Iako su neodgovorni plasmani kredita uticali na pojavu nelikvidnosti u bankarskom sektoru, tom problemu su zna?ajno kumovali i neuspješni poslovni poduhvati poznatih crnogorskih biznismena.
U ovom trenutku postoji zna?ajan broj biznismena i firmi koji su prezaduženi kod crnogorskih banaka, i imaju problema sa vra?anjem kredita.
S obzirom na to da je poslovna tajna koliko ko duguje, postoje evidencije na osnovu kojih se može izvesti zaklju?ak o problemu. Konkretno, podaci iz crnogorskog registra zaloga, gdje se evidentiraju založeni vlasni?ki udjeli u firmama, oprema, mašine i vozila, pokazuju da je problem zaduženosti zaista problem. Registar zaloga, me?utim , ne daje realnu sliku, ve? samo naznake.
Ono što je klju?no za utvr?ivanje zaduženosti u Crnoj Gori, su podaci iz katastra, koji se ne ažuriraju kvalitetno, a u kojem se kao garancija za kredite upisuju hipoteke i fiducije na založenu imovinu (zgrade, stanovi, poslovni prostori, zemljište, šume…). Upravo su dužnici u Crnoj Gori najviše zalagali nekretnine da bi dobijali kredite, iako ne treba potcijeniti uloge poput akcija, opreme, mašina.
Na osnovu registra zaloga, najzaduženije u Crnoj Gori su firme Veselina Barovi?a i Dragana Brkovi?a.
Kompanija Euroinvest, koju kontrolišu Barovi? sa partnerima, založila je zna?ajne procente vlasništva koje ima u Eurofondu, i to u nekoliko banaka, a najviše u Prvoj.
Tako?e, Barovi?eve firme, poput Komerse, Fjorda i Alfa investa, založile su akcije Svis osiguranja, Rudnika uglja, Kombinata aluminijuma, Montepranca, Eurofonda… Barovi?eve firme su ove akcije kupovale od kredita uzetih najviše u Prvoj banci i CKB.
Teško je utvrditi precizan iznos duga Barovi?evih firmi, jer su banke razli?ito tretirale vrijednost akcija prilikom davanja kredita. Banke su za reper uzimale nominalnu ili tržišnu vrijednost, koja se uveliko razlikovala. U svakom slu?aju u pitanju su desetine miliona eura duga. Ne treba zaboraviti da su i druge firme, kao što je Izbor Bar, tako?e, vlasništvo Barovi?evog Eurofonda, prili?no zadužene, ali ih nema u registru zaloga, jer su kao garanciju davali nekretnine koje su u katastru pod hipotekom. I zemljište ulcinjske Solane je založeno, da li za kredit ove firme ili Eurofondu koji je njen ve?inski vlasnik, ne može se vidjeti iz katastra. Ipak, nije Barovi? jedini kumovao zaduživanju, ve? i njegovi direktori.
Podgori?ka Vektra, vlasništvo Brkovi?a, prema dostupnim podacima iz registra, založila je kompletan pljevaljski Jaki? i 33 odsto HTP Boke za dobijanje kredita od CKB i OTP banke. I u ovim slu?ajevima su u pitanju desetine miliona eura kredita. S obzirom na to da se Brkovi? i na drugim mjestima zaduživao, a podaci iz crnogorskog katastra o eventualnim hipotekama nijesu vjerodostojni jer se ne ažuriraju redovno, može se konstatovati da je njegov dug mnogo ve?i od nekoliko desetina miliona.
U poslovnim krugovima se uveliko licitira koliko ko duguje, i tu se, u kontekstu pri?e o nekoliko uticajnih crnogorskih biznismenima, pominju cifre koje premašuju ?ak i stotine miliona eura zaduženja.
Na osnovu registra zaloga, zaduženi su i gra?evinari poput Cijevna komerca i ?elebi?a. Pretpostavlja se da su ovi, ali i drugi gra?evinari, me?u najzaduženijim privatnicima u Crnoj Gori, ali je teško utvrditi iznose jer su uglavnom kao garanciju polagali gra?evinske objekte i zemlju koje je u katastru teško prona?i.
Me?u zna?ajnim dužnicima je i Holder broker sa povezanim firmama, kao što je Global deal. I Monte adria broker je u “solidnim” kreditima.
Atlas grupa Duška Kneževi?a, prema podacima iz registra zaloga, zadužena je kod Marfin Egnatia banke u Solunu, a zalog im je 49 odsto udjela u firmi Atlas centar. Kneževi?ev Fin invest, za kredite od njema?kog LHB-a i gr?ke Pireus banke – filijala London, založio je svoje vlasni?ke udjele u Atlas mont banci i Invest banci Montenegro.
Od Pireus banke svojevremeno je i kompanija premijera Mila ?ukanovi?a, Capital invest, uzela kredit za kupovinu akcija Prve banke koje je i založila. ?ukanovi? je kasnije prodao dio akcija da bi, kako je sam izjavio, vratio kredit. Premijerova firma, kako piše u registru,i dalje ima založenih akcija.
Me?u dužnike, prema podacima iz registra zaloga, pojavljuju se i Pantomarket,Tehnoput, kompanije koje upravljaju privatizacionim fondovima i mnogi drugi. Spisak bi bio mnogo duži i sveobuhvatniji, kada bi katastarske evidencije bile dostupne. Kao i u mnogo ?emu, iza mnogih dužnika(formalnih) kriju se pravi dužnici, me?u kojima ima politi?ara, ministara, direktora državnih organa i drugih koji su ulagali u svoje privatne poslove.
Crnogorske banke još nijesu po?ele da plijene akcije i imovinu u mjeri u kojoj se o?ekuje, u nadi da ?e klijenti prona?i na?ina da vra?aju pozajmice.
Skoro se svakodnevno u dnevnoj štami daju oglasi o prodaji ku?a, stanova, šuma i druge pokretne i nepokretne imovine, koju su klijenti davali kao kolateral, ali iz bankarskih krugova tvrde da je to “sitnica” šta se sve može o?ekivati naredne godine.
Mnogi pojedinci ili firme dužni su i zato što njima duguju, što je posljedica opšte nelikvidnosti. Pored toga, mnogi od njih vuku loše poslovne poteze. U poslovnim krugovima najviše se zamjera onima koji su u mogu?nosti da prodaju dio imovine i vrate kredite, ali to ne rade jer ne mogu dobiti cijenu koju su mogli prije godinu ili dvije.
Opšta nelikvidnost dovela je do pada cijena na tržištu nekretnina, što je dodatna otežavaju?a okolnost za banke, ali i za njihove klijente koji nude imovinu na prodaju.
Izvor / Vijesti