Na negativne uticaje globalne finansijske krize u Crnoj Gori, najmanje su imuni turizam, gra?evinarstvo i bankarstvo.
To je, u najkra?em, odgovor crnogorskih ekonomista, privrednika i predstavnika vlasti, na pitanje koje grane crnogorske ekonomije ?e najviše biti pogo?ene.
“Crnogorski bankarski sektor ?e osjetiti posljedice svjetske finansijke krize, ali u manjoj mjeri, zbog relativne izolovanosti od poslovanja izvan Crne Gore”, kaže potpredsjednik crnogorske Vlade, dr Vujica Lazovi?.
Potpredsjednik podsje?a da su u Crnoj Gori strane direktne investicije ve?e za 15 odsto u ovoj godini u odnosu na prošlu, nezaposlenost konstatno pada (10,5 odsto), javni spoljni dug je 15 odsto BDP- a. I kona?no, privreda je, u prvih devet mjeseci ove godine, ostvarila realan rast od osam odsto. U ovoj godini to nijesu pokazatelji krize, ve? nastavak trenda privrednog rasta.
“Turizam i gra?evinarsvo su, po mnogim analizama, izrazito osjetljivi sektori na recesione procese u narednoj godini”, kaže Zorica Kalezi?, specijalni savjetnik glavnog ekonomiste Centralne banke Crne Gore.
“Neki strani investitori u narednom periodu ?e se povu?i sa tržišta iz Crne Gore”, ocijenio je Velimir Mijuškovi?, predsjednik Privredne komore.
On kaže da je za o?ekivati da ?e do?i do smanjenja likvidnosti, zbog pada priliva jeftinog kapitala iz Evrope.
“Uz ovo svakako ide i smanjenje kreditne aktivnosti naših banaka i rast kamatnih stopa, a sve ovo ?e neminovno dovesti do pada privrednih aktivnosti i do usporavanja ekonomskog rasta. Kao posljedica svega toga, može do?i i do rasta stope nezaposlenosti, kao i do pada životnog standarda stanovništva. Posljedice ovakve krize osjeti?e se drasti?nije ve? u prvoj polovini naredne, a naro?ito do kraja 2009. godine. Mislim da ?e najviše pogoditi sektore koji su u zadnjim godinama zabilježili i najve?i privredni rast – gra?evinarstvo, odnosno stanogradnju, zatim turisti?ke usluge, kao i tržište akcija. O?ekuje se pad proizvodnje u oblasti metalurgije i metaloprerade, jer je ve? došlo do pada industrijske proizvodnje na globalnom nivou”, isti?e Mijuškovi?.
“Svako može da bude pogo?en. Neko direktno krizom, a neko naknadnim mjerama za borbu protiv nje. S obzirom na oblik krize, može se postaviti generalno pravilo, da ?e najja?e biti pogo?eni oni najja?i… Najrazvijeniji sektori imaju najve?i rizik da budu pogo?eni krizom. U Crnoj Gori bi to, konkretno, bili sektori turizma i gra?evine. To što su pod najve?im rizikom ne zna?i da ?e tako i biti. ?injenica je da je ova kriza i po?ela kao kriza tržišta nekretnina u SAD, ili se samo tamo najprije manifestovala, nalaže dodatni oprez sektoru gra?evine i trgovine nekretninama. U svakom slu?aju, treba biti na oprezu i pažljivo osluškivati tržište”, kaže Vladimir ?urovi?, generalni sekretar Unije poslodavaca Crne Gore.
Dodatno, ne treba zaboraviti da u haosu koji stvara novu platformu svjetskog ekonomskog poretka, male zemlje su u prednosti zbog ve?e mogu?nosti prilago?avanja i implementacije inovativnih rješenja.
Izvor / Pobjeda