Crnogorsko turisti?ko udruženje, Ministarstvo turizma i Nacionalna turisti?ka organizacija kre?u u veliku regionalnu kampanju koja ima za cilj promovisanje jeftinog boravka u Crnoj Gori, sa ciljem da u vrijeme ekonomske krize sezona bude uspješnija. Priprema kampanje je u završnici, …… a objelodanjeno je da ?e se gostima iz regiona nuditi desetodnevni aranžmani i po cijeni od 99 eura, a vrlo mogu?e da ?e i prevoz biti time obuhva?en, pišu Vijesti.
– Turisti?ki poslenici, država, NTO ove sezone moraju usmjeriti pažnju na privatni smještaj, odnosno da prodajna strategija bude usmjerena u tom pravcu. To je jedina šansa da se izvu?e sezona – kazao je „Vijestima“ predsjednik CTU Žarko Radulovi?.

Radulovi? navodi da oko 87 odsto smještajnih kapaciteta u Crnoj Gori potpada pod privatni smještaj, a svega 13 odsto u hotelski.
– Bez novca koji akumulira turizam privreda bi maltene bila mrtva. Ali kako da Crna Gora ostvari dobar rezultat, a to bi bilo oko pola milijarde bruto prihoda, ako je konkurencija sve ja?a, ako destinacije poput Gr?ke, Turske, Egipta, Kipra i ostalih spuštaju cijene, ako se zna da je kriza i ako se zna da su turisti?ka putovanja smanjena. Kao što sam rekao, u Crnoj Gori je svega 13 odsto smještajnih kapaciteta u hotelima. Od toga ima tri hotela sa pet zvjezdica, sedam ili osam sa ?etiri zvjezdice, a ostatak sa tri, dvije i jednom zvjezdicom. U kategoriji ?etiri i pet zvjezdica nemamo više od pet hiljada ležaja. Sa druge strane u privatnom smještaju, koji ?ini 87 odsto kapaciteta, imamo 300.000 ležaja, me?u kojima oko 15 odsto luksuznih soba i apartmana na nivou ?etiri zvjezdice. Dakle, u privatnom smještaju imamo više kvalitetnog smještaja nego u hotelima. Na Kipru, koji je po površini najsli?niji Crnoj Gori, više od 85 odsto smještaja je u hotelima, i to uglavnom sa ?etiri i pet zvjezdica, i ta zemlja godišnje ostvari oko 2,5 milijardi eura prihoda od turizma, ili pet puta više nego mi. Jedina šansa Crnoj Gori je da gradi nove hotele, i za to nema dileme. Me?utim, hoteli se ne mogu graditi preko no?i, a sezona se mora spasiti, i zato se kampanja okre?e ka privatnom smještaju – naveo je Radulovi?, dodavši da je o ovoj temi imao izlaganje i na prošloj sjednici Koordinacionog tijela za pripremu turisti?ke sezone, kojom je predsjedavao premijer Milo ?ukanovi?.

On objašnjava da ?e kampanja ljetovanja u Crnoj Gori za „99 eura“ podrazumijevati da gost za taj iznos može platiti desetodnevni smještaj, ali i prevoz.
– To treba da zna?i da u maju, junu ili septembru turisti mogu u Crnoj Gori za 99 eura obezbijediti smještaj, ali i prevoz. Ministarstvo turizma pregovara sa Željeznicom i autobuskim prevoznicima da spuste cijene, kako bi se uklopili u ovaj „aranžman“ – kaže predsjednik CTU.
On ocjenjuje da jul i avgust nisu problem za crnogorski turizam, jer su tada svi kapaciteti dobro popunjeni, ve? da se fokus mora staviti na predsezonu i postsezonu kako bi se generisali prhodi i spasila godina.
– Cijene privatnog smještaja su tržišnog karaktera i mogu biti kako faktor odbijanja, tako i faktor privla?enja turista. Ve?ina vlasnika privatnog smještaja nije dovoljno upoznata sa cjenovnom politikom nama konkurentih destinacija, tako da ?esto nastupaju sa cijenama koje nisu primjerene kvalitetu svog smještaja. Vidimo da mnogi od njih imaju sluha za predstoje?u prodajnu akciju, i zato o?ekujemo rezultate, naro?ito u predsezoni i postsezoni – kazao je Radulovi?, dodavši da su u „mnogim hotelima niže cijene nego ranije, ali i da drugi moraju imati sluha“.

Radulovi? napominje da u privatnom smještaju, za koji se procjenjuje da ima oko 300.000 ležaja, registrovano oko 60.000.
– Postoje velike biznis barijere za registraciju privatnog smještaja. Uskoro bi trebalo da lokalne samouprave sa Vladom potpišu protokol po kojem se registracija privatnog smještaja može obaviti sa dva papira – posjedovni list i atest za struju. O?ekujemo da ?e se zna?ajno pove?ati broj registrovanog privatnog smještaja, što ?e uticati i na pove?anje prihoda državi, odnosno opštinama – smatra Radulovi?, napominju?i da ?e se tokom regionalne kampanje promovisati legalni smještajni kapaciteti.
On je kazao da postoje procjene da se oko 240.000 ležaja u privatnom smještaju, koji su neregistrovani, pune 40 dana godišnje, što je 9,6 miliona no?enja.
– Po toj ra?unici, kada bi ti smještaji bili registrovani, samo prihod po osnovu boravišne takse bi bio oko deset miliona eura. Pojednostavljivanjem procedure za registraciju, o?ekuje se da taj prihod bude uveden u legalne okvire. Tu su i drugi prihodi koji se o?ekuju, a treba razmišljati i o paušalnom oprezivanju. Ali o tom, potom – navodi suvalasnik Montenegro starsa.

On je rekao da su u CTU mišljenja da bi trebalo zakonom definisati da se izdavanje privatnog smještaja obavlja preko ovlaš?enih agencija, kao što je to nekad bio slu?aj.
– Dobili bi agencije koje bi obavljale taj servis, a ukupna ponuda bi bila na mnogo ve?em nivou. Agencije bi na neki na?in bile „recepcija“ za goste u privatnom smještaju. Samim tim evidencija i kontrola smještaja bi bile bolje i efikasnije. Ovo naše razmišljanje nailazi na otpore, ali vjerujemo da ?e to, prije ili kasnije, zaživjeti – dodao je Radulovi?.
Prema njegovim rije?ima, turisti?ka privreda je u teškom položaju, a fiskalna davanja su dodatno pove?ana, i država mora razmisliti kako da doprinese rastere?enju.
CTU je, kako je Radulovi? kazao, pripremio akcioni plan sa koracima i aktivnostima koje bi trebalo preduzeti radi poboljšanja turisti?ke ponude, a o ?emu je bilo rije?i i na Koordinacionom odboru.
– To nije nikakav spisak želja, kako može možda nekome djelovati. Naša misija je da djelovanjem, ukazivanjem na probleme i predlaganjem rješenja pomognemo da svima bude bolje. Upravo to i radimo – istakao je suvlasnik Montenegro starsa.

Nema turizma bez jeftinih avioprevoznika

Predsjednik CTU je kazao da nema turizma bez jeftinih avioprevoznika. On smatra da bi ve? sada trebalo razmišljati o 2011. godini koja ?e, prema njegovom mišljenju, tako?e, biti teška, i da važnu ulogu u svemu tome moraju igrati low cost kompanije.
– Jeftini avioprevoznici nisu potrebni tokom jula i avgusta, ali jesu u predsezoni, postezoni, prije Boži?a, nakon Nove godine, za vrijeme uskršnjih praznika, tokom zimskog školskog odmora. Low cost kompanije dovode turiste, zato što su tada ukupni aranžmani jeftiniji. Sa visokim cijenama avionskih karata odbijamo mnoge turiste, i to je jedan od najve?ih problema Crne Gore. Gdje god jeftini avioprevoznici lete, pove?ali su broj turista. Paralelno postojanje jeftinih letova prema ostalim destinacijama, slabi atraktivnost Crne Gore. Šta je ve?i udio troškova za transport, to je ve?a cijena ukupnog aranžmana, i to je slu?aj u Crnoj Gori – objašnjava Radulovi?.
Da bi privukli niskotarifne avioprevoznike, prema njegovim rije?ima, moraju im se obezbijediti subvencije.
– CTU smatra da se taj novac može obezbijediti na razne na?ine. Ako se uzme u obzir loša naplata boraviše takse, jer je ve?ina privatnog smještaja neregistrovana, smatramo da bi se regulisanjem te oblasti moglo do?i do novca koji bi se preusmjeravao u fond za subvencije jefitnih avioprevoznika. Tako?e, može se uraditi preraspodjela prihoda iz neke od postoj?ih dažbina, kao što su na primjer dažbine na alkoholna i bezalkoholna pi?a i sli?no – naveo je Radulovi?.

Skupi parking i plažni mobilijar

Radulovi? kaže da visoke cijene plažnog mobilijara(suncobrani i ležaljke), ulaza na plažu, parkinga…, mogu da pokvare akciju koja ima za cilj da u regionu stvori percepciju da Crna Gora nije skupa destinacija, odnosno da je jeftina.
– Svi moraju dati svoj doprinos i imati sluha, po?evši od lokalnih uprava, Morskog dobra, izdavaoca privatnog smještaja, turisti?kih poslenika i države. Turizam je klju?na grana privrede, ki?ma privrede, i sve treba uraditi da ova sezona uspije, jer ?e od toga zavisiti i uopšte sanje u ekonomiji – smatra Radulovi?.

Biznis.ba
http://cdn9.fliqz.com/bca2a1bd98324f429cf68c31ef3b2269.flv