Ekolozi zabrinuti zbog posljedica koje mogu nastati nakon gradnje hidrocentrale na drimu
Podgorica – Projekat mogu?e izgradnje hidrocentrale Ašta na Drimu u Albaniji ugrozio bi cijelu rijeku Bojanu i njenu deltu, dok bi dugoro?no mogao dovesti do nestajanja velikog dijela ostrva Ada koje predstavlja zna?ajan ekološki i turisti?ki resurs Crne Gore, smatraju ekolozi.
Prema njihovom mišljenju, taj projekat bi mogao nanijeti dugoro?nu štetu životnoj sredini, jer bi od rada te hidroelektrane zavisio dotok vode u Bojanu, što bi sigurno uticalo na ekosistem i biodiverzitet, te razorno djelovao na njeno korito.

Radi pravljenja vješta?kog jezera, brana je izgra?ena još u vrijeme Envera Hodže, ali nijesu postavljene turbine za proizvodnju struje. Ekolozi su saglasni da bi postavljanje turbina, koje je predvi?eno projektom, sa stanovišta zaštite prirode bilo veoma opasno, jer bi dovelo do jake erozije obala Bojane usljed nedostatka sedimenta koji prirodno dolazi Drimom, a dugoro?no ?ak i do nestajanja velikog dijela Ade Bojane.
O namjeri susjedne Albanije da na Drimu gradi ?etvrtu hidroelektranu, Crna Gora još nije dobila zvani?nu informaciju. Iako se Ministarstvo ure?enja prostora i zaštite životne sredine obratilo Ministarstvu inostranih poslova sa zahtjevom da diplomatskim putem od MIP-a Albanije zatraži informaciju o realizaciji projekta izgradnje hidrocentrale Ašta, povratne informacije još nema.

O tome, kaže za “Vijesti” savjetnica u Ministarstvu Jelena Rabrenovi?, bilo je rije?i tokom bilateralnog susreta pomo?nika ministara Crne Gore i Albanije za vrijeme Konferencije „Klimatske promjene i održivi razvoj“ koja je održana u Budvi polovinom oktobra.
– Sagovornici su se dogovorili da je u narednom periodu potrebno, u skladu sa me?unarodnim sporazumima, razmijeniti informacije na nivou ministarstva nadležnih za poslove zaštite životne sredine koje se odnose, kako na izgradnju hidroelektrane na Drimu, tako i na izgradnju hidroelektrana na Mora?i – kazala je Rabrenovi?.

Izgradnja ?etvrte hidroelektrane na Drimu kobno bi se odrazila na Adu Bojanu koja je ve? ugrožena jer je, tvrde ekolozi, u posljednjih nekoliko decenija izgubljeno najmanje 60 metara ostrvske obale.
– To najbolje dokazuju objekti za izdavanje suncobrana na plaži koji su danas u vrijeme plime skoro u vodi – kaže izvršni direktor NVO „Zeleni korak – Ulcinj“ Dželal Hodži?.
Od sedamdesetih godina prošlog vijeka, kada su izgra?ene hidrocentrale na Drimu, „Fierza“, „Komani“ i „Vaudejes“, kako kaže Hodži?, po?elo je da se pogoršava stanje na Adi Bojani koja postepeno nestaje.
– Brane su zaustavile nanose sedimenta, ali se i u Skadru intenzivno gradi i eksploatiše pijesak iz Drima, tako da Bojana, koja je sredinom 19. vijeka na mjestu potapanja broda “Merito” nanosila i taložila pijesak iz Drima i stvorila Adu, ne donosi više sedimenta kao nekad, a more i dalje uzima – upozorio je Hodži? i dodao da godišnje nestane metar do metar i po obale.

On je dodao da je opao i kvalitet vode Bojane koja se nekada pila.
– Crna Gora i Albanija trebalo bi da uspostave bolju saradnju. Politi?ki i trgova?ki odnosi su jako dobri, ali oni oko zaštite prirodnih vrijednosti nijesu na nivou. Imam utisak da se previše gleda ekonomski momenat – rekao je Hodži? i naglasio da je Bezimeno ostrvo ve? nestalo, dok je albansko ostrvo Franc Jozef postalo poluostrvo, koje ponovo postaje ostrvo samo ako padnu velike kiše.
Direktorka Agencije za zaštitu životne sredine Daliborka Pejovi? isti?e da je izgradnja bilo kakvog objekta ili bilo kakve intervencije u prirodi koji mogu imati negativan uticaj na posebno ekološki osjetljiva podru?ja, kao što su nacionalni parkovi, Skadarsko jezero kao Ramsarsko podru?je, rijeke Bojanu, Taru i sli?no nijesu prihvatljiva, bez obzira da li se projekti izvode na teritoriji Crne Gore ili u okruženju.
– Shvatljiva je zabrinutost stru?njaka za pojedine segmente životne sredine da bi realizacija tog projekta mogla nanijeti dugoro?nu štetu životnoj sredini, posebno ekosistemu Bojane, a u krajnjoj liniji i ugroziti biodiverzitet Skadarskog jezera. Me?utim, da bi se detaljno sagledao uticaj koji može izazvati izgradnja hidrocentrale Ašte na rijeci Drimu neophodno je poznavati tehni?ke parametre hidrocentrale, veli?inu akumulacije i druge parametre – kazala je Pejovi?.

Kako bi se obezbijedile potrebne informacije Ministarstvo je, kaže, pokrenulo proceduru propisanu ESPOO konvencijom o procjeni uticaja na životnu sredinu u prekograni?nom kontekstu, koju su ratifikovale i Albanija i Crna Gora.
– U slu?aju da se na taj na?in ne do?e do potrebnih informacija, Crna Gora ima mogu?nost da zatraži me?unarodnu arbitražu kod Sekretarijata konvencije, u skladu sa propisanom procedurom – rekla je Pejovi?.
S obzirom na to da ESPOO konvencija nalaže zemljama potpisnicama obavezu pravovremnog informisanja, kao i obavezu dobijanja zvani?nog mišljenja zemlje na ?iju životnu sredinu može imati uticaja realizacija odre?enog projekta u ministarstvu, Rabrenovi? o?ekuje da ?e kroz zvani?nu komunikaciju Crna Gora biti u prilici da se upozna i analizira studiju procjene uticaja na životnu sredinu hidroelektane na Drimu, posebno u dijelu koji se odnosi na uticaj na Skadarsko jezero.

Tek nakon analize te studije nadležni organi u Crnoj Gori bi?e u mogu?nosti da daju zvani?no mišljenje na eventualnu realizaciju tog projekta, dok ?e nakon analize dijela koji se odnosi na mjere i aktivnosti koje je potrebno preduzeti radi smanjenja ili eliminacija negativnog uticaja hidroelektrane na Drimu na Skadarsko jezero, kaže Rabrenovi?, bi?e “mogu?e utvrditi da li postoji rizik za negativan uticaj te hidroelektrane na Skadarsko jezero”.
– Ukoliko se pokaže da predložene mjere i konkretne aktivnosti na obezbje?uju adekvatnu zaštitu ekosistema i biodiverziteta Skadarskog jezera Crna Gora ?e iskoristiti mehanizme koji su utvr?eni ESPOO konvencijom i zaštititi svoje interese – istakla je Rabrenovi?.

Pajovi?: Stupiti u kontakt sa Albancima

Izvršni direktor NVO “Green Home” Darko Pajovi? kaže da ne vjeruje da ?e Albanija graditi nuklearnu elektranu na obali Skadarskog jezera.
– I crnogorski i albanski NVO sektor, kao i javnost, oštro se protive izgradnji nuklearne elektrane. Li?no mislim da se u potpunosti odustalo od te namjere – istakao je Pajovi?.
On o?ekuje da ?e crnogorske nadležne institucije “stupiti najzad u kontakt sa albanskim oko izgradnje hidrocentrale na Drimu, jer ih na to obavezuje ESPOO konvencija”.
– Nažalost, to nije slu?aj ni kada je rije? o namjeri Crne Gore oko izgradnje hidroelektrana na Mora?i, kao i ni kod planiranja izgradnje hidroelektrane na Drimu – kazao je Pajovi?.
On je naglasio da, kada je rije? o projektu izgradnje hidroelektarane na Drimu, Albanija nije uradila stratešku procjenu uticaja na životnu sredinu, ve? samo procjenu uticaja na životnu sredinu na mjestu samog objekta.

Nukleraka na obali jezera napravila bi veliku štetu

Crna Gora još nije zvani?no obaviještena ni o ideji Albanije da na obali Skadarskog jezera gradi nuklearku, niti koliko je Albanija daleko od donošenja takve odluke.
– Ukoliko do?emo u situaciju da budemo suo?eni sa pokretanjem aktivnosti na pripremi potrebne dokumentacije za izgradnju nuklearne elektrane u Albaniji, Crnoj Gori stoje na raspolaganju isti mehanizmi kao i u slu?aju izgradnju hidroelektrane na Drimu. Tako?e, neophodno je da zemlja u kojoj se gradi takvo postrojenje informiše i ostvari blisku saradnju sa Me?unarodnom agencijom za atomsku energiju u Be?u koja ?e insitirati na poštovanju svih procedura utvr?enih u me?unarodnim sporazumima koji regulišu odnose u toj oblasti – kazala je savjetnica u Ministarstvu Tamara ?urovi? i dodala da Crna Gora ima jasan stav.
Taj stav je, kako je rekla, da “mi ne?emo graditi nuklearnu elektranu na našem prostoru”.
– Kao ekološka država, Crna Gora ima negativan stav prema izgradnji takvih objekata u njenoj neposrednoj blizini i smatra da treba koristiti druge obnovljive izvore energije i sugerisati drugim državama da ?ine isto, a sve radi zaštite zdravlja sadašnjih i budu?ih generacija i životne sredine. Nije mogu?e izgraditi tehnološko postrojenje koje bi funkcionisalo na potpuno siguran na?in, a razli?iti kvarovi i nezgode svakodnevna su pojava. Velike nesre?e u tehnološkim postrojenjima ne doga?aju se ?esto, ali kada se dogode, po pravilu, ostavljaju velike posljedice – rekla je Pejovi?.

One mogu nastupiti kao rezultat kvarova ili ljudske greške, ali i zbog, kako kaže, spoljnih uticaja kao što su potres, a podru?je na kojem je predvi?ena nuklearna elektrana u Albaniji je podložno zemljotresima, poplavama, ekstremnim meteorološkim uslovima ili pak teroristi?ki napadi.
– Nesre?e u nuklearnim postrojenjima specifi?ne su po tome što, zbog prisutnosti velikih koli?ina radioaktivnih materijala, mogu prouzrokovati znatne radiološke posljedice koje mogu ugroziti zdravlje ljudi i kontaminirati okolinu u bližem ili daljem okruženju od postrojenja. Radioaktivnost može biti ispuštena u atmosferu, površinske vode (rijeka Bojana) ili u zemlju, odnosno u podzemni vodotok – kazala je Pejovi?.
– Sve to bi, zbog geografske blizine, direktno pogodilo Crnu Goru – kazala je Pejovi? i naglasila da bi i u “redovnim uslovima nuklearka stvarala probleme, jer voda koja bi se koristila za hla?enje reaktora podigla bi temperaturu vode rijeke Bojane i Skadarskog jezera, zbog ?ega bi došlo do drasti?ne promjene biljnog i životinjskog svijeta u tim sredinama”.
Jelena VA?ON-?URIŠI?
Vijesti