MOŽEMO LI SPASITI ?UVENI NUDISTI?KI RAJ
Ada Bojana kakvu znamo, ukoliko se nešto hitno ne preduzme, može nestati. Zapravo, postati dio Velike plaže. Nepovoljni procesi su posljedica prirodnih uticaja s jedne strane (uticaj rijeke i mora) i ?ovjekovog djelovanja s druge (izmijenjen režim vode i nanosi Bojane zbog izgradnje sistema brana na Drimu, neracionalna i neplanska eksploatacija pijeska iz rukavca…). Ovo upozorenje stru?njaci su iznijeli još 2007. godine. Od tada, preduzimane su, uglavnom, samo hitne mjere – rukavac se održava prohodnim za brodice, a one druge, dugoro?ne, neophodne da se o?uva ovaj prirodni dragulj, još su u za?etku. U me?uvremnu, priroda radi po svome – stvaraju se novi nanosi.

– U okviru prve faze zajedni?kog projekta Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i Albanske akademije nauka ,,Ure?enje vodnog režima Skadarskog jezera i rijeke Bojane”, došlo se do saznanja da su se izmijenili morfološki i hidrološki uslovi na uš?u Bojane u Jadransko more. Uo?ena je zabrinjavaju?a pojava zasipanja zapadnog rukavca Bojane, posebno u zoni ra?vanja i na ulazu u more – uš?e rijeke, kaže Zoran Jankovi?, direktor Uprave za vode. Objašnjava da je pod uticajem talasa i morskih struja formiraju podvodni pragovi, usljed ?ega je dubina vode u rukavcu na nekim mjestima smanjena sa tri i po metra na oko 40 cm. Slabiji protok vode uzrokovao je i intenzivno zasipanje rukavca i pogoršanje ekoloških parametara rje?ne vode.

-?iš?enje Porto Milene prepoznali smo kao problem koji treba riješiti jer se u taj rukavac prakti?no prelivaju sve fekalije iz Ulcinja preko Bratice. U sklopu ?iš?enja ura?eno je i produbljavanje Bojane da bi se mogao iskoristiti i materijal tako obezbijedila sredstva da se finansira projekat. To je, zapravo, sprovo?enje u djelo odluke Vlade iz 2002. godine, donešene na osnovu analize ekspertskog tima, rekao je Jankovi?.

Istraživanja su, kaže Jankovi?, pokazala da treba ispitati i opravdanost izgradnje stalnih regulacionih gra?evina na ulazu ili izlazu iz rukavca, kao alternative redovnom ?iš?enju. Na uzvodnom kraju rukavca se može izgraditi usmjeravaju?a gra?evina, kojom bi se poboljšalo strujanje i omogu?io kontinuitet dotoka vode. Osim toga, treba ispitati i opravdanost izgradnje posebnog regulacionog objekta na uš?u desnog rukavca Bojane u more, takozvanoj džeti, koji bi se pružao u more do dubina na kojima se lome talasi ekstremnih visina. Ovaj objekat bi obezbijedio održavanje stalnih dubina vode u zoni uš?a i ?inio rukavac prohodnim.

Tokom rada, ispituju?i sedimentne stijene, došli smo do zaklju?ka da posao prevazilazi kratkoro?ne aktivnosti, te da problemu treba neophodno pri?i sveobuhvatno – potrebni su detaljni urbanisti?ki plan i odluka SO Ulcinja šta planira sa Port Milenom. Zato su, isti?e Jankovi?, radovi obustavljeni jer bi bilo gubljenje i vremena i novca raditi bez prave podloge.

Prošle godine Uprava za vode je raspisala tender za ure?enje korita rijeke Bojane na koji se nije prijavio niko. Razlog je, objašnjava Jankovi?, nedostatak struke – Crna Gora nije ulagala u kadrove poput specijalista za bujice i rije?ne tokove. Zato ?e, vjerovatno, stru?nu pomo?, i ne prvi put, tražiti iz inostranstva.

Naš sagovornik je uvjeren da rješenje za spas ostrva Ade, ipak postoji – u okviru projekta koji ?e uskoro predstaviti javnosti.

– Ada Bojana može sama sebe da ,,izdržava”. Predloži?emo da se angažuje gra?evinska firma koja ?e održavati proto?nost kanala, a zauzvrat koristiti materijal koji ina?e treba da se izvu?e iz rijeke. Projekat je održiv i sa aspekta ekologije – voda nije ustajala, cirkulacija povoljno djeluje na floru i faunu… Vremenski je ograni?en, traje do aprila, po?etka turisti?ke sezone. Kako u tom periodu godine zbog vremenskih prilika nema nanosa koje treba uklanjati, radovi prestaju da bi se nastavili u novembru, objašnjava Jankovi?.

Do raspisivanja drugog tendera, po?etkom naredne godine, Uprava ?e, kaže Jankovi?, nastojati da se izbori sa prirodom i rukavac održavati prohodnim. Nada se da ?e se ipak u?initi neophodno – što prije uraditi projektna dokumentacija kao preduslov da se nadaleko poznato ostrvo sa?uva u izvornom obliku.

SO Ulcinj: Treba brzo reagovati

I u Skupštini opštine Ulcinj smatraju da problem Ade treba rješavati brzo, te da ono što se trenutno preduzima nije dovoljno.

– Samo produbljivanje korita ne?e eliminisati neželjene posljedice i negativne trendove, kaže Abedin Avdiu, samostalni savjetnik za ekologiju u toj opštini. Problem nije od ju?e, Ada nestaje još od sedamdesetih godina prošlog vijeka, dodaje on.

– Nakon izgradnje hidrocentrala na rijeci Drim, prosje?ni godišnji vodeni protok Bojane i Drima je smanjen, tako da sada iznosi 680 km3/sek, dok je nivo vode Skadarskog jezera sa 9,82 metra nadmorske visine pao na 6,5 m, a time i nivo Bojane. Izmijenjeni režim vode ima za posljedicu niz nepovoljnih procesa za Adu i Bojanu – nanosi mulja, pijeska i ostalog materijala naro?ito su uo?ljivi u zoni ra?vanja i na ulazu u more. Dubina rukavca na nekim mjestima je smanjena sa 3,5 m na oko 50 cm. Ukoliko se ovaj proces nastavi, Ada ?e postati dio Velike plaže. Ako se tome doda ?injenica da se za posljednje tri decenije širina plaže na Adi smanjila za oko 60 metara, onda je jasno da jedinstvene ekološke, ambijentalne i turisti?ke vrijednosti Ade nestaju velikom brzinom.

Iako su neophodna detaljna ispitivanja da se utvrde posljedice na eko sistem ovog regiona, naš sagovornik isti?e da su neke ve? uo?ljive.

– Voda je lošeg kvaliteta, riba tako?e i ima je sve manje. Primje?uje se da su neke vrste zastupljene u znatno manjim koli?inama a da autohtone vrste, ke?iga, na primjer, nestaju, kaže Avdiju, naglašavaju?i da je ovdje obitavaju vrste koje su i na globalnom nivou prepoznate kao zna?ajne.

Zato upozorava – ne treba razmišljati o realizaciji projekata koji za posljedicu imaju smanjenje protoka, odnosno nivoa vode, kao što je izgradnja hidrocentrala, koje ?e još više ugroziti prirodno bogatstvo delte Bojane.

Prirodna blaga, zajedni?ka briga

Jankovi? smatra da Ada Bojana dijeli sudbinu ostalih prirodnih bogatstava u našoj zemlji – posve?ujemo im pažnju samo deklarativno. U praksi, prepušteni su, u najve?em broju slu?ajeva, sama sebi.

– Crna Gora je bogata vodom. Ima 44 l/s km2 ili 19 km3 vode, što je dva odsto njene teritorije. Uprkos tome iskoriš?enost energetskog potencijala je 16 odsto. Takav luksuz sebi ne dozvoljavaju ni bogate zemlje, Norveška, Švajcarska ili Slovenija, koje koriste svoje potencijale 50 do 60 odsto. Ali, one su problem riješile institucionalno. Kod nas je sve rascjepkano, jedan projekat se radi na nekoliko strana – u više institucija, kaže Jankovi?, i zalaže se za osnivanje ministarstva koje bi se bavilo samo prirodnim blagom.

Da se ne posve?uje dovoljno pažnje prirodnim bogatstvima, objašnjava na primjeru Skadarskog jezera.

– Ondašnja Jugoslavija je 1949. godine kao jedno od najbitnijih razvojnih pitanja postavila problem njegove melioracije. Pola vijeka kasnije još smo na po?etku. Dakle, moramo odlu?iti šta od jezera želimo ,,napraviti”. Neoprostivo bi bilo najve?u rezervu slatke vode na Balkanu koristiti samo za, na primjer, posmatranje ptica, isti?e Jankovi? i iznosi podatak da se podizanjem nivoa vode jezera za samo jedan metar dobija koli?ina koju ,,maltene ?itava Evropa ne može potrošiti za godinu dana”.

Legenda

Rijeka Bojana je duga 41 kilometar. Oti?e iz Skadarskog jezera i uliva se u Jadransko more. Jednim dijelom, oko 28 km, ?ini granicu Crne Gore i Albanije. Na uš?u Bojane u Jadransko more nalazi se rije?no ostrvo – Ada Bojana.

Ostrvo je vješta?ki stvoreno. Legenda kaže da je 1858. godine na uš?u rijeke Bojane u more potonuo brod ,,Merito”, vlasništvo Antuna Alegretija iz Trogira, kojim je upravljao kapetan Naporeli. Na toj lokaciji ve? su postojala dva manja ostrva. Godinama se oko trupa potonulog broda i ova dva ostrva skupljao rje?ni nanos da bi se 1882. godine po?elo nazirati ostrvo Ada, uskim rukavcima Bojane geografski izdvojeno od kopna.

Trouglastog je oblika. Dvije strane zapljuskuju rije?ne, a jednu morska voda. Prostire se na 600 hektara, a plaža je duga 3.800 metara.

Budu?i spomenik prirode

Uprkos studijama koje su pokazale da je delta Bojane pravi prirodni dragulj još nema nikakav oblik zaštite. Zavod za zaštitu prirode pokrenuo je inicijativu i o?ekuju da ?e opština Ulcinj i potencijalni sponzori prepoznati njen zna?aj.

– Prostor je izuzetno interesantan. Ima elemente morskih i slatkovodnih i nekih ekosistema vezanih za mediteranske i submediteranske sisteme, što je prava rijetkost na malom prostoru. Zbog toga zaslužuje da mu se posveti ve?a pažnja nego do sada, te da se stavi pod neki oblik zaštite zajedno sa Malom i Velikom plažom, Šaskim jezerom i dijelom ulcinjskog primorja. Suština naše inicijative je da se promoviše u ekološku zonu, a Ada dobije status spomenika prirode, kaže dr Zlatko Buli?, direktor Zavoda za zaštitu prirode. Utemeljenje za ovu inicijativu imamo i u Prostornom planu Crne Gore, dodaje on.

Kada je o promjenama na ostrvu rije?, Buli? isti?e da su ih uzrokovali i ?ovjek i priroda te da se problemu ne može pri?i jednostrano. U rješavanje moraju biti uklju?eni stru?njaci iz svih oblasti – samo tako može se sagledati pravo stanje stvari i prona?i odgovaraju?e rješenje.

On smatra da davanje pod zakup ne?e negativno uticati na Adu.

– I zakupac se mora ponašati doma?inski – poštovati zakone, što, pored ostalog, zna?i da se za sve projekte mora uraditi strateška procjena uticaja na životnu sredinu.

U svakom slu?aju, u planovima za valorizaciju ovog prostora jedan dio treba sa?uvati u izvornom obliku, isti?e Buli?.

Nova hidrocentrala na Drimu?

Ekologe je uznemirila vijest, koju je nedavno objavio njema?ki radio ,,Doj?e vele”, da ?e Albanija, na rijeci Drim, uskoro zapo?eti izgradnju ?etvrte hidrocentrale. Direktor Zavoda za zaštitu prirode, dr Zlatko Buli?, se nada da do realizacije tog projekta ne?e do?i.

– Ada treba da je predmet zajedni?ke pažnje Crne Gore i Albanije i treba u?initi sve da se sa?uva. Potrebna je rasprava i angažovanje stru?njaka svih profila. Izgradnja još jedne hidrocentrale imala bi dalekosežne posljedice, kaže Buli? i dodaje da me?unarodne konvencije nalažu zemlji koja planira ovakve projekte da o tome obavijesti susjednu državu.

Crnogorska Vlada je saopštila da je zatražila od vlade albanskog premijera Saljija Beriše da je informiše o projektu.

Dragica Šakovi?
Pobjeda