Kako i kome fond za manjine dijeli pare iz budžeta – Video
Novac ide savjetima ili bliskim organizacijama
Podgorica – Najve?i dio novca koji Fond za manjine iz budžeta dodjeljuje za manjinske projekte, završava na ra?unima nacionalnih savjeta ili pojedinaca i NVO koji su im bliski.
To se može zaklju?iti na osnovu odluka o raspodjeli novca, koji je Fond za manjine dodijelio na javnim konkursima prošle i ove godine. Sude?i prema rezultatima konkursa, objavljenom krajem novembra na sajtu Ministarstva za ljudska i manjinska prava, najve?i korisnici budžetskog novca za projekte manjina i u narednoj godini bi?e nacionalni savjeti Srba, Albanaca i Muslimana, a manji dio tih sredstava i?i ?e na ra?une NVO i pojedinaca koji predstavljaju te manjine.
Zakonom o budžetu za narednu godinu, koji bi trebalo da bude usvojen naredne nedjelje, Fondu za manjine opredijeljeno je 993 hiljada eura.
Od tog novca, Odlukom Fonda o raspodjeli sredstava za projekte, oko pola miliona eura predvi?eno je za srpsku nacionalnu manjinu, odnosno Srpskom nacionalnom savjetu pripaš?e ?ak 445.570 eura.
Od 80.000 eura, koliko je namijenjeno za projekte Albanaca, odlukom Fonda Albanskom nacionalnom savjetu (ANS) dodijeljeno je oko 26 hiljada eura. Upravni odbor Fonda odlu?io je i da svih 70 hiljada eura predvi?enih za projekte Muslimana dodijeli Matici muslimanskoj, na ?ijem je ?elu Avdul Kurpejovi?, koji u Fondu predstavlja Muslimane.
Predsjednik Upravnog odbora Fonda Miroslav Mari? tvrdi da u proceduri odobravanja projekata važnu ulogu imaju predstavnici nacionalnih savjeta, pojašnjavaju?i da oni mogu najbolje predstaviti projekte manjinske zajednice. On pojašnjava da projekte razmatraju mješovite komisije, koje kasnije svoje predloge obrazlažu ostalim ?lanovima UO. Mari? tvrdi da se to rješenje pokazalo kao najbolje.
„Upravo predstavnici manjinske zajednice iz svakog Savjeta mogu najbolje predstaviti projekte i sagledati njihov zna?aj. Oni u razmjeni mišljenja sa drugim ?lanovima mogu donijeti najbolje rješenje i dati predlog Fondu. Ipak, takav predlog komisije se prije donošenja kona?ne odluke uvijek može revidirati na samoj sjednici Fonda“, tvrdi Mari?.
Po Zakonu o manjinskim pravima i slobodama, novac koji Vlada iz budžeta izdvaja za Fond, savjeti manjinskih naroda dijele proporcionalno njihovom u?eš?u u strukturi stanovništva Crne Gore. Po toj ra?unici najve?i dio te sume pripada Srpskom savjetu koji predstavlja 32 odsto stanovništva Crne Gore. Nakon njih najviše novca dobija Bošnja?ki nacionalni savjet koji zastupa 7,77 odsto stanovništva, pa nacionalni savjeti Albanaca, Muslimana, Hrvata i Roma.
Takav na?in raspodjele novca bi?e promijenjen ako budu usvojene izmjene Zakona, koje je predložio ministar za manjine Ferhat Dinoša, po kojima se novac ne?e dijeliti proporcionalno ve? prema odluci Fonda. Tom predlogu su se ranije usprotivili predsjednici svih nacionalnih savjeta, optužuju?i ministra da želi da ih kontroliše.
Iako ve?inu ?lanova u Upravnom odboru Fonda za manjine ?ine predstavnici parlamentarnih stranaka, nekoliko sagovornika „Vijesti“ iz UO, potvrdilo je da je u raspodjeli sredstava presudna uloga predstavnika manjinskih savjeta. Politi?ari u UO naj?eš?e se oslanjaju na preporuke predstavnika Savjeta, koji na taj na?in guraju svoje i projekte ljudi koji su im bliski.
Mari? tvrdi da nema potrebe za politi?kim lobiranjem, pojašnjavaju?i da se politi?ari prema kvalitetu projekata odnose odgovorno. On negira tvrdnje da novac dobijaju samo ljudi bliski nacionalnim savjetima.
„Ne mogu potvrditi pritužbe da se sredstva za projekte dijele po politi?koj podobnosti, ve? da se raspodjela vrši u demokratskoj proceduri, u kojoj se vodi ra?una o kvalitetu projekata i interesima svake manjinske zajednice, a što je vidljivo iz na?ina rada Fonda“, tvrdi on.
I predstavnik Bošnja?ke stranke (BS) Amer Halilovi? kaže da u Fondu nema politi?kih pritisaka, pojašnjavaju?i da je ve?ina projekata odobrena jednoglasno. Isti?u?i da u donošenju odluka nije presudna sugestija savjeta, on kaže da je sve stvar dogovora.
„Nijesam stekao utisak da se Savjet zalagao za druge projekte. Bilo je lobiranja da pro?e neki njihov projekat, ali nam nisu sugerisali kome od ostalih aplikanata da dodijelimo novac“, tvrdi on.
Na pitanje da li je ?itao projekte ?iju je realizaciju odobrio, Halilovi? je kazao da je pro?itao samo one koji se ti?u Bošnjaka.
„Interesovalo me je ko ?e novac dobiti. Ne znam kako je kod drugih, jer iskreno nijesam ?itao sve projekte. Ipak, ne vjerujem da je bilo zloupotrebe“, kazao je on.
Projekat za obnovu garderobe
Iako je javnim pozivom predvi?eno da za novac mogu konkurisati projekti koji doprinose o?uvanju i razvoju nacionalnog i etni?kog, kao i kulturnog, jezi?kog i vjerskog identiteta, novac je dodjeljivan i projektima koji sa tim temama nemaju previše dodirnih ta?aka, a ?iji su nosioci ili ?lanovi nacionalnih savjeta ili njima bliski ljudi.
Tako je odlukom Fonda, izme?u ostalog, novac dodijeljen i za obnavljanje garderobe kulturno-umjetni?kih društava, obilježavanje Dana u?itelja, kupovinu sportskih rekvizita školama, ali i razvoj fizi?ke kulture i poljoprivrede, istraživa?kog novinarstva… Fond je ove godine novac dodjelio i projektima kao što su „?etiri godišnja doba – Rijeka Cijevna“, „Razvoj i omasovljenje šaha kod ženske populacije u Crnoj Gori“, „Obnova svetinja Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori“ ili „Mladi u centru pažnje“.
Sa. KAJOŠEVI?
Vijesti
