Feniks još u pepelu
Ulcinj – Mnogo toga se u Starom gradu radi i gradi lošije od lifta koji je izvan zidina. Starogra?anima koji su u godinama kao ja, on je neophodan, pa neka pri?a ko god šta ho?e”, kaže 69-godišnji Pepo Vogli?, mještanin Starog grada u Ulcinju, potvr?uju?i duboku podijeljenost ulcinjske javnosti o novoj ve? po?etoj investiciji kompanije “Real estate”, koja gazduje hotelima Dvori Balši?a i Palata Venecija unutar drevnih zidina. Vogli?, koji je penzinosani radnik starogradskog muzejskog kompleksa, isti?e i drugu prednost lifta.
“Došlo bi mnogo više ljudi i turista. Stari grad bi oživio, vjerovatno bi se otvorili novi poslovni prostori i radna mjesta”, smatra on.
Radovi na panoramskom liftu od 37 metara sa pasarelom na 32. metru prekinuti su u aprilu prošle godine, nakon što je Sekretarijat za inspekcijske poslove utvrdio da investitor nema dozvolu za gradnju i zaprijetio rušenjem 12 metara visokog objekta, ukoliko betonjerke ne utihnu. Izgradnja lifta kompaniju “Real estate” koštala bi 35 hiljada eura dok je ukupna investicija vrijedna 120 hiljada više.
Tvorac idejnog projekta lifta “Feniks”, arhitekta Sani Okreti? Resulbegovi?, koji živi i radi u Sloveniji, ocijenio je da je lift jedinstvena prilika da se Stari grad spoji sa Ulcinjem i “da dopuni turisti?ku infrastrukturu sa kulturnom i ugostiteljskom ponudom u slikovitom ambijentu”.
“Zbog lošeg prilaza i logisti?ke odvojenosti do servisnih zona, Stari grad je hendikepiran ne samo u turisti?kom nego i u smislu servisiranja stalnog stanovništva. Bilo bi naivno pomisliti da ?e stvaranje brže veze Starog grada sa Pristanom direktno di?i kvalitet života unutar drevnih zidina, ali tvrdim da ?e procvat turisti?ke ponude stvoriti toliko dodatnog kapitala da ?e i Opština i privatnici imati ve?i interes da investiraju u tamošnju infrastrukturu”, naveo je Resulbegovi? slikovito upore?uju?i Stari grad “sa bolesnim organom kome bi hitno trebalo svježe krvi i kiseonika”.
“A, to se može dobiti samo kroz novu arteriju”, jasan je Resulbegovi?.
Republi?ki Zavod za zaštitu spomenika kulture ocijenio je da lift mora na?i mjesto u budu?em urbanisti?kom planu, ?ija je izrada u toku, podsje?aju?i da je planom iz 1982. predvi?ena vertikalna komunikacija, ali iz tunela, stotinjak metara niže na skeli.
“Upozoravali smo da se prvo mora uraditi analiza saobra?aja oko Starog grada, jer odsustvom kolskih i pješa?kih komunikacija urbana matrica odumire, što je nedopustivo za jedan takav spomenik kulture. Zbog toga, Zavod podržava izgradnju lifta, gdje vertikala ne?e biti agresivna niti dominantna, ali sa konzervatorskog aspekta, predložena pozicija je optimalna ukoliko obra?iva?i to prihvate”, navodi se u dopisu Zavoda sa Cetinja opštinskom Sekretarijatu za urbanizam, dok se JP “Morsko dobro” oglasilo nenadležnim.
Za licenciranog turisti?kog vodi?a Mima Mehmedovi?a, nikakve saglasnosti ni odobrenja lift ne mogu uklopiti u ambijent Starog grada.
“Ovaj lift ugrožava Stari grad i sve što mu je Bog dao. Niko ne može da pravi svoj biznis na štetu svih nas, a posebno ne na štetu naše istorije i tradicije”, kaže Mehmedovi?.
Ulcinjska NVO “Mogul” traži od nadležnih institucija da ne dozvole izgradnju lifta na tom potezu, “jer je vertikala i agresivna i dominantna”.
“Urbanisti?ki plan koji reguliše tu oblast mora biti usvojen u Skupštini opštine, a prethodno podvrgnut javnoj raspravi”, upozoravaju u toj NVO i pitaju šta ?e se desiti ako i neki drugi vlasnik poslovnog ili stambenog prostora u Starom gradu odlu?i da gradi lift.
Arhitekta Milan Draki?, koji je u radnom timu za izradu plana “Pristan”, smatra da je potreba investitora opravdana i u duhu moderne komunikacije koje približavaju starogradska jezgra sa svojim atraktivnim sadržajima svim korisnicima.
“Tu, prevashodno, mislim na komercijalne turisti?ke ponude, ali i na invalide i potrebe prevoza robe za servisiranje ugostiteljskih, trgovinskih i stambenih objekata”, navodi se u dopisu Draki?a kompaniji “Real estate”, koja je tražila mišljenje odgovornog planera UP “Pristan”. Draki? je najavio da ?e se vertikalna komunikacija od Pristana do Palate Venecija, na postoje?oj lokaciji, na?i u nacrtu plana.
“Za o?ekivati je da to ne?e biti i jedina vertikalna komunikacija sa Starim gradom, s obzirom na intenzivne aktivnosti za oboga?ivanje turisti?kih sadržaja u neposrednom okruženju”, ocijenio je Draki?.
Autor projekta, Resulbegovi?, pojasnio je da kada je rije? o o?uvanju kulturne baštine i stvaranju nove arhitekture pored stare treba biti pošten i priznati “da je to jedini na?in kako arhitektura uopšte nastaje na svijetu”.
“Ne može se gradit usred ni?ega. I tako su arhitekte svaki put stavljene pred jedno te isto pitanje – kako uklopiti novo pored starog, odnosno ve? postoje?eg? Naša je moralna obaveza da stvaramo u duhu vrijemena kada je u pitanju ljepota u arhitekturi. Tradicija arhitekturne nauke je da smišlja novo i poslije toga opet nešto drugo, novije. Promjene su jedina pojava koja se konstantno ponavlja kroz istoriju”, kaže Resulbegovi?.
Dodaje “da se dekor mijenja, ali dobre proporcije ostaju vje?ne, te da bi taj tajanstveni jezik trebalo koristiti i u komunikaciji nove arhitekture sa starom”.
“Potreban je novi jezik da se drevni zid sporazumije sa savremenim tehnološkim ure?ajima i pristupima, koji mogu uve?ati vizuelni raskorak izme?u starog i novog, i starom u toj kombinaciji dati još ve?u vrijednost”, isti?e Resulbegovi? i dodaje “da je je stari zid diskretno taknut samo na tri mjesta, tako da je njegova forma o?uvala svoju grubost i dobila svježu artikulaciju kroz potporne betonske zidove”.
“Pokušajte da zamislite ta 32 metra visinske razlike kao soliter od 11 spratova i stepenice kojima treba da se penjete svaki put”, ilustrativno je Resulbegovi? pojasnio prednosti njegovog projekta…
Zavod ne okre?e glavu na Stari grad
Vogli? je optužio Republi?ki zavod za zaštitu spomenika kulture da ne obra?a mnogo pažnje Starom gradu u Ulcinju.
“Dok je predsjednik bio Ljubo Kapisoda, nijedan prozor koji ne odgovara ambijentu nije mogao biti postavljen, a da neko sa Cetinja nije došao i upozorio vlasnika da ga skine. Danas se u Starom gradu grade veliki hoteli, betonske stepenice, zidine od opeke, a iz Zavoda niko ni da priviri”, kaže Vogli? i dodaje da je po projektu ?uvenog arhitekte Tripka Vukoti?a u Starom gradu danas samo muzejski kompleks i najviše pet-šest ku?a.
Investitor Gani Resulbegovi? kazao je za “Vijesti” da je izgradnja lifta njegova obaveza koja proisti?e iz ugovora o kupovini apartmanske grupacije “Stari grad”.
“Tada je vladalo pozitivno mišljenje u cijelom gradu i mještani su me ?esto pitali kada ?e po?eti izgradnja lifta. Tokom konsultacija koje sam obavio sa stru?njacima i onima ?ija je to profesija, došlo se do mišljenja da se lift locira na središnjem dijelu Starog grada”, kazao je Resulbegovi?.

Samir ADROVI?
Vijesti