Budva – Kuda ide crnogorski turizam, da li smo na pravom putu, pitanje je koje svi iznova postavljaju, sve ?eš?e, ?ak i u zoru sezone 2010, koja zvani?no po?inje danas.
I dok sa zvani?nih adresa, onih iz Podgorice, stižu hvalospjevi o uspješnim sezonama, Crnoj Gori kao lideru, koja je jedina na Mediteranu uspjela da se izbori sa krizom, svako ko je minulih godina ljetovao u Crnoj Gori mogao se uvjeriti da želje, hvale i stvarnost nemaju mnogo dodirnih ta?aka.
Plasiraju se sablasne statistike kako su druge turisti?ke velesile, od Španije do Turske, pa i naši susjedi Hrvati pali na koljena pred krizom, za razliku od crnogorskog uspjeha, a svi oni koji su direktno uklju?eni u turizam dobro znaju da je to daleko od istine.

Pri?a o elitnoj destinaciji, i uspješnoj sezoni onih koji je uporno zagovaraju, više ne pije vodu.
Turisti?ki radnici, oni koji su godine proveli prsa u prsa sa zahtjevnim turistima, i pravim gostima, poru?uju Podgorici da se za po?etak, napokon, mora po?eti otvoreno da govori o svim propustima koji su napravljeni u proteklih desetak godina, potezima koje smo vukli, i izgubili sva ona važna zapadnoevropska tržišta od Njema?ke do Velike Britanije, a koja su u zlatno doba crnogorskog turizma, 80-ih ?inila glavnicu prometa.
Moraju se otvoriti karte “kako bi zaista postali Kan, Monte Karlo”, kako smo se voljeli porediti”.

I dok kompletna crnogorska privreda propada, štrajkovi radnika postaju svakodnevica, ostaje da je turizam slamka spasa, od koje svi o?ekuju ?udo.
Ljetnja sezona je uveliko po?ela, gostiju nema, hoteli su, ?ast izuzecima, gotovo prazni, a inostranih turista ni za lijeka.
Da li smo pogriješili, i da li je nakon gotovo decenije pri?e o visokoplatežnom gostu, okret ka masovnom turizmu i ponuda o ljetovanju za 50 eura, pravi strateški potez Ministarstva turizma i Vlade, pokaza?e vrijeme.
“Sada je sezona na po?etku, a trebalo bi da je u po?etnom jeku, s obzirom na to da bi, ukoliko smo na kvalitetnim emitivnim tržištima, posebno EU, a unutar nje je Njema?ka, dobro pozicionirani, po?etak maja bio karakteristi?an po dobroj popunjenosti osnovnih smještajnih kapaciteta, i to izme?u 70 i 80 odsto. To, nažalost, nije slu?aj”, kaže za “Vijesti” profesor dr Rade Ratkovi?.

On isti?e da pored egzogene krize, na koju ne možemo uticati, i kojoj se moramo prilagoditi, postoji i endogena kriza koja poga?a naš turizam.
“Tu, prije svega, mislim na strukturne probleme: izrazito nepovoljnu strukturu smještajnih kapaciteta, dominaciju vikend stanova i ku?a, nedostatak kvalitetnih hotela i sli?nih osnovnih kapaciteta… i jako nepovoljnu strukturu turisti?ke tražnje, malu zastupljenost najja?ih emitivnih zemalja EU, preveliko u?eš?e „regionalnog tržišta“ niske platežne mo?i i kratke sezone, apsolutnu dominaciju ruskog tržišta unutar vanregionalnih tržišta….”, nabraja, izme?u ostalog, Ratkovi?.
Crna Gora je, decidan je, strukturirana kao jeftina destinacija.
“Simboli?no u?eš?e osnovnog smještaja i prenapu?enost komplementarnog smještaja, uz infrastrukturne probleme, a htjeli smo da se prodajemo kao „elitna“ destinacija, što su mnogi evropski tur-operatori doživjeli kao narušavanje principa „Value for money“, za nas su veoma loši potezi. Posljedice su: niska popunjenost smještaja, niska prosje?na turisti?ka potrošnja, povratak „regionalnim“ tržištima, sve teži ekonomski položaj turizma… Treba da se uhvatimo u koštac sa endogenim uzrocima krize. Ali, još, niko nije spreman da zagrize tu kiselu jabuku. Što se više bude odlagalo, jabuka ?e biti sve kiselija”, upozorio je Ratkovi?.

Dugogodišnji turisti?ki radnik Vukašin ?ulafi? poru?uje da sve dok ne vratimo njema?kog gosta crnogorski turizam ide u propast.
“Turizam nam je kobajagi strateška grana. Pa kakva je to strateška grana bez strategije. Danas i poslije 40 godina mnogo je teško govoriti o turizmu, jer su se turisti?ki radnici podijelili na hvalisavce i ?utologe, jedni samo hvale, a drugi samo ?ute. Bez obzira na sve, statistika je neumoljiva i ona govori da smo mi u velikom minusu, u odnosu na 1987. najbolju turisti?ku godinu. Dokle god Vlada, a ja sam apelovao i prije dvije godine na premijera ?ukanovi?a, ne skupi stru?njake i zajedni?kim snagama vratimo njema?ke tur-operatore da slete na Podgoricu ili Tivat, od crnogorskog turizma ne?e biti ništa”, kaže ?ulafi?.
Ovo sada, dodaje, to je ?ista improvizacija nekadašnjeg turizma. Njemci su bili ti, podsje?a, koji su bili i ostali prvaci svijeta u putovanju, i oni i dalje putuju, ali ne u Crnu Goru. “Nekada smo imali 40 aviona iz Njema?ke, koji su letjeli za Tivat, a sada nijedan. Nema ni TUI-a, ni Nekermana ni ITS-a. Svi idu na Dubrovnik. Od nekadašnjih 250.000 njema?kih gostiju, iz 80-ih, sada ih imamo 17-18 hiljada. Budvanski i ulcinjski hoteli su tada do 70 odsto bili puni samo njema?kim gostima, ostalo su bili Englezi, Šve?ani, Norvežani, Francuzi”, prisje?a se ?ulafi?.

On smatra da ?e nam se kampanja o Crnoj Gori koja nudi ljetovanje za 50 eura vratiti kao bumerang.
“Vi zvani?no jednu regiju proglašavate „jeftinijom“. Iako je proglasite jeftinom, to je odmah epitet za loš kvalitet. Istina, na taj na?in ?emo privu?i nešto malo više gostiju, a izgubiti daleko više. Kao „plamen slame“, jer slama gori tri minuta i onda završi. Zato je to na duge staze loše, loš je signal koji šaljemo u svijet. Ne kažem da smo destinacija viskog turizma, ali na osnovu ovih hotelskih kapaciteta koje imamo od „Palasa“, preko „Maestrala“, „Svetog Stefana“, „Milo?era“, „Splendida“, hotela „Queen of Montenegro“ do „Avale“ treba da budemo destinacija za visoki turizam. Ali, mi to sada srozavamo. Ovom akcijom srozavamo imidž crnogorskog turizma”, kaže ?ulafi?.
On smatra i da Vlada štiti monopol „Montenegro erlajnza“, a da “ niko ne razmišlja, da on nikada ne može da zamijeni prodajnu mrežu od 20-30 hiljada agencija koje imaju njema?ki tur-operatori ITS, TUI, Nekerman.
“Njemci putuju i dalje, a to što putuju pokraj Crne Gore to je naša katastrofa. To su gosti koji su nam bili vjerni i poslije zemljotresa i poslije ratnih dešavanja 90-ih, a mi smo ih otjerali neradom, neaktivnoš?u i lošom propagandom.

Propaganda koja se pravi za njema?ko tržište prema 82 miliona je totalno pogrešna, jer reklamirati Crnu Goru preko globalnih TV mreža CNN, BBC… je van svake pameti. Zamislite, njema?kom turisti obra?ate se na engleskom”, za?u?en je ?ulafi?.
On se sje?a 1987. godine, kada je Udruženje njema?kih tur operatora, druge najja?e industrije poslije automobilske u toj državi, Crnoj Gori i Tari dalo prvu nagradu za ekologiju.
“Oni su nas proglasili ekološkim rajem prije nego što smo 20. septembra 1991. na Žabljaku zvani?no se proglasili ekološkom državom. Mi smo sada uništili Crnu Goru gradnjom, izgubili smo epitet ekološke države i zvani?no, priznala je i Vlada Crne Gore, da smo to izgubili. I sad dobijamo ono ?ega se ja najviše plašim, sve više zabetoniranih obala. Sezone nema tu gdje se bageristi miješaju sa turistima. Svako može da napuni kapacitete u julu i avgustu”, kaže ?ulafi?.
Dodao je da su dobre strane to što je poboljšana putna, vodovodna instrastruktura, napravljeni tuneli Sozina i Vrmac, rekonstruisani aerodromi, ali da je nepoznavanje stranih jezika, veliki kamen spoticanja.

Predsjednica Udruženja malih hotelijera Crne Gore Danica Drekalovi? slaže da ne postoji jasna strategija razvoja crnogorskog turizma.
“Mogli smo da budemo, ali nažalost nijesmo elitna destinacija. Nemamo onaj glavni turisti?ki krvotok kroz Crnu Goru, iz kojeg se granaju te male žile. Greške se vuku ve? godinama i ponavljaju se, što je najgore. Nasuprot tome, napravljeno je jako crno tržište, preko koga se izdaju stanovi, a inspekcije jure hotelijere i one koji imaju dozvole”, kaže Drekalovi?.
I dok Crna Gora luta traže?i prava rješenja, turisti odoše.

Radovi?: Tek je april

Direktor Nacionalne turisti?ke organizacije Saša Radovi? ne krije optimizam pred predstoje?u ljetnu sezonu, isti?e da je „Crna Gora našla pravu mjeru izme?u cijena i kvaliteta“.
“Krize do?u i pro?u, ali mi moramo zadržati te dobre startne pozicije i nakon krize. Svjesni ?injenice da je tek april i kupališna sezona nije još po?ela, popunjenost hotela poput petrova?kog „Palasa“ i be?i?kog „Iberostar Belvija“ ohrabruje, da ?emo imati solidnu sezonu, rekao je Radovi?.
Uvjeren je da je u “uslovima globalne krize, kada mnoge konkuretne turisti?ke destinacije bilježe zna?ajne minuse i pokušavaju ove godine da izvuku svoj pozitivni bilans, i izlaze sa dampeškim cijenama na sva svoja klju?na tržišta, crnogorska cjelokupna turisti?ka privreda našla je pravi odnos cijene i kvaliteta”.
“Na pravi na?in smo prezentovali ono što imamo. Istina na nešto druga?iji na?in nego prethodnih godina, jer smo više vodili tu prodajnu kampanju, a manje kampanju destinacije. Ra?unamo da je Crna Gora u Evropi relativno poznata kao turisti?ka destinacija. Sada je na nama da dokažemo da smo druga?iji od ostalih, da smo u skladu sa ekonomskom krizom više izašli u susret našim klijentima. Cilj svake turisti?ke destinacije su stalni, lojalni klijenti koji ?e se svake godine iznova vra?ati”, rekao je Radovi? prije par dana u Budvi.

Dvije decenije ispod rekorda

Državna statistika gotovo nas iz godine u godinu iznena?uje svojim izvještajima, ali dokument iz 1987, zvani?no najbolje turisti?ke godine u crnogorskom turizmu, u koji su “Vijesti” imale uvid, još žestoko tu?e te brojke.
Sadašnje Ministarstvo hvali se 2007. kao rekordnom godinom, a stvarno stanje je druga?ije.
Nakon 20 godina turisti?kog uspjeha, Crna Gora još ne može da dostigne rezultat iz \’87, kada nas je posjetilo 1,28 miliona turista, od kojih 402.000 stranih. Mora se imati u vidu da su to bili „pravi“ strani gosti, jer se sada pod inostranim turistom smatraju svi gosti iz okruženja. A, tada su to bili turisti debelog džepa iz Zapadne Evrope, uglavnom, Njemci, Englezi i Skandinavci.
Upravo te godine gosti su ostvarili 10,9 miliona no?enja, a rekordne 2007, ostvareno je svega 7,29 miliona no?enja, tri i po miliona manje nego dvije decenije ranije.
Naši susjedi Hrvati te su godine imali 10,5 miliona gostiju i 68 miliona no?enja, Slovenci su ugostili 2,7 miliona turista koji su ostvarili devet miliona no?enja, a ukupno je tadašnju SFRJ posjetilo 22,3 miliona gostiju.