Neko je nanišanio 37 hektara
Ulcinj – Nacrt studije lokacije za sektor Valdanos trebalo bi povu?i iz procedure i odustati od njegovog usvajanja do okon?anja imovinsko–pravnih sporova. Istovremeno, hotelsko-turisti?ke kapacitete koji su predloženi Nacrtom, a koje je predlaga? predvidio za izgradnju u uvali Valdanos, trebalo bi izmjestiti na brdo Mendra, ?ime bi se izbjeglo uništavanje i devastiranje vjekovnih maslinjaka – smatra dr Maksut Hadžibrahimovi?, docent na Filozofskom fakultetu u Nikši?u i Fakultetu za turizam i hotelijerstvo u Kotoru.

Na javnoj raspravi proteklog vikenda, Hadžibrahimovi? je otvoreno izrazio sumnju da se pod plaštom dugogodišnje valorizacije Valdanosa kriju ne?iji li?ni interesi.

– Prema studiji lokacije za Valdanos, na str. 40, zapisano je, da površina zahvata 346 hektara, a bruto gra?evinska površina 44.800 metara kvadratnih. Ove brojke nijesu identi?ne sa površinama navedenih zona u Prostornom planu. Veoma jasno se uo?avaju broj?ane razlike u površini zahvata od ?ak 37 hektara. Taj prostor se vjerovatno misli ostaviti za ne?ije li?ne interese – kazao je Hadžibrahimovi?.

On je naveo da je Prostornim planom, nedavno objavljenom na veb sajtu, uvala Valdanosa podijeljena u šest zona.
– U zoni A, tj. zale?u plaže, planiran je kompleks turisti?kih objekata u površini od 10,8 hektara. Unutar nje, izdvojene su tri urbanisti?ke parcele na kojima se planiraju kupališta i tereni za sport i rekreaciju sa prate?im sadržajima, kao sastavni djelovi hotelskog kompleksa. Me?utim, zona A duboko zadire u zonu maslinjaka, ?ija je površina 56 hektara. Sli?no je i sa ostalim zonama – kazao je Hadžibrahimovi? naglasivši da predvi?enim planom zone A,B,C,D-D1 i E zadiru u tre?inu maslinjaka, što je, prema njegovim rije?ima, nedopustivo.

On je ocijenio da bi zato planiranje i izgradnju hotelsko- turisti?kih kapaciteta iz uvale trebalo izmjestiti na brdo Mendra koje je državno, odnosno opštinsko vlasništvo, ?ime bi se izbjeglo uništavanje maslinjaka i ulazak na zemljište koje je sporno.

– Tako?e, Prostornim planom, izme?u ostalog, uo?ava se i granica morskog dobra, koja je previše naglašena i upadljiva, za razliku od drugih primorskih opština. Naime, u opštini Ulcinj morsko dobro utvr?eno je na 3.318, 4 hektara, u Herceg Novom na 491,7 hektara, Tivtu 746, 3, Kotoru 215, 9, Budvi 220,6 i Baru 796,6 hektara. Sve ovo veoma ilustrativno govori o pritisku kojem je izložen kopneni dio ulcinjske obale i njeno zale?e, kao i Maslinada u uvali Valdanos gdje je 1978. godine eksproprisano 937.739 kvadrata sa 17.825 korijena masline, sa svim rizicima koji iz toga proizilaze, po?ev od ambijentalno-ekoloških i tradicionalnih, preko kulturnih, nacionalnih i egzistencijalnih pa do, anti?kih, srednjovjekovnih i ekonomskih – smatra Hadžibrahimovi?.
Nacrtom studije, u jednom dijelu uvale planirana je i izgradnja rezervoara za navodnjavanje maslinjaka, što je prema Hadžibrahimovi?evoj ocjeni, besmisleno.
– Možete li da zamislite viševjekovna stabla masline koja se moraju navodnjavati – pitao je Hadžibrahimovi?.

Maslinjake vratiti bivšim vlasnicima

Hadžibrahimovi? je ocijenio da bi država trebalo da maslinjake vrati bivšim vlasnicima i tako izbjegne nepotrebne troškove, budu?i da se zahtjevi za povra?aj gomilaju pred Me?unarodnim sudom u Strazburu. On je kazao da je obra?iva? imao na umu da je rješenje o eksproprijaciji Ministarstva odbrane SFRJ maslinjaka Maslinada Valdanos donijeto pod politi?kim i psihološkim pritiskom bivšeg komunisti?kog režima „koji je izmislio namjenu izgradnje vojne baze, kao vid savršenog pritiska, a koji nije smio da nai?e na protivljenje bivših vlasnika“.
– Izgradnja imaginarne vojne baze nikada nije ni po?ela, ?ime se potvr?uje da zemljište nije 30 godina privedeno namjeni za koju je eksproprisano. Stoga stoji obaveza da se na osnovu Zakona o eksproprijaciji, oduzeta imovina vrati ranijim vlasnicima. Tako?e, zemljište i maslinjak trebalo bi vratiti i po osnovu Zakona o povra?aju i obešte?enju imovinskih prava – ocijenio je Hadžibrahimovi?.
S.A.
Izvor / Vijesti