Zašto recesijsko ljeto u Crnoj Gori ne mogu spasiti gosti iz regiona? Je li se zakasnilo s objavom sniženja hotelskih cijena? Zbog ?ega nema Crne Gore u katalozima najvažnijeg turisti?kog tržišta u Evropi? Kakve su prognoze za sezonu koja je ve? u startu pokazala pad potražnje?

O tim i drugim turisti?kim aktuelnostima Radiju Slobodna Evropa RSE odgovore je dao profesor turisti?ke ekonomije Rade Ratkovi?.

RSE: Prošle godine u aprilu, dio hotela na rivijeri, je bio pun. Bilo je prvih kupa?a. Ima li vjesnika ovogodišnje sezone?

Ratkovi?: Ima, ali ne kao prošle godine. U hotelu, koji je prvi otvorio svoje kapije, bili su više komerc nego odmorišni gosti. Ostali hoteli tek sada primaju goste u zapaženom broju, tako da je o?igledno da u odnosu na prošlu godinu imamo pad rane predsezone. Statistika u Crnoj Gori, koja nije ažurna i zadnji podaci su za februar, pokazuje skoro 14 odsto manje turisti?kog prometa nego u istom periodu prethodne godine.

RSE: Hotelijeri su snizili cijene od 20 do 30, a restorateri oko 10 odsto. To je objavljeno tek nakon što su završene sve velike evropske berze. Je li se zakasnilo?

Ratkovi?: Mislim da je dugo bilo oklijevanja i bilo je najava da ne?emo snižavati cijene. Znamo da su nas Nijemci prije dvije godine napustili zbog toga što su smatrali da su naše cijene previsoke u odnosu na kvalitet. Mislim da je to relativno kasno, ali bolnije je kašnjenje u stabilizaciji pozicije ili povratku nekadašnjih pozicija na tržište Evropske unije, posebno na tržište Njema?ke. Skoro je nezapaženo u ovdašnjoj profesionalnoj i stru?noj javnosti prošla vijest da nas je prije dvije godine napustio Nekerman, da nas nema u katalozima velikih tour-operatora, a mi smo avio destinacija. Ljudi su vjerovali da ?e to kompenzirati Rusima, koji su tada pla?ali dosta visoke cijene ne pitaju?i mnogo za kvalitet. Tu ne mislim samo na kvalitet hotelske usluge, nego na ukupan kvalitet destinacije. Kod nas su bile nesnosne gužve, radovi na putu, prenatrpane plaže. Sve to obara kvalitet turisti?kog proizvoda Crne Gore.

RSE: Turisti?ki analiti?ari kažu da ?e se zbog krize turisti orjentisati prije svega na bliže destinacije, pa se spas sezone traži u gostima iz regiona. To pokazuje primjer Hrvatske, koja, po prvi put u nizu godina, animira srpsko tržite. Da li mislite da tržište regiona može spasiti ovu sezonu?

Ratkovi?: Ono može da je ublaži. Mi smo ?itavih 13 godina bili oslonjeni na tržište regiona i nama je turizam bio na ivici kolapsa. Da nije došlo do povratka inostranih turista, ne bi smo imali nikakvog uporišta za gradnju hotela koji su napravljeni. Ne želim da podcijenim to tržište, ali mislim da na duži rok hoteli ne mogu da žive na doma?em tržištu, ali privremeno mogu da poprave situaciju. Zbog toga moramo oboriti cijene i prilagoditi je zahtjevima regionalnog tržišta. Ina?e, u našoj marketing strategiji, regionalno tržište je potencijal za takozvane komplementarne smještajne kapacitete, dok osnovni smještajni kapaciteti, i po master planu i po nekoj turisti?koj logici i turisti?kom iskustvu, mogu da se razvijaju na bazi tržišta Evropske unije, prije svega tržišta Njema?ke.

RSE: Ipak ?e turisti iz Srbije vjerovatno i ovog ljeta u velikom broju do?i na Crnogorsko primorje jer tu imaju svoje vikend stanove. Koliko je takvih stanova na primorju nikada niko nije prebrojao. Dok postoji to ilegalno tržište, može li se iole ozbiljno govoriti o privatnom turisti?kom smještaju u Crnoj Gori?

Ratkovi?: Dominantan dio tog privatnog turisti?kog smještaja je u sivoj zoni i procjena tih kapaciteta jeste od 150.000 – 200.000 kreveta. Mi smo u tom pogledu jedan negativan šampion, tako da se bojim da ?e se taj vid nedostatka i dalje produbljivati.

RSE: Tek nakon što su konkurentske destinacije dobile beneficije od svojih država, kako bi se prebrodilo recesijsko ljeto, i crnogorsko Ministarstvo turizma je objavilo da ?e uvesti olakšice poput smanjenja poreza ili sniženja cijene struje za turisti?ke agencije i druga turisti?ka preduze?a. Jesu li te mjere dovoljne?

Ratkovi?: Ne treba mnogo polagati u te mjere. Crna Gora ra?una da ima turizam, ne kao granu koju subvencionira, nego kao granu koja daje veliki impakt ukopnom razvoju. Donošene su neke mjere, ali ne možemo da ra?unamo na to da turizam treba na neki na?in da živi od vladine podrške, koja nema odakle tu podršku da alimentira. Ono što je ve?a pomo? Vlade, po mom mišljenju, nego što je davanje finansijskih olakšica turisti?koj privredi, jeste saobra?ajno otvaranje Crne Gore kao turisti?ke destinacije. Na tom planu se ponešto radi, ali mislim da smo u odnosu na Hrvatsku i druge turisti?ke zemlje u velikom zakašnjenju jer imamo hendikep da je avantura za auto-gosta i moto-turistu da do?e u Crnu Goru, tako da i dalje ostajemo avio destinacija. Možda nismo dovoljno uradili da privu?emo nisko tarifne avione koji zna?ajno pojeftinjuju turisti?ki paket aranžman, a to opet zna?i da u budžetu turiste mnogo više para ostaje za trošenje u samoj turisti?koj zemlji, za šta smo mi zainteresovani. To je zna?ajnija pomo? na dugi rok od finansijskih olakšica.

RSE: Kakve su same projektovane brojke kada je rije? o o?ekivanjima za ovu godinu? Ho?e li, prema vašoj ocjeni, najgore pro?i destinacije masovnog turizma, poput crnogorske, jer ?e se putovanja prvo odre?i oni pli?eg džepa.

Ratkovi?: Upravo tako. U svakom slu?aju bi?emo pogo?eni što se ti?e tržišta Evropske unije, kao pravog inostranog turisti?kog tržišta. Doma?e tržište ?e sigurno reagovati, kao što je reagovalo i prošle godine. Ne vjerujem da ?emo mi imati neki drasti?an pad u odnosu na prošlu godinu. Mogu?e da ?e se ponoviti šaljiva pri?a u odre?enim terminima ljetne sezona moga prijatelja sa Svetog Stefana. Kada sam ga negdje po?etnom avgusta pitao kako si, on je rekao: “Elitno”. Rekoh: “Kako to”? On odgovori: “U mojoj ku?i sa 20 apartmana sami smo žena i ja. Nemamo gostiju i osje?amo se najelitnije mogu?e”.

Jasna Vuki?evi?
Izvor / RSE