Nijesmo potpuno zadovoljni, ali podrža?emo nacrt zakona – rekao je Kemal Puriši?. Ako tekst nacrta bude usvojen, žali?emo se Ustavnom sudu – poru?io Genci Nimanbegu

Podgorica – Nema razloga da bilo koja manjinska zajednica strahuje od predloženog modela autenti?ne zastupljenosti manjina u parlamentu. On je dovoljno komotan da svako ko se organizuje na pravi na?in dobije adekvatan broj predstavnika u parlamentu – kazao je za „Pobjedu” predstavnik Bošnja?ke stranke u radnoj grupi za uskla?ivanje izbornog zakonodavstva sa Ustavom Crne Gore Kemal Puriši?.

Puriši?, ?ija ?e stranka podržati tekst nacrta u Skupštini, kazao je da je bilo teško na?i dobra rješenja, ali da je radna grupa, ipak, uspjela da uradi „dosta dobar” prijedlog.

– Nijesmo potpuno zadovoljni, ali morali smo tražiti kompromis, s obzirom na to da zakon traži podršku dvije tre?ine poslanika – podsje?a Puriši?.

– Naša partija je imala odre?ene rezerve koje smo stavili do znanja radnoj grupi, u smislu da je mogu?e da na nekim budu?im izborima imamo afirmativnu akciju obezbije?enu kroz izborni proces i zakonodavstvo, ali da nemamo autenti?nog predstavnika u parlamentu. To jeste, po nama, problem, jer mislimo da je ustavna norma jasna, da traži da u svakom slu?aju i na svim izborima obezbijedimo autenti?nog predstavnika u parlamentu. Nadamo se, ipak, da se to ne?e desiti i da ovaj model obezbje?uje uslove da sve manjinske zajednice imaju autenti?ne predstavnike – rekao je Puriši?.

Po njegovom mišljenju, predstavnici albanskih partija trebalo je da budu spremniji na traženje kompromisnog rješenja.

– Nije dobar pristup predstavnika albanske nacionalne zajednice da ne koriguju svoju polarnu poziciju. Ostali su dosljedni po?etnom prijedlogu i nijesu htjeli da ga koriguju. To se pokazalo problemati?nim u radu radne grupe, jer se morao tražiti kompromis – rekao je Puriši?.

Potpredsjednik Nove demokratske snage Forca i ?lan radne grupe Genci Nimanbegu kazao je za „Pobjedu” da se rješenjima radne grupe svjesno iskazuje spremnost da se krši Ustav i odredbe o autenti?noj zastupljenosti.

– Ukoliko bi predloženo rješenje bilo usvojeno, to bi zna?ilo kršenje Ustava Crne Gore i odredbe o autenti?noj i proporcionalnoj zastupljenosti. Ukoliko do toga do?e, žali?emo se Ustavnom sudu – najavio je Nimanbegu.

Podsjetio je da su predstavnici albanskih partija i koalicija ostali pri zajedni?kom stavu koji se zasniva na „zadržavanju ste?enih prava i njihovom unapre?enju, shodno ?lanu 79 Ustava Crne Gore, koji govori o auteniti?nom i proporcionalnom predstavljanju u parlamentu”.

– Radi se o zadržavanju decenijskog rješenja o posebnoj izbornoj jedinici iz koje se bira pet poslanika iz nacionalnih stranaka – objasnio je Nimanbegu.

On smatra da je rad u radnoj grupi pokazao da nije postojala volja da se „ozbiljno pri?e reformi izbornog procesa”.

– To se najbolje vidi po tome što su partije na vlasti dale skoro deset prijedloga, koji su bili, ?ak, dijametralno suprotni. Da se htjelo rješenje, trebalo je da vladaju?a ve?ina da usaglašen prijedlog odmah po formiranju radne grupe.Ta konfuzija u brojnim prijedlozima na kraju je proizvela da se „reforma” izbornog zakonodavstva najviše bavila samo time kako ukinuti ste?ena prava Albanaca – kazao je Nimanbegu.

– Predloženim rješenjima, hipoteti?ki, ako jedna partija koja predstavlja jednu manjinsku zajednicu pre?e cenzuz od tri odsto, recimo 3,1 odsto, osvojila bi, najvjerovatnije, dva mandata, kao i gra?anske partije. Tu nema afirmativne akcije. Ostale partije, iako bi prešle predvi?enih 0,7, a manje od tri odsto, ne bi dobile mandat i tu bi se kršila odredba o afirmativnoj akciji, jer je ne bi bilo. Podsje?am, Miodrag Vukovi? u javnom nastupu traži da se ukine afirmativna akcija, iako je Ustavna odrednica i demokratska tekovina kojom se teži poboljšanju statusa neke zajednice koja nije ravnopravna sa ve?inskom – kaže Nimanbegu.

On dodaje da manjinske zajednice treba da imaju „ravnopravniji položaj”. Istakao je da legitimitet autenti?nog zastupanja daju glasa?i, ali i me?unarodna zajednica, koja, kako je kazao, o pitanju položaja Albanca u Crnoj Gori kontaktira poslanike iz nacionalnih stranaka.

?lan radne grupe iz Demokratskog saveza u Crnoj Gori Mehmet Bardhi ranije nam je kazao da ako njihovi zahtjevi ne budu uvaženi, za Albance ?e tekst nacrta biti neprihvatljiv.

Prema rješenjima radne grupe, Crna Gora je jedna izborna jedinica i nema garantovanih mandata. U raspodjeli mandata u?estvuju liste koje osvoje najmanje tri odsto ukupunog broja važe?ih glasova u izbornoj jedinici. Izborne liste koje u?estvuju za autenti?nu zastupljenost manjinskog naroda ili manjinske nacionalne zajednice, ako ne pre?u opšti cenzus, a pojedina?no osvoje najmanje 0,7 odsto važe?ih glasova, ste?i ?e pravo u?eš?a u raspodjeli mandata kao jedna, zbirna lista sa ukupno dobijenim brojem važe?ih glasova.

HGI ?eka cenzus za manjine ispod dva odsto

Hrvatska gra?anska inicijativa insistira da izborni cenzus za manjine koje ?ine manje od dva odsto stanovništva Crne Gore bude 0,2 odsto.

– Za manjine koje ?ine manje od dva odsto stanovništva još nije odre?en cenzus prolaznosti. Ostajemo pri stavu da taj procenat treba da bude 0,2 odsto i insistira?emo na tome – kaže za „Pobjedu” predsjednica Hrvatske gra?anske inicijative Marija Vu?inovi?.

– ?ekamo da dobijemo tekst nacrta, jer o modelu znamo iz medija. Kada rješenja dobijemo u pisanoj formi, komentarisa?emo – kazala je.

Predloženi model u tekstu nacrta predvi?a da izborni cenzus za manjine koje ?ine manje od dva odsto stanovništva Crne Gore bude od 0,4 do 0,7 odsto, zavisno od dogovora.

I. Koprivica
Pobjeda