Možemo sa potpunom sigurnoš?u i osje?ajem zadovoljstva re?i da je ova turisti?ka sezona, u okviru objektivnih okolnosti, bila uspješna. Ostvarili smo rezultate koje smo zacrtali i sasvim smo sigurni da ?e se do kraja godine ostvariti rezulati koji ?e odgovarati projekcijama naše ekonomske politike. A to zna?i, približno ili isti broj turista, no?enja i prihoda kao što je to bilo u prošloj rekordnoj godini”, rekao je resorni ministar Predrag Nenezi?. U njegovom ministarstvu su ve? izra?unali da su prihodi u prvih osam mjeseci iznosili 430 miliona eura, upravo onoliko koliko su kreditne obaveze turisti?ke privrede.

AVGUST: U jednom se svi slažu: avgust je na Crnogorskom primorju bio veoma dobar, ali ipak nedovoljan da anulira minuse iz predsezone, a evo, pokazuje se, i u postsezoni. Nešto bolja nego lane bila je struktura gostiju, ali je ona, prije svega, rezultat cjenovne politike: gosti slabije platežne mo?i iz regiona su ostali kod svojih ku?a ili su se, na primjer, kao Kosovari radije odlu?ivali da odmor provedu u Albaniji, dok je zbog jeftinog smještaja na našoj obali bilo znatno više Bosanaca, Poljaka, ?eha i Slovaka, pa i Rumuna i Bugara. Samo kod nas su oni mogli da no?enje pla?aju šest do osam eura, ili tri puta jeftinije nego u Hrvatskoj. U nekim hotelima ?itavih – deset eura!
Gostiju iz Zapadne Evrope, posebno Njemaca, je i ove godine bilo bolno malo. A oni su ovdje uvijek bili sinonim za turistu.
Direktor renomiranog hotela Kraljica Crne Gore u Be?i?ima Dragan Ivan?evi? kaže za Monitor da je sezona pokazala sve slabosti crnogorskog turizma. „Ova zemlja i njena Vlada još uvijek nijesu odlu?ile da li žele da razvijaju masovni turizam, što smo imali ove godine, ili da sprovode Strategiju iz Master plana, koja predvi?a da ovo bude destinacija za visokoplatežne turiste”, rekao je on.
Na takvu praksu ukazano je i iz Pokreta za promjene. „Želimo da upozorimo na nedosljednost koja postoji u Vladi i u Ministarstvu turizma: jedno se pri?a, drugo se radi. Mi smo oštro protiv toga”, isti?e visoki funkcioner te stranke Miloš Bigovi?.

?E SU PARE: Zbog „last minute” aranžmana, smanjene potrošnje (najbolje su radili fast-food restorani i samoposluge, te zakupci plaža) i niske cijene smještaja, zarada nije pratila fizi?ke pokazatelje sezone. Posebno je bila loša vanpansionska potrošnja, koja je zna?ajno manja od prošlogodišnje. A te brojke Ministarstvo turizma ni?e ne spominje.
„Za razliku od ranijih sezona kada se prakti?no naru?ivalo bez jelovnika, sada se prvo gleda jelovnik, pa se onda naru?uje i kombinuje. Gosti vode ra?una o svakom centu”, kaže za Monitor vlasnik poznatog ulcinjskog restorana „Plaža” Hasan Karamanaga.
On navodi da je sezona trajala od 12. jula do 27. avgusta i da je zato njegova zarada za 15 do 20 odsto manja nego lane.
Gosti su i ove sezone naj?eš?e imali primjedbi na buku, nedostatak parkinga i na ?isto?u, a sve više i na neljubaznost svojih doma?ina. ?injenica da je sve manje onih koji po drugi put ljetuju u Crnoj Gori, morala bi sve odgovorne da pokrene na razmišljanje i akciju.
Strukturni problemi su i dalje siva ekonomija, nestru?ni kadar i naro?ito veoma nepovoljna struktura smještajnih kapaciteta.
Karamanaga, koji je vlasnik i hotela „Dulcigno”, dodaje da brzo treba otklanjati sve te nedostatke i ve? sada po?eti pripreme za narednu sezonu, koja ?e, kako procjenjuje tako?e biti teška, dok ?e konkurencija biti nemilosrdna.

NEPOGODA: Najve?i broj hotelijera, ugostitelja i privatnih stanodavaca na Crnogorskom primorju ne dijeli, dakle, optimizam i zadovoljstvo državnih i lokalnih funkcionera. Ljudi više vjeruju svojim o?ima i novcu koji im je ostao u džepovima, nego medijskoj propagandi zvani?nika.
Da je sezona bila tako uspješna valjda bi to poboljšalo stanje u državnom budžetu, popravila bi se likvidnost privrede, a „najturisti?kije” opštine Budva i Ulcinj bi izmirile dugovanja prema zaposlenima u administraciji i javnim službama, i platile ostale svoje obaveze.
Kada se sve sabere, može se zaklju?iti da su privatni stanodavci, ugostitelji i hotelijeri zaradili u prosjeku za petinu manje nego 2008. godine, baš kao i lane u odnosu na godinu ranije. A to je zaista malo da bi se lagodno živjelo preostalih deset mjeseci, izmirile ogromne obaveze, dažbine i porezi, platile kreditne rate i (ako nešto preostane) uložilo u poboljšanje ponude.
Nerealno je išta drugo o?ekivati od sezone koja traje pedesetak dana. Da se nešto sli?no desi u nekoj drugoj turisti?koj zemlji na Mediteranu, sezona bi bila proglašena elementarnom nepogodom! Zato se od turizma na Crnogorskom primorju ve? 20 godina ne živi, ali se od njega lakše preživljava.

Krupne greške Vlade

Da Vlada ne može izbje?i odgovornost za ovogodišnje loše rezultate u turizmu, pokazuju slijede?e ?injenice. Ona je kasno usvojila antikrizne mjere, nije finansijski pomogla hotelijerima da pripreme sezonu iako je to obe?ala, a u maju (!?) je poru?ila stranim turoperatorima ?iji su gosti demonstrativno napustili hotel „Iberostar Belvi” u Be?i?ima da ne može da garantuje ispunjenje odredaba iz ugovora koje se odnose na buku, a koju su i tokom no?i stvarale gra?evinske mašine na Zavali! „Sve to pokazuje neozbiljnost Vlade i njen kampanjski odnos prema našoj najvažnijoj privrednoj grani”, kaže Ivan?evi?.

Anketa UBA-e

Rezultati ankete koju je sprovela „Ulcinj biznis asocijacija” (UBA), morali bi da zabrinu sve one koji odlu?uju o turizmu. Naime, ve?ina ispitanih privrednika i stanodavaca (56 odsto) kazala je da je sezona bila prosje?na, 40 odsto da je bila neuspješna, a tek ?etiri odsto da je bila uspješna.
Slabije poslovanje u odnosu na lane zabilježilo je ?ak 71 odsto ispitanih, a prosje?an pad zarade je, kako tvrde, 30 odsto!
?etiri petine ulcinjskih privrednika ocijenilo je da mjere države ne djeluju stimulativno na razvoj turizma, dok više od polovine anketiranih smatra da su najve?e barijere u poslovanju visoke takse i porezi. Dakle, prihode „jedu” veliki rashodi i krediti, pa profitabilnost u turizmu i ugostiteljstvu iz godine u godinu opada.

Mustafa CANKA
Monitor online