STAV
Bojana, na albanskom Buna, stari ilirski naziv Barbana, dužine 44 km, širine 100-250 m, jedini emisar-otoka vode Skadarskog jezera, tre?a po protoku vode na Mediteranu poslije Nila (Egipat) i Po (Italija).
Te?e nizvodno, pa i uzvodno prema Skadarskom jezeru u vrijeme jakog vjetra – juga i velikog dotoka vode iz Drima. Donji tok pri dnu zbog prodora morske vode je slan, što je ?ini posebnom.
Bojana je stanište i migratorni put 30-ak vrsta morskih i slatkovodnih riba od kojih su neke nestale – ke?ige, hame, jegulja, a i stanište mnogih vrsta ptica.
Bojana je i \”arhitekta\” i izvo?a? \”radova\” jedinstvene Ade-Bojane i tajanstvenog i intrigrantnog ostrva ptica – Paratuk na crnogorskom dijelu Bojane, gdje ljudska noga nikako ili veoma rijetko kro?i.
Bojana je vjekovima bila hraniteljica okolnog stanovništa u obje države u najtežim vremenima. Recipijent je hidrološkog ?vora Zapadnog Balkana – vode iz Ohridskih jezera, Kosova preko rijeke Crni i Bijeli Drim, Crne Gore – Zeta, Mora?a, Cijevna, Ribnica, Rijeka Crnojevi?a. Skadarsko jezero i na taj na?in povezuje 700 do 800 hiljada stanovnika ovog dijela Balkana, pa je stoga ekolozi nazvaše Balkanski Amazon. Do prije tridesetak godina bila je dio \”gvozdene zavjese\” izme?u YU – Crne Gore i Albanije, a nakon pada komunizma i nailaska kapitalizma, demokratije pa i anarhije, ista postade izazov za turiste, posjetioce, sportiste, rekreativce, nau?nike – biologe, hidrologe i sve ljude dobre volje. Ali, nažalost, i \”ljude zle volje\” koji joj namijeniše ulogu velikog kolektora.
Otpadne vode, ?vrsti otpad na dnu, medicinski otpad i otpadna motorna ulja, razne hemikalije, plastika, svakodnevne su pojave. Bespravna sje?a šuma na njenim obalama pra?ena erozijom zemljišta, bespravan ribolov ?ak i eksplozivom, pa i prilikom migracije i mrijesta riba, špartanje i \”divljanje\” mo?nim gliserima u desnom rukavcu rijeke Bojane, neodrživ na?in eksploatacije pijeska, pa i potonule barže i barke koje su u vrijeme sankcija prevozile naftu – upotpunjuju sumornu sliku ove balkanske ljepotice.
Ne?emo re?i ko je više zaslužan za ovo stanje MI ili KOMŠIJE ili se možda i jedni i drugi ponašamo po jednom stihu iz pjesme Lepe Brene – “Udri Mujo u tamburu” – Bojani sve ja?e i ja?e.
Nekadašnji kvalitet vode Bojane prve kategorije – ?ak i za pi?e – za okolno stanovištvo i ribare mnogo je pogoršan i može biti limitiraju?i faktor budu?ih ulaganja koje o?ekujemo na Velikoj plaži i Adi Bojani. Države, ex YU – Crna Gora i Albanija, su se pokazale ne samo kao loši vlasnici ove ljepotice, ve? i kao neefikasni administratori i ?uvari ovog prirodnog – ekološkog i turisti?kog resursa.
Vapaji i pozivi istinskih ljubitelja Bojane – ekologa, biologa, pravih ribara, turista i turisti?kih radnika, da se o?uva i zaštiti Bojana izgleda ne stižu do nadležnih institucija u ?ijoj je ingerenciji Bojana, a najmanje do institucije koja upravlja crnogorskim dijelom Bojane kao sastavnim dijelom Morskog dobra.
O?ito, nedostaje volje, želje, ljubavi a možda i administrativnih kapaciteta za primjenu postoje?ih i donošenje novih propisa za oblast životne sredine.
Ali, zato su ovu jedinstvenu ljepotu i vrijednost uo?ili stranci i ve? rade studiju “Regionalni park delte Bojane”, kao bi animirali resorne organe – lokalnu i centralnu vlast – da se na održiv na?in zaštiti i valorizuje ovo podru?je.
O?ekujemo istinske strateške partnere za ulaganje u akvatoriju Bojane i regiji Šaškog jezera kao jedne cjeline, razvoj na postulatima održivosti i ekoloških principa gradnje, dostojanstvo prirode i ?ovjeka i sprovo?enje evropskih standarda kao i o?uvanje životne sredine, kojim ?emo ste?i i ?uvati me?unarodni ugled Crne Gore i opravdati atribut Crne Gore – prve ekološke države na svijetu.
To istovremeno podrazumijeva i maksimalnu angažovanost Crne Gore da se stopira ideja nekih bivših YU republika za izgradnju nuklearke na obali Skadarskog jezera i rijeke Bojane u susjednoj Albaniji. Balkanu treba prirodne i ljudske sloge, mira, mudrosti, humanosti, civilizacije i integracije.
Da bi se Bojana zaštitila i valorizovala na pravi na?in, potrebno je da susjedi Crna Gora i Albanija pored ostalog urade sljede?e:
– uskladiti svoja zakonodavstva (u Albaniji Bojana ima status zašti?ene zone kao dio Skadarskog jezera, a u Crnoj Gori Bojana nema vid nacionalne zaštite);
– regulisanje nivoa i režima vode Skadarskog jezera i rijeke Bojane (akademije nauka obje države dugo i sporo rade na tom polju);
– ?iš?enje korita i obale rijeke Bojane sa obje strane;
– zajedni?ki monitoring stanja životne sredine akvatorija Bojane;
– zajedni?ka promocija i organizovanje me?unarodnih sportskih i rekreativnih aktivnosti i takmi?enja na Bojani: kajak-kanu, pliva?ki maraton, polumaraton, pješa?ke i biciklisti?ke staze, platforme za posmatranje ptica, centri za posjetioce;
– sezonsko (jun-septembar) otvaranje eko-turisti?kog grani?nog pelaza – Sv. Nikola – Ada – Velepoje (Albanija), gdje bi se po uproš?enoj proceduri i omogu?io dnevni prolazak turistima trajektom sa jedne na drugu stranu Bojane i obilazak – boravak na susjednim plažama;
– organizovanje održive plovidbe rijekom Bojanom od uš?a uzvodno za strane turiste i
– deltu Bojane proglasiti kao regionalni park.
Dželal Hodži?, izvršni director NVO „Zeleni korak“, Ulcinj

Vijesti