Ekocid na Bojani
Ako se nešto hitno ne preduzme, desni krak Bojane ?e se za ?etiri do pet godina zatvoriti. Ada više ne?e biti ostrvo. O drugim posljedicama ne želim ni da razmišljam“, rekao je za Monitor Tino Vogli?. Ovaj poznati ulcinjski ribar, koji 40 godina lovi na Bojani, kazao je da se ve? sada ?esto dešava da se barkom ne može u?i u Bojanu, pa su u?estali slu?ajevi nasukavanja. Svi ribari se slažu da je to, prije svega, rezultat enormne gradnje vikendica i ku?a za odmor na obalama Bojane i nanosa drve?a i ostalog materjala na mjestu gdje se rijeka ra?va, što uti?e na smanjenje brzine rijeke prema uš?u, te postepenog sužavanja njenog desnog rukavca. Uo?avaju?i ovaj problem, akademije nauka Crne Gore i Albanije pokrenule su 2006. godine zajedni?ki projekat Ure?enje vodnog režima Skadarskog jezera i rijeke Bojane. Prošle godine pokušano je da se, mehani?kim va?enjem velikih koli?ina pijeska, uš?e izme?u ostrva Ade i Velike plaže produbi, ali je uspjeh izostao.

DRUGI NEUSPJEH: Isti epilog doživjela je i pompezna akcija Urbanisti?ke inspekcije Ministarstva za ekonomski razvoj, koja je izvedena sredinom septembra. Kako je saopšteno iz crnogorske Vlade, tom prilikom je uklonjeno 35 montažnih objekata koji su bespravno postavljeni. Inspektori koji su desetak dana proveli u Ulcinju bespomo?no su dizali ruke ne shvataju?i kako objekti ni?u preko no?i. Zato ne ?udi što su, kada su odlazili sa Bojane, pozvali druge državne organe dase uklju?e u zaštitu ovog prostora. Stanje na terenu pokazuje da je ?itava akcija izvedena traljavo i neefikasno. „Rušili su sirotinji, odnosno tamo gdje nije bilo klima ure?aja i ?akuzija“, kazalo je nekoliko naših ogor?enih sagovornika. I na ovom slu?aju se potvrdilo da je pametnije ne preduzimati akcije nego preduzimati akcije koje otkrivaju slabosti. Jer, država je pokazala izuzetnu neefikasnost da sprije?i širenje „tumora“ na našoj strani Bojane, ?ime su dodatno ohrabreni divlji graditelji. A njih na obalama Bojane ima preko 400. Najmanje je sada mještana, iako oni snose najve?u odgovornost za haos na ovoj rijeci. Uz, naravno, Javno preduze?e za upravljanje morskim dobrom koje gospodari ovim prostorom ve? 16 godina i uredno prikuplja poreze od vlasnika ku?ica. U Ulcinju je, dakle, morsko dobro i obala rijeke. “Da bi se dodvorili našim funkcionerima, kolegama i uticajnim novope?enim biznismenima, mi smo ih godinama pozivali da na Bojani kupuju i grade vikendice. Vodili smo ih sa sobom ulov i ribolov“, nevoljno je priznao jedan visokopozicionirani Ulcinjanin. I dolazili su politi?ari, udbaši, tajkuni, oficiri. Restorane, u kojima se jede najbolja riba na Jadranu, a koji su nelegalno sagra?eni, nerijetko posje?uju i crnogorski ?elnici. Pobje?i iz Podgorice da bi se ru?alo na Bojani i uživati u ?arima te jedinstvene rijeke, te prošetati po Adi, bilo je pitanje prestiža za novu crnogorsku elitu. Posjedovanje vikendice se podrazumijevalo

PLJUŠTE PRIJAVE: U Mreži za afirmaciji nevladinog sektora (MANS) tvrde da je na Bojani uzurpirano najmanje 30 hiljada kvadratnih metara državnog zemljišta. „Ako se ima u vidu ?injenica da je kvadratni metar od lokalnih mešetara cijenjen od 50 do 200 eura, dolazimo do sume od preko šest miliona eura koje su uzurpanti prometovali na štetu države u proteklih nekoliko godina i to samo na osnovu prodaje i preprodaje državnih placeva na Bojani“, rekao je korodinator MANS-a Dejan Milovac. Konstatuju?i da na lokaciji uš?a Bojane ima preko 400 nelegalnih objekata, on je rekao da inspekcijski nadzor na tom prostoru gotovo da nije ni postojao. Zaista je nevjerovatno kako je svih ovih godina, bez ikakvih posljedica po nekoliko ljudi, funkcionisala procedura: „ja tebi kolibu na državnom zemljištu, ti meni pare!“ Kr?mljenje državne imovine i prodaja placeva na?inila je od Bojane pravo gradilište, a preprodavcima donosila ogromnu zaradu. Zbog devastacije i uzurpacije državnog zemljišta, te nelegalne gradnje na Bojani MANS je državnom tužilaštvu i Upravi policije dostavila krivi?ne prijave protiv direktora ulcinjske Elektrodistribucije Ljora Nreki?a, te bivših na?elnika ispostave policije u Ulcinju Sabra Buzukovi?a i Vladana Lakovi?a. Buzukovi? je sada savjetnik direktora policije Veselina Veljovi?a, dok je Lakovi? na?elnik Podru?ne jedinice u Baru.

R A N J E N A R I J E K A : O s i m MANS- a i nekoliko ekoloških organizacija, niko punih 20 godina nije mario za devastaciju Bojane. A trebalo je, jer je ?itav taj prostor uš?a Bojane u Jadransko more pod posebnom zaštitom države. Od po?etka devedesetih, posebno nakon šverca nafte i naftinih derivata iz Albanije, Bojana je ranjena rijeka. Nekoliko se puta zbog nepažnje krijum?ara mazut izlio u rijeku, a kada se on pomiješa sa hladnom vodom posljedice po ekosistem traju godinama, tvrde stru?njaci. Zato je iz Bojane nestala staklasta jegulja, izuzetno rijetka i lijepa rije?na riba, koja zahtjeva kristalno ?istu vodu. Kilogram staklaste jegulje na evropskim pijacama staje nekoliko stotina eura. O?ekuju?i ili ta?nije pripremaju?i teren za potencijalne investitore Vlada Crne Gore je u septembru predstavila studiju Regionalni park Delte Bojane, kojom se predvi?a da se sruše svi nelegalno izgra?eni objekti i uvede moratorijum na novogradnju u tom pojasu. ?ak se navodi i da treba zabraniti vožnju van puteva i iskopavanje pijeska. To je njena obaveza ukoliko se zna da ova rijeka ima me?unarodni zna?aj, jer predstavlja put migracije riba iz Jadranskog mora u Skadarsko jezero, ali je, izgleda, presudan bio pritisak mo?nih stranih ulaga?a koji ?e uskoro zagospodariti ovim prostorom. Ostaje da se vidi da li ?e to uroditi plodom, jer su stvari otišle predaleko. Dakle, Bojana danas ima rak u metastazi i malo je, nažalost, izgleda da ?e desni krak rijeke odoljeti neredu koji su izazvali ljudi. Za Bojanu (albanski naziv Buna, latinski Barbana) se ne?e mo?i govoriti ono što je Mahatma Gandi rekao o svetoj rijeci Gang: „Voda u Gangu je uvijek druga, a Gang je uvijek isti.“

Mustafa CANKA

Izvor / Monitor