PISMA UREDNIKU
Povodom teksta “Svi podaci na jednom mjestu” objavljenog 15. 9. 2009. u “Vijestima” od vašeg dopisnika iz Ulcinja gospodina Adrovi?a želio bih da kao Ulcinjanin izrazim svoje negodovanje u vezi o?ite diskriminacije koja se vodi prema Albancima u Ulcinju i Crnoj Gori.
Rije? je o novoj web stranici HTP “Ulcinjska rivijera” koja pored crnogorskog, engleskog, njema?kog i ruskog, nema verziju sajta na albanskom jeziku.
Bilo bi krajnje naivno kada bi se ova ?injenica tretirala ikako druga?ije nego kao diskriminacija – prvo prema Albancima u Ulcinju i, drugo, prema svim turistima sa Kosova i Albanije koji su u posljednjih 20 godina bili ve?inski gosti u Ulcinju. Izostavljanje albanske verzije web stranice nema nikakve ekonomske ili tehni?ke opravdanosti osim ?iste namjere HTP “Ulcinjska rivijera” i vladaju?e klike u Crnoj Gori da albanskom turisti stavi do znanja da je nepoželjan u Ulcinju i da vrijednost albanskog gosta nije tolika da zaslužuje posebnu verziju stranice.
Ulcinjanima albanske nacionalnosti se stavlja do znanja da su gra?ani drugog reda jer njihov jezik, iako su ve?ina u opštini, ne zavre?uje da krasi stranice kompanije. Ujedno se svim ostalim turistima koji žele da posjete Ulcinj skriva albanski identitet grada koji je nesporan samom ?injenicom da u njemu živi 80 odsto albanskog stanovništva.
Još više uznemirava da postoji smjelost i oholost od strane uprave HTP “Ulcinjska rivijera” i vladaju?eg DPS-a da omalovaži svoje sadašnje a i ranije radnike albanske nacionalnosti, koji su svojim znojem gradili kompaniju, Ulcinj pa i djelove Crne Gore.
Nema bitne razlike izme?u onih koji kamenjem ga?aju autobuse sa Kosova u Zeti i onih koji su donijeli odluku da ne postoji verzija sajta na albanskom jeziku. Motivi su isti, a tako?e i uticaj na ulcinjski turizam je isti.
Ma koliko sadašnja vlast pokušavala da svijetu prezentira Crnu Goru kao tolerantnu državu, primjeri kao gore navedeni ukazuju da Crna Gora još vri od nacionalne netrpeljivosti, neravnopravnosti i diskriminacije.

S poštovanjem,
Dipl.ing. Petrit Llunji