Ulcinj nije zakazao
Ulcinj – U Ulcinju trenutno boravi 5.225 gostiju u privatnom smještaju što je za pet više nego lani u istom periodu- pokazuje zvani?na statistika Turisti?ke organizacije grada, iako niko sa sigurnoš?u ne može utvrditi koliko turista boravi u privatnom smještaju u najjužnijoj opštini. Me?utim, izvjesno je da je taj broj znatno ve?i sude?i po gužvama na plažama, uliciama i šetalištima. To je „Vijestima“ potvrdio i direktor TO Ali Redža.
-U prvih deset dana jula, na Autobusku stanicu stiglo je oko 30 autobusa i skoro hiljadu putnika više nego prošle godine. Istovremeno, grani?ni prelaz Sukobin prešlo je 13 hiljada tirista više nego lani- kazao je Redža. On je naglasio da je evidencija gostiju u privatnom smještaju prioritetni izazov loklane vlasti u narednom periodu. Sli?nim podacima raspolažu i u ulcinjskoj policiji.
– Dnevno na Autobusku stanicu stigne izme?u 25 i 28 autobusa sa oko hiljadu putnika što je nešto više nego prošle godine. U prvih deset dana jula grani?ni prelaz je prešlo 80 odsto turista više nego lani. Na glavnoj benzinskoj pumpi, potošnja goriva je na nivou prošle godine. Gužve na mostu ka Velikoj plaži po?ele su tri-?etiri dana ranije, a sve to upu?uje na zaklju?ak da gostiju u Ulcinju nije manje nego lani. Naprotiv, broj je znatno ve?i- re?eno je „Vijestima“ u ulcinjskoj policiji. Istovremeno, kako kažu u policiji, za to vrijeme u Ulcinju se nije desilo ni jedno teško krivi?no djelo, udes sa teškim, a kamoli smrtnim posljedicama ili bitnije narušavanje javnog reda i mira.
Vlasnik apartamnske grupacije Stari grad Gani Resulbegovi?, koji je i zakuopac dijela Male plaže, tvrdi da je sezona na nivou prošle.
-Pansionska i vanpansionska potošnja, na nivou su prošle godine baš kao i popunjenost Male plaže. Zanimljivo je da u posljednja tri dana, kada se bližimo špicu, nije zabilježen zna?ajniji porast broja gostiju kao što je to bilo prethodnih godina- kazao je Resulbegovi?. Sa druge strane, nekoliko stanodavaca požalilo se „Vijestima“ na lošu sezonu.
– Ni u pola kao prošle godine – kazao je jedan od njih. I zakupac kupališta „Safari“ Zefa Deli? nije zadovoljan dosadašnjim tokom sezone.
– Lani je u ovo vrijeme bila kiša, ali ne manji broj gostiju. S druge strane, vanpansionska potrošnja sada je bitno lošija nego lani- kazao je Deli?, naglasivši da glavna karakteristika ove sezone što je na njegovom kupalištu mnogo više gostiju iz BiH.

S.ADROVI?
Vijesti

Budva/Herceg Novi – Da sezona nije dobra, nije. Ne?emo ostati gladni, uze?e se neka para. Ali, taj ostatak prihoda, da tokom zime nešto napravimo, popravimo, udamo, oženimo, kupimo nešto sebi, e on ne?e biti dobar – rije?i su izdavaoca privatnog smještaja u Petrovcu Zorana Dragovi?a. Ove rije?i, možda, najbolje oslikavaju ovogodišnju ljetnju sezonu. I dok sa nestrpljenjem o?ekujemo „talas gostiju“ iz okruženja, prije svega iz Srbije, Bosne i sa Kosova, koji nikako da krene, i dok ku?evlasnicima kreveti zjape prazni, gotovo smo svi svjedoci jedne od najkra?ih sezona u istoriji crnogorskog turizma. Poražavaju?e zvani?ne brojke o lošoj popunjenosti privatnog smještaja, od koga turizam ove države, svi?alo se to nekome ili ne, u stvari živi, i zasniva najve?i prihod, samo ukazuju da nešto nije u redu.
Sama ?injenica da u metropoli turizma ima 16 hiljada turista u privatnom smještaju, što je gotovo za 15 odsto manje nego lani, koja je tako?e bila loša turisti?ka godina, upu?uje da smo prestali da budemo omiljena destinacija nekadašnjim „jugovi?ima“. Upravo tih gostiju, kako smo ih pežorativno voljeli zvati „paradajz turista“ sada nema ni za lijek, a upravo su oni ti od kojih o?ekujemo da nam spasu, ina?e, ve? lošu sezonu.

?injenica da je na našem primorju u privatnom smještaju oko 300 hiljada kreveta, deset puta više nego u hotelima, dovoljno govori da je zarada, ma koliko se dosta toga odvijalo kroz sivu ekonomiju, ipak, najve?a u tom dijelu turisti?kog prometa. Iako gotovo svaki peti gost u tom vidu smještaja nije prijavljen, svi „neprijavljeni“ ostave u našoj državi najmanje 500 eura tokom svog prosje?no desetodnevnog boravka.
A država, prije svega Ministarstvo turizma, gotovo svakodnevno ponavlja o?ekivanja da ?e nas ove godine posjetiti oko 1,1 milion turista i da ?emo zaraditi nevjerovatnih, i to u godini krize, 620 miliona eura, jedan odsto više u odnosu na prošlu godinu. Želje su jedno, a stvarnost je druga?ija, o ?emu najbolje svjedo?e ugostitelji, restorateri, zakupci plaža, koji su jednoglasni da su došli “gosti koji mjere svaki cent”.
– Kada zaista želimo da znamo kakvo je stvarno stanje, onda treba uzeti u obzir tu „uli?nu statistiku“ koja je mnogo ta?nija od zvani?ne. Kada pitam dilere soba kako im ide, oni mi kažu „nikako” . Kad oni kažu da je nikako, onda je to statistika koja je, po mom mišljenju, ta?nija. Kada odete u agenciju i pitate kako je, oni otvore listu i pokažu da i u julu ima mjesta, a u avgustu koliko god ho?ete. Zna?i, ni oni nijesu zadovoljni. Nemaju plan, nego ?ekaju u zasjedi k\’o ma?ka, pa ko šta zgrabi, zgrabi. Sezona definitivno nije kao što je bila do sada, prisutan je pad u odnosu na prošlu, koja je tako?e bila lošija u odnosu na pretprošlu. Kada je rije? o gostima iz okruženja, ni na sajamu u Beogradu nijesu pokazali da su zainteresovani za naše podru?je. Sa našom NVO „Petrovac na moru“ bili smo na Beogradskoj berzi, gdje smo godinama unazad prisutni. Znamo da tamo ne?emo prodati ništa, jer predstavljamo male hotele i privatni smještaj, me?utim, pri?amo. Do?e, ipak, neko na štand i pita, raspituje se za ponudu, ima li vode, struje, kakve su plaže, pita nas nešto. Me?utim, ove godine ni pet ljudi nije stalo na štand da nas nešto pita – isti?e Dragovi?.

Da situacija nije nimalo svijetla, svjedo?i i vlasnik plažnog bara na Kamenovu Jovo ?urovi?, koji navodi da su im pazari upola manji nego prošle godine u ovo vrijeme.
– Ima gostiju preko sedmice, ali im je kupovna mo? slabija. Jedino je vikendom druga?ije, kada si?u „naši“ iz Podgorice i ostalih gradova. Jednostavno, došli su gosti koji nijesu na odmoru da bi potrošili, ve? se na svaki mogu?i na?in trude da uštede – ocijenio je ?urovi?.
Suvlasnik najpopularnijeg otvorenog šanka na šetalištu kultnog „Trokadera“ i zakupac plaže Branko – Bu?a Popovi? navodi da je došao neki srednji sloj ruskih turista koji nema para, pa „?ak i na plaže unose sa sobom hranu“.
– Pazari su znatno lošiji, predsezona nam je bila mnogo bolja. O?ekujemo da ?e se u narednih nekoliko dana popuniti Budva – navodi Popovi?.
Predsjednik sektora privatnog smještaja pri Crnogorskom turisti?kom udruženju, Pero Ivkovi?, vlasnik agencije „Cipa travel“ sa Svetog Stefana, smatra da nema mjesta panici.
– Zadnjih deset dana su telefoni usijani, imali smo više od 150 poziva. Realno, mi nikada, godinama unazad, nijesmo imali popunjen po?etak jula. Ista je pri?a godinama unazada od 1. do 10. jula, a potom se sve popuni. Ne vidim razlog za stravi?nu paniku, generalno je loše svima, ne samo kod nas. Gosti dolaze, svaki cent mjere, teško im je da plate i boravišnu taksu – kazao je Ivkovi?.

Hotelijer na SvetomStefanu Krsto Ra?enovi? nije nimalo optimisti?an i navodi da je u tom nekada elitnom ljetovalištu trenutno upola manje gostiju nego minulog ljeta.
– Razlozi zbog ?ega nema tradicionalno vjernih gostiju iz Srbije i okruženja su brojni. Prije svega, ukinute su vize, pa su im u ponudi znatno jeftinije destinacije, gdje su plaže ure?enije, gdje ne moraju da pla?aju skupi plažni mobilijar, gdje se ne izliva kanalizacija u more, gdje funkcioniše kompletna infrstrutkrua, gdje ne nestaje struja i voda. Mogu da idu u zemlje gdje im na granici ne uzimaju hranu, gdje se ne napla?uju takse. Jednoastavno, gosti kada vide kakvo ih sve maltretiranje ?eka od naše granice do mora, okrenu se ka drugim zemljama- objašnjava Ra?enovi?.
Ništa bolja situcija nije ni u Herceg Novom, ina?e, nekada najpopularnijem ljetovalištu za srpske i turiste iz okruženja. Neki od jasnih pokazatelja koliko je gostiju na hercegnovskoj obali je red vožnje gradskog prevoznika koji je i dalje isti kao van sezone. Autobusi i dalje gradom i rivijerom idu na pola sata, umjesto na 20 ili 15 minuta kada su sezonske gužve. Da su i trgovci precijenili sezonu, vidi se po ve?im koli?inama vra?enog hljeba pred prehrambenim trgovinama. I dileri na autobuskoj stanici koji su u ovo vrijeme prošle godine imali manje problema da “podijele plijen”, uzimaju?i posao okolnim agencijama, imaju manje posla. U agencijama sezonu komentarišu sa “mrka kapa”, a sa time se slažu izdavaoci u privatnom smještaju, koji i protiv svoje volje moraju da spuste cijene.

U Herceg Novom i okolini gostuje oko 14 hiljada registrovanih turista, podatak je gradske Turisti?ke organizacije. Kao i ranijih godina, zvani?na brojka je diskutabilna, ali turisti?ki poslenici komentarišu da se ona približava stvarnoj, jer je sve više registrovanih izdavalaca u privatnom smještaju. Procjenjuje se da na teritoriji grada i rivijere ima oko 30 hiljada kreveta u privatnoj ponudi.
Od plaže do plaže, u Herceg Novom je razli?ita slika. Dok su hotelske plaže popunjene, na nekima je u julu još poluprazno. U Igalu je uobi?ajeno najživlje jer su banjski gosti najsigurniji turisti. Na rivijeri, najviše kupa?a i gostiju je u Baoši?u, gdje, me?utim, plaže pune i doma?i, u velikom broju izbjegli i raseljeni koji žive u kampovima, kao i vlasnici ku?a uglavnom iz Srbije, BiH, ali i ve?i broj Rusa. Kao i duž cijelog primorja i ovdje Rusi svojima izdaju ku?e i stanove.
Obala je i u gradu i na rivijeri u privatnom smještaju najpopunjenija, mada, za razliku od dobrih sezona kada se u julu teško pronalazi krevet na morskoj pjeni, sada ga je lako na?i. Apartmanima “Feral” na hercegnovskom Škveru, kako nam je kazala doma?ica apartmana, gosti ne fale. Tu smo dobili informaciju da se krevet na samoj obali u Novom može na?i i ispod 10 eura, ako je kupatilo zajedni?ko sa drugim gostima.

Ovdje nisu znali da procijene da li ?e ova sezona biti gora nego prošlogodišnja, ali su u “Villa Tenžera”, apartmanskom kompleksu sa ?etiri zvijezdice rekli da im je posjeta “nikad bolja”.
– Ima gostiju za kvalitetnu ponudu, ali nije kvalitet kada gost mora da iza?e na raskopane ulice i upada u rupe, a oko njega je sme?e. Društvo nije na nivou kvaliteta, a nivo kulture je nizak, – kaže predstavnik kompleksa koji je tražio da mu se ne objavljuje ima.
– Opšti je utisak da na rivijeri ima gostiju, na plažama i u ve?ernjim šetnjama se to najbolje vidi, ali su to u velikom broju doma?i i vlasnici stanova. Imamo registrovanih 700 turista i to je zna?ajno manje nego prošle godine, a posjeta se popravila tek u proteklih par dana – kaže Slavica Dabovi? iz turisti?ke agenije “Vega” u Baoši?ima, na hercegnovskoj rivijeri sa najviše turista.
Kao što su plaže u djelovima sa ležaljkama poluprazne, iako se zakupci trude da ih protivno propisu cijele prekriju ležaljkama, tako se i restorani na obali ne mogu pohvaliti dobrim prometom, osim onih koji “imaju ime”.
U Igalu, vlasnik poznatog restorana “Leut” Gligo Cvjetkovi? kaže da gosti manje dolaze na ru?ak, a ve?e im je udarno vrijeme. Njegov je utisak da je posjeta na prošlogodišnjem nivou, ali se promijenila struktura gostiju.
-Ima više mještana nego ranije u odnosu na turiste, a dolazi nam i ve?i broj Rusa koji vole da potroše – kaže Cvjetkovi?.
Slabiju posjetu potvr?uju i u agenciji BLU line, gdje kažu da prodaju manje autobuskih karata nego lani, a putnici su uglavnom iz Srbije.
ežaljka skuplja od kreveta u privatnom smještaju

Da nijesmo ozbiljno shvatili loše poruke o ekonomskoj krizi koja je gotovo paralisala okolne države, te i ono malo tamošnjeg stanovništva koje se bude odlu?ilo da ode na more, dobro ?e razmisliti gdje ?e i?i, te da ?e izbor pasti na jeftinije destinacije, svjedo?e i cijene u Budvi.
Pojedinci umjesto da spuste, ?ak su pove?ali cijene. I dok se po analizi tržišta ?ak 68 odsto Srba odlu?ilo da ne ide na ljetovanje, a ostatak izabrao Gr?ku kao najomiljeniju destinaicju, dotle je cijena vo?a i povr?a u prijestonici turizma, astronomska za goste. Zamislite srpskog turistu koji mora da za kilogram trešanja izdvoji 4.000 dinara ili ?etiri eura, ili pak za kilogram nektarina ?ak 2.500 ili 3.000 dinara(2,5 ili 3 eura), koliko ?e ih koštati doma?e pivo u lokalnim kafeima. Cijene u privatnom smještaju su još i najpovoljnije, jer prosje?no iznajmljivanje kreveta za no? košta od osam do deset eura, ali poražavaju?e je svakako da ?e morati isto toliko, pa ?ak i više da izdvoje za iznajmljivanje mobilijara na nekoj od budvanskih plaža. Sve su to možda razlozi zbog kojih taj sada “osiromašeniji” gost, jer je dinar unazad par mjeseci doživio sunovrat u odnosu na euro, još nije krenuo ka Crnoj Gori, gdje ga sa nestrpljenjem svi ?ekaju da spase sezonu.
Najbolje govori upore?ivanje jednog srpskog gosta o cijenama, koje je iznio na forumu portala B92.
– Sardinija za Italijane predstavlja najelitnije ljetovalište u domovini. Obišao sam sjeverozapadni dio ostrva. Cijene u gradu Alghero koji je tri puta ve?i od Budve, ima fantasti?an stari grad i mnostvo sadržaja, gotovo su iste, ?ak i niže.

SNP: Nenezi? ?e Svetac otvoriti za Novu godinu

Iako se još ne zna kada ?e prvi gosti u?i u grad hotel Sveti Stefan, jer svakodnevno stižu opre?ne informacije, sve su prilike da ?e i ove sezone, ?etvrte po redu, nekada zaštitni znak crnogorskog turizma biti zatvoren.
Budvanski SNP, koji se u nekoliko navrata oglašavao povodom opre?nih izjava ministra turizma Predraga Nenezi?a kada ?e Svetac biti otvoren, ju?e ga je ponovo optužio da obmanjuje javnost.
– Pokušavaju?i da pobjegne od sopstvene odgovornosti za javno iskazano obe?anje da ?e Sveti Stefan biti otvoren 1. jula, ministar Nenezi? u sino?njem nemuštom obra?anju preko TV Budve je saopštio javnosti da sada uopšte nije ni bitno kada ?e Sveti Stefan biti otvoren, pa ponovo licitira datumima kao što je 1. avgust, itd. Kre?u?i se u ovom smjeru, može se o?ekivati od ovog tragikomi?nog ministra da nam uskoro najavi otvaranje Svetog Stefana za Novu godinu. Dok on pokazuje i izražava zadovoljstvo teku?om turisti?kom sezonom, stvarnost i situacija na terenu ga grubo demantuju, što se da i primijetiti po zna?ajno manjem broju turista iz Srbije u privatnom smještaju. Nažalost, politika Vlade u kojoj je Nenezi? ministar, svojom politikom zabadanja noža u le?a Srbiji je po?ela da daje rezultate, nakon što su ukinute vize. Turisti iz Srbije se odlu?uju za destinacije gdje su dobrodošli, gdje ih turisti?ki poslenici ne nazivaju \”paradajz turistima\”, gdje im se ne napla?uje \”ekološka taksa\” i gdje imaju obezbije?enu redovnu struju i vodu itd. Bilo je samo pitanje kada ?e nam se takva politika vratiti kao boomerang – navodi se u saopštenju najja?e budvanske opozicione partije.

Na Dobrakovu bez gužve i kolona

Bijelo Polje – Iako je turisti?ka sezona u punom jeku na grani?nom prelazu Dobrakovo kod Bijelog Polja nema ve?ih gužvi i dužeg zadržavanja. Robni saobra?aj je guš?i uglavnom u ve?ernjim satima jer voza?i zbog visokih temperatura radije putuju no?u,kako bi rano ujutro stigli na odredište.
-Putni?ki saobra?aj je manji u odnosu na isti period prošle i ranijih godina iako su 1,10. i 20. u mjesecu, kada je smjena turista na moru, slovilili za nafrekventnije – ispri?ao je reporteru “Vijesti“ jedan od carinika sa Dobrakova i dodao da je u istom intervalu ranijih godina hiljade putni?kih automobila i stotine kamiona prelazilo granicu.
Ju?e u periodu od 12,30 i 13,30 ?asova reporter „Vijesti“ na Dobrakovu propratio je par kamiona i šlepera i nekoliko desetina putni?kih automobila koji su nakon neophodne procedure i uz kra?e zadržavanje ušli i izašli iz Crne Gore.
– S obzirom da je u toku sanacija klizišta magistralne dionice prema Prijepolju u blizini gradske deponije u Dobrakovu, zbog semafora se naizmjeni?no propuštaju vozila tako da povremeno dolazi do stvaranja kolona ali ne i ve?ih gužvi.Posao se uglavnom odvija rutinski i bez ve?ih zadržavanja – kazao je sagovornik “Vijesti”.
Jedinu ve?u kolonu vozila reporter je zapazio na putu prema Dobrakovu u mjestu Konatari gdje je trebao da se zaobi?e traktor natovaren sijenom. I kroz Bijelo Polje kao tranzitni centar odnosno raskrsnicu puteva koji vode prema Srbiji, centralnom i južnom dijelu Crne Gore ovih dana nijesu zapažene ve?e gužve.
Slovaci Adriana Kraj?iova i Stanisalav ?op otputovali su prema Žabljaku sa namjerom da kasnije posjete i nacionalni park Biogradska Gora.
– Putovali smo bez ikakvih problema, jedino je bilo manjeg zastoja nedaleko od granice gdje se popravlja put. Namjeravamo da posjetimo neka mjesta na crnogorskom primorju i manastir Ostrog. Službenici na grani?nom prelazu su zaista predusretljivi i ljubazni – kazali su na ruskom jeziku turisti iz Slova?ke.

B.?OKOVI?
V. LAJOVI? – S. RADOSAVLJEVI?
Vijesti