U sezonu s retrovizorom
Ulcinjani danas nerado govore o turizmu. Radije evociraju stare uspomene, podsje?aju?i se na dobre sezone i kvalitetne hotele, ?ega više nema.
„Bio sam prijatno iznena?en brojem turista koji su naš grad posjetili za vrijeme prvomajskih praznika. Ako bi se po tome sudilo, sezona ?e biti bolja od prošlogodišnje”, kaže za Monitor direktor preduze?a Apartmani Bonita Munib Abazovi?.
Direktori hotela Albatros i Dulcigno Džemal Bušati i Hasan Karamanaga istovremeno smatraju da ?e rezultati sezone 2010. biti na lanjskom nivou.

HOTELI: Fiksnih zakupa prakti?no još nema, u Ulcinju nije izgra?en bi obnovljen nijedan novi hotel (ne?e ih ni biti u kratkom periodu, što u turizmu podrazumijeva razdoblje od tri do pet godina), neizvjesno je da li ?e španski Iberostar i dalje upravljati hotelom Otrant, jedinim ve?im hotelskim objektom sa ?etiri zvjezdice, ulaganja u renoviranje postoje?ih objekata je malo i nedovoljno s obzirom na zaostalost ukupne ulcinjske ponude ?ak i za najbližom konkurencijom. Nema ni obe?ane marine, ni mosta na Port Mileni, „zakatan?en” je Valdanos.
Zaista je Ulcinj jedinstven slu?aj u svijetu. Taj je grad imao više hotelskih kapaciteta prije 35 godina nego danas! Istovremeno ima više od sto hiljada uglavnom nekategorisanih ležajeva u privatnom smještaju, pa se i usred sezone može na?i komforan smještaj za ?itavih pet eura dnevno! To zna?i da manje od dva odsto smještajnih kapaciteta ?ine osnovni!
Na nedavnom sastanku sa ?elnicima Crnogorskog turisti?kog udruženja, koji su pokrenuli akciju ljetovanja u našoj zemlji za 99 eura, ovdašnji vlasnici hotela, restorana i zakupci plaža konstatovali su da je to u Ulcinju ve? dvije decenije postala praksa.

NEPRIPREMLJENOST: Abazovi? isti?e da je najvažnije kako se grad pripremio za predstoje?e ljeto. „Tu je, na žalost, malo u?injeno. Glavna gradska ulica je razrovana, na uklanjanju privremenih objekata s Pristana i ure?enju tog dijela grada radi se ovih dana, tako da su turisti naišli na šut i buku gra?evinskih mašina”, kaže on i dodaje da, i pored svih odluka o prekidu gra?evinskih radova i zaklinjanja u turizam kao najvažniju privrednu djelatnost, još nije u kolektivnoj svijesti prevladao stav da je od klju?ne važnosti za uspjeh u ovom poslu kakve ?e utiske ponijeti prvi gosti.
Karamanaga je uvjeren da ko?nicu razvoja predstavlja nedonošenje detaljnih urbanisti?kih planova. „Samo iz tog razloga nema oboga?ivanja ponude na Pristanu. A dok se to ne desi, mi ?emo ostati destinacija za turiste s malom platežnom mo?i”, tvrdi on.
Evidentan je i nedostatak parkinga, prigovora stalno ima i na ?isto?u, posebno u Starom gradu, a gosti su prošle godine ponekad negodovali i zbog neljubaznosti svojih doma?ina, što nikada ranije nije bio slu?aj.
„Zbog svega toga u Ulcinju sezone traju pedesetak dana, a ne, kao nekada, od aprila do oktobra. Zato se od turizma kod nas ve? 20 godina ne živi, ali se od njega lakše preživljava”, kaže za Monitor poslanik Nove demokratske snage – FORCA u crnogorskom parlamentu Genci Nimanbegu.

VIZIJA: Svi turisti?ki poslenici u Ulcinju najviše žale što ni ove godine ne?e biti njema?kih turista, koji su ovdje sinonim za stranog gosta, u ve?em broju.
Osim tradicionalnih turista s Kosova i Sandžaka, kao i gostiju iz Srbije, koji uglavnom borave u tri hiljade svojih ku?a i vikendica, znatan broj posjetilaca o?ekuje se iz Bosne i Hercegovine.
Kako napominje Abazovi?, najviše interesovanja za ljetovanje u Ulcinju iskazuju turisti iz Poljske, ?eške, Ma?arske i Rumunije. Ulcinj njih prije svega privla?i niskom cijenom smještaja, odli?nim plažama i prekrasnom prirodom.
Baš kao što je to prije devet decenija zapisao znameniti ?eški pisac i novinar Jozef Jan Svatek. „Najve?i broj stranaca dolazi u Ulcinj isklju?ivo radi kupanja. I, zaista, na cijelom Jadranu nema prijatnijeg kupanja od ovog u ulcinjskom zalivu. Voda je ovdje kristalna, nezaga?ena, nema brojnih brodova i jakih udaraca talasa – svi se snažni talasi ovdje smiruju zahvaljuju?i položaju zaliva, pa jaki i ne stižu do onog blagotvornog pijeska. Morsko dno je kao od somota, pritom ?isto, bez školjki i kraba, bez plutaju?ih trava i ostalog morskog bilja – ukratko, ovdje su i voda, i pijesak i dno idealni, uz to još ide i neobi?no romanti?na okolina, a kako je Stari grad tu, preko puta, pribrojmo i bujnu okolinu, zatim i puno borove šume i vinograda – da u ovom pogledu ?ovjek ne može poželjeti ljepšega mjesta. I uprkos nepostojanju uobi?ajenog banjskog komfora siguran sam da ne?e mnogo vremena pro?i i da ?e se s narastaju?im brojem gostiju i ovaj nedostatak prevazi?i i tada ?e Ulcinj postati jedan od najljepših i najromati?nijih kutaka Jadrana”, zapisao je znameniti ?eh.
Ulcinjanima ostaje da se nadaju da ?e se Svatekova vizija (istina, ostvarena na kratko tokom osamdesetih godina 20. vijeka) u potpunosti realizovati bar u ovom stolje?u.

Briga o svakom centu

Poslovanje preduze?a i stanovništva posebno otežavaju krediti, kao i visoki porezi i ostale dažbine, pa profitabilnost u turizmu i ugostiteljstvu iz godine u godinu opada. A to pojednostavljeno zna?i da se najviše radi za banke i državu.
Zbog sklapanja aranžmana u posljednjem trenutku, smanjene potrošnje i niske cijene smještaja, zarada ne prati fizi?ke pokazatelje sezone. Ve? godinama je posebno loša vanpansionska potrošnja. „Nekada se ovdje prakti?no naru?ivalo bez jelovnika, sada se prvo gleda jelovnik, pa se onda naru?uje i kombinuje. Gosti vode ra?una o svakom centu”, kaže jedan ugostitelj.
O drasti?nom padu ulcinjskog turizma u posljednje dvije decenije jasno govori i podatak da je hotel Albatros lani ostvario 16 hiljada no?enja, a 20 godina ranije ?ak ?etiri puta više!

Mustafa CANKA
Monitor