Ministarstvo za ljudska i  manjinska prava – Odjeljenje za poslove rodne ravnopravnosti i Misija OEBS-a u Crnoj Gori  danas su i zvanično pokrenuli kampanju „16 dana aktivizma za borbu protiv nasilja nad ženama”

Međunarodna kampanja koja se održava od 1991. godine, promoviše eliminaciju svih oblika nasilja nad ženama. U Crnoj Gori, kampanja ima za cilj podignje svijesti o ovom problemu i podstakne nadležne organe i javnost da učestvuju u borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici.

Uvodnu riječ dali su ministar za ljudska i manjinska prava Ferhat Dinoša i šef Misije OEBS-a u Crnoj Gori, ambasador Šarūnas Adomavičijus.

Autor: Ministarstvo za ljudska i manjinska prava

Poštovani gosti, uvažene ekselencije,dame i gospodo,

Posebno mi je zadovoljstvo da vas pozdravim danas, kada mogu da kažem da se Crna Gora, pridružuje kampanji „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“. Uključivanjem u Kampanju mi još jednom potvrđujemo svoju pripadnost globalnoj porodici koju čini više od 2.000 vladinih, međuvladinih i nevladinih organizacija iz 156 zemalja svijeta, koje svake godine vodeći ovu kampanju, unapređuju njene

rezultate i postavljaju nove ciljeve koji će obezbijediti zaštitu jednakih prava žena, kao ljudskih prava.

Organizatori ovogodišnje kampanje »16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama« su Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, Odbor za rodnu ravnopravnost Skupštine Crne Gore i Misija OEBS-a u Crnoj Gori. S obzirom da su ove aktivnosti prepoznate i podržane na najvišem državnom nivou, kao i da je uključivanje velikog broja organizacija i institucija u obilježavanje Kampanje postalo već uobičajeno prepoznata djelatnost sa vidljivim rezultatima, to i na ovaj način potvrđujemo da se samo udruženim snagama može postići cilj. Tokom kampanje biće sproveden niz aktivnosti kojima će biti upoznata šira javnost sa problemom nasilja nad ženama  i nasilja u porodici.

Danas se treba podsjetiti kako je sve počelo. A počelo je još  davne 1945. godine, u procesu izrade Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima kada je, intervencijom Eleonore Ruzvelt, umjesto termina prava muškaraca usvojen, i za Univerzalnu deklaraciju prihvaćen, termin – ljudska prava. Ova naizgled nebitna jezicka intervencija, otvorila  je brojne rasprave, pa čak i nedoumice  – da li su ženska prava i ljudska prava, da li to podrazumjeva i pravo na obrazovanje, pravo žena da glasaju, ali i da se za njih glasa, pravo na rad i jednaku zaradu, pravo na jednakost i jednake mogucnosti, pravo na posebnu zaštitu od svih vrsta nasilja. Ovo iz razloga što inicijatori i kreatori ideja univerzalnosti ljudskih prava, koja su svakako važnija od prava država i njihovog suvereniteta, nijesu do tada prepoznavali specifičnosti ”ženskih pitanja” kada su se pozivali na nediskriminaciju i ravnopravnost.
Ipak se mora naglasiti da glavnu ulogu u procesu priznavanja ženskih prava, kao ljudskih prava, nesumnjivo ima usvajanje  Konvencije o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (CEDAW), najvažnijeg dokumenta u oblasti zaštite ženskih ljudskih prava do danas, koja je nedvosmisleno potvrdila da ženska prava pripadaju korpusu ljudskih prava. Međunarodna zajednica, prepoznala je  specifične potrebe žena u svakom drustvu, a svaka odgovorna vlast teži afirmisanju mjera koje obezbjeđuju jednake mogucnosti i u politici, i u ekonomiji, i u porodici i svim drugim sferama života.

Posebnu važnost svakako predstavlja trajna spoznaja i međunarodno priznanje da je nasilje nad ženama manifestacija lošeg istorijskog nasleđa,  neravnopravnih odnosa i nejednake raspodjele moći između muškaraca i žena. Nasilje nad ženama godinama je bila neistražena ili čak zabranjena tema. Iako je novo značenje koje se pridaje ljudskim pravima i mehanizmi njihove zaštite sigurno poslužio kao polazište kampanje protiv nasilja nad ženama, ovaj problem je tek u skorije vrijeme, odnosno 70-ih i 80-ih godina XX veka, dobio svoju pravu afirmaciju, pa mu se posvećuje odgovarajući značaj.
Nasilje nad ženama postalo je  globalni problem koji nadilazi granice politika, kultura, ekonomija, religija, iskazujući se u različitim oblicima i ne zaobilazeći ni jedno društvo.
Crna Gora se suočila sa ovim problemom i  uz punu podršku svoje političke, stručne i šire javnosti, krenula putem unaprijeđenja svog zakonodavstva, kao i profesionalnog postupanja i ukupne saradnje svih relevantnih institucija.
Želim da posebno istaknem i podržim do sada izvršena istraživanja o ovom problemu, napore u obezbjeđenju statistike, poboljšanju interakcije na nacionalnom i međunarodnom nivou, kao i saradnje naučnih zajednica, NVO-a, političara, zdravstvenih, edukativnih, socijalnih i policijskih tijela, kako bi se postigla koordinirana akcija svih protiv nasilja, usmjerenih na potrebe zrtava prije svega.
Vlada Crne Gore prepoznala je i usvojila u Nacionalnom Akcionom Planu za postizanje rodne ravnopravnost  niz mjera u cilju zaštite od nasilja nad ženama koje se kontinuirano sprovode. Vlada Crne Gore je takođe donijela je i Deklaraciju o proglašenju 2010. godine – Godinom borbe protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici.

Kao jedan od veoma značajnih pokazatelja opredjeljenja Crne Gore, da istraje u uspostavljanju normativnih okvira za borbu protiv nasilja nad ženama i u porodici,   Skupština Crne Gore, usvojila je i Zakon o zaštiti od nasilja u porodici, koji je usaglašen sa modernim evropskim zakonodavstvom.

Tokom ovogodišnjih »16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama« ohrabrujemo sve gradjane i gradjanke da se posvete borbi protiv nasilja, i iskazujemo punu podršku svima koji daju, i dali su, svoj nesumnjiv doprinos i podrsku zrtvama u proteklom periodu.

Zajedno ćemo i dalje predano raditi na suzbijanju ovog problema, osiguranju politicke podrske, daljem unaprijedjenju zakonskih okvira, kao i profesionalnog postupanja i razvijanja saradnje medju relevantnim institucijama na svim nivoima.

Ferhat Dinoša – Ministar za ljudska i manjinska prava

Otvoreni za OEBS

Ulcinj – Novoimenovani ambasador OEBS-a u Crnoj Gori Sarunas Adomavicus boravio je juče u radnoj posjeti Ulcinju, gdje se sreo sa gradonačelnikom Gzimom Hajdinagom i posjetio OŠ „Maršal Tito“. Čestitajući mu na izboru, Hajdinaga je Adomaviciusu kazao da je Ulcinj sa svim njegovim prethodnicima imao plodnu saradnju.
“Očekujem da ćemo u vašem mandatu imati još jaču saradnju i računajte da su vam vrata naše opštine uvijek širom otvorena”, poručio je Hajdinaga.
Ukrajinac je nakon razgovora sa Hajdinagom posjetio OŠ „Maršal Tito“, gdje je prisustvovao finalizaciji projekta o toleranciji i integraciji etničkih grupa i manjina, koji je realizovan pod pokroviteljstvom OEBS-a.
S.A.
Vijesti