iz privatnog obezbje?enja na spuštenoj kapiji Valdanosa samo su slijegli ramenima i gostima saopštavali da kupanja nema, jer “stižu kupci”. Kao ve? vi?eni graditelji u Valdanosu pominju se isti investitori kao za Veliku Plažu. Valdanos ?e, izvjesno je, biti luskuzni resort, i gosti privatnih stanodavaca teško da ?e tu, me?u visokoplatežne goste, imati pristup. Zato ?e u Ulcinju, koji u privatnom smještaju ima oko 150 hiljada ležaja, za nekoliko godina nedostajati kupališni prostor.

GEOSTRATEGIJA: Ve? decenijama se oko Velike plaže vode velike geostrateške bitke. Sredinom sedamdesetih na tom su prostoru ameri?ke firme željele graditi hotele. Nije im udovoljeno. Rusi su sli?no htjeli da bi imali izlaz na toplo more.Od osamdesetih je u Štoju, zale?u Velike plaže, po?ela masovna gradnja ku?a za odmor i vikendica, ?iji su vlasnici, uglavnom, državljani Srbije. ?itav posao je nadzirala Vojna obavještajna služba (KOS).
I sada je, kako tvrde upu?eni, ekonomija u drugom planu. Naš upu?eni zvor koji je insistirao na anonimnosti tvrdi da je na sceni parcelizacija Crne Gore. Amerikanci kontrolišu Boku, Rusi Budvu, Podgoricu i sjever, dok je za Ulcinj, kako izgleda, postignut kompromis: klju?ni resursi ovoga grada bi?e pod kontrolom multinacionalnog kapitala.
Mustafa CANKA
Izvor / Monitor