Biznis na balkanski na?in
U ulcinjskoj Solani Bajo Sekuli? privedena je kraju berba soli. Bi?e tu, kažu, više od 20 hiljada tona, koliko je predvi?eno biznis planom. Direktorica Jelena Aleksi? obe?ava: “Radi?emo, proizvoditi i prera?ivati so ma ko bio ve?inski vlasnik preduze?a”. A da bi promjene vlasništva mogle zaista uskoro uslijediti najavljuju iz Eurofonda, ve?inskog vlasnika Solane. Ovaj fond, poznato je, osnovao je Veselin Barovi?.

NEMA KRIZE: Izvršni direktor Društva za upravljanje Eurofondom Bojša Šotra obznanio je da su arapske kompanije ozbiljno zainteresovane za kupovinu akcija ulcinjske Solane Bajo Sekuli?, kao i za dionice Eurofonda. “Uprkos globalnoj finansijskoj krizi i potresima na ameri?kom tržištu, Arapi imaju dosta novca i na njih kriza uopšte ne uti?e”, ustvrdio je Šotra. Iako su, kako kaže, ozbiljni pregovori s arapskim investitorima o prodaji Solane ve? u toku, Šotra nije želio da saopšti ime arapske kompanijezainteresovane za ulcinjsku firmu. Na pitanje kupuju li Arapi Solanu radi zemljišta pogodnog za gradnju turisti?kih kapaciteta, Šotra odgovara da bi arapska kompanija zadržala postoje?u Solanu, ali da im je i zemljište “veoma interesantno”.

KUKAVI?JE JAJE: A zemljište Solane zaista je postalo veoma interesantno nakon usvajanja crnogorskog Prostornog plana. Ispostavilo se da su tvorci Plana vlasniku ostavili mogu?nost da je ugasi i pretvori u gra?evinsko zemljište. Naime, u kona?noj verziji Prostornog plana, koji je usvojila Skupština Crne Gore – Solana Bajo Sekuli? nalazi se na spisku vojnih i industrijskih lokacija koje se pretvaraju u turisti?ke zone. Interesantno je i to da u verziji tog dokumenta, koja je bila na javnoj raspravi prije kona?nog usvajanja, nije bilo ni rije?i o prenamjeni ovog zna?ajnog staništa ptica, gdje živi 240 vrsta, od kojih se 70 nalazi na spisku zasti?enih vrsta Evropske unije. Štaviše, Solana je u prvobitnoj verziji bila na spisku spomenika prirode, s mogu?noš?u da se to podru?je stavi u ve?u kategoriju zaštite kao što su regionalni park ili rezervat. Ništa od toga. Obra?iva?i plana su kasnije pojasnili kako su u prvoj verziji napravili propust i kasnije shvatili da, u stvari, vlasnicima Solane treba pružiti mogu?nost da joj promijene namijenu i pretvore u turisti?ki kompleks. “Usvajanjem Prostornog plana Crne Gore definitivno je ostavljena mogu?nost da se prostor Solane valorizuje i na drugi na?in osim kroz berbu soli i nema sumnje da su potencijalni kupci veoma dobro informisani o tome”, objašnjava Dejan Milovac, koordinator MANS-a za prostorno planiranje. On tvrdi da to pogotovu važi za arapske kompanije koje vjerovatno i ne bi imale interesa da nastave sa berbom soli jer je mnogo profitabilnija izgradnja turisti?kih objekata. Prema mišljenju Milovca, izgledi da se doma?i ili strani investitori, pored mogu?nosti koje im pruža Prostorni plan, odlu?e da sa?uvaju Solanu i uživaju u posmatranju ptica, vrlo su mali “kad ve? mogu uživati u pogledu s terasa luksuznih hotela, gomilaju?i profit koji takve investicije donose”.

DOBAR POSAO: Ukoliko na poljima soli zaista niknu hoteli – nesumnjivo ?e najve?u korist imati upravo Barovi?. Njegov Eurofond posjeduje 75 odsto akcija Solane koje je posljednjih godina kupovao na berzi. U posljednjoj velikoj transakciji prije dvije godine kupio je više od 30 odsto vlasništva i to za 1,5 euro po akciji. Kompleks od 15 miliona kvadratnih metara nedaleko od morske obale, Barovi?a je koštao oko trideset centi po kvadratu. Zarada ne?e biti mala, samo ako iskoristi mogu?nosti koju mu je vlast pružila izmjenama Prostornog plana. Cijena neizgra?enog gra?evinskog zemljišta u zale?u Velike plaže dostiže 100 eura za kvadrat. Barovi? bi tako mogao promjenom namjene zemljišta zaraditi 330 puta više nego što je uložio u kupovinu ulcinjskog zemljišta. Time bi, još jednom izašla na vidjelo nemo? države, koja ne može ili ne želi da zaštiti svoje prirodno blago izlaze?i u susret ljudima bliskim vlasti. U tom slu?aju, ovo, u nau?nim krugovima svjetski poznato stanište ptica, bilo bi ostavljeno na volju novim vlasnicima. Ako se obistine najave iz Eurofonda uskoro bi novi Barovi?evi poslovni partneri mogli odlu?ivati o tome šta ?e na Solani ni?i. No, još ima nade da ?e o Solani odlu?ivati stru?njaci a ne lobiji. O tome svjedo?i Nacrt temeljne studije za osnivanje Regionalnog parka delte Bojane koji je napisan ovoga ljeta u Berlinu i ?iji su tvorci predvidjeli da i Solana bude zašti?eno podru?je ovog parka prirode. U Studiji, koja je nastala u saradnji Ministarstva turizma i zaštite životne sredine s nekoliko zna?ajnih me?unarodnih organizacija i institucija, izme?u ostaloga piše: „Ekološki gledano, ulcinjska Solana najvažnije je podru?je delte Bojane za gnijež?enje i odmaranje ptica. Uzevši u obzir populacije ptica i halofitnu vegetaciju, Solana je zaista jedinstveno mjesto u Crnoj Gori“. Prema ovom dokumentu, Solana bi, postane li dio Regionalnog parka delte Bojane, bila zašti?eno stanište na mo?varnom tlu, “od velikog zna?aja za gniježdenje i migraciju više od dvije stotine vrsta ptica i prelet 20 hiljada barskih ptica preko Centralne Evrope”.

HOTELI ILI PTICE: “Imaju?i na umu budu?e ?lanstvo u Evropskou niji – što je za Crnu Goru najprioritetniji cilj – osnivanje Parka delta Bojane tako?e ?e predstavljati važan korak k ispunjenju obaveza zasnovanih na Evropskoj Habitat direktivi i Evropskoj pti?ijoj direktivi”, navodi se u dokumentu. Na kraju, ukoliko Solana zaista postane dio Regionalnog parka prirode – jasno je – ne bi tu moglo biti zidanja nikakvih grandioznih hotela. A sadašnji vlasnik teško da bi, u tom slu?aju, našao dobrog kupca za svoje ulcinjske posjede. “Primjer Solane još je jedan dokaz da je Prostorni plan nedore?en i kontadiktoran, posebno kada je rije? o podru?jima koja bi trebala biti pod zaštitom države”, tvrdi Dejan Milovac. Pojašnjava da se sada vidi zašto su tvorci Plana ostavljali veliki prostor za naknadno donošenje odluka. “Imaju?i u vidu rezultate dosadašnjih utakmica privatnog protiv javnog interesa, skoro da ne postoji sumnja da ?e pobijediti privatni, uprkos takozvanim naporima Ministarstva turizma da ovaj prostor na neki na?in stavi pod poseban režim zaštite”, objašnjava Milovac. Uskoro bi trebala pasti i kona?na odluka – za koju ?e se varijantu Crna Gora zapravo odlu?iti: za hotele sagra?ene na poljima soli, dozvoljene Prostornim planom, ili za stvaranje i o?uvanje Regionalnog parka prirode u kojem bi bile zašti?ene brojne vrste rijetkih ptica i ostavljen neizbetonirani djeli? Crne Gore za budu?e generacije.
Marijana BOJANI?
Izvor / Monitor