Partije upozoravaju da se u parlamentu krši ustavom zagarantovana ravnopravnost jezika i pisama

Predstavnici parlamentarnih stranaka ocijenili su juče da se u radu Skupštine Crne Gore krši Ustavom zagarantovana ravnopravnost pisama i pravo na upotrebu maternjeg jezika. Politički predstavnici Albanaca traže da im se omogući ravnopravna upotreba njihovog jezika i pisma, i u tu svrhu u okviru skupštinske službe otvori kancelarija za prevođenje sa albanskog i na albanski jezik.
Poslanik Demokratskog saveza Mehmet Bardhi kaže da se u parlamentu ne poštuje njihovo pravo na ravnopravnu upotrebu maternjeg jezika i pisma.
– Ako već demokratija počinje u parlamentu, onda bi upravo zakonodavni dom morao biti za primjer i u poštovanju prava na ravnopravnu upotrebu albanskog jezika i pisma. Mislim da tu ne bi trebalo da bude nikakvih problema, samo je potrebna volja. U tom pravcu predložili smo da se kroz izmjene skupštinskog poslovnika, omogući formiranje kancelarije za prevođenje sa albanskog i na albanski jezik – objašnjava Bardhi.
Podsjeća da Albanci trenutno imaju mogućnost obraćanja biračima na maternjem jeziku, ali samo u plenumu, i to moraju da najave unaprijed. Ocjenjuje da je to nedovoljno, i da im treba omogućiti ravnopravnu upotrebu albanskog jezika i pisma ne samo u plenumu, nego i u svim vidovima pisane i usmene komunikacije u parlamentu.
Po ocjeni poslanika Nove srpske demokratije Budimira Aleksića u crnogorskom parlamentu flagrantno se krše ustavne norme o ravnopravnosti jezika i pisama.
– Po Ustavu Crne Gore zagarantovana je ravnopravnost ćiriličnog i latiničnog pisma, ali se to u praksi crnogorskog parlamenta ne poštuje. Svi materijali i dopisi koji nam dolaze iz kabineta predsjednika Skupštine Ra­nka Krivokapića napisani su na takozvanom crnogorskom jeziku, sa nekim novim slovima koja mi u Novoj srpskoj demokratiji ne razumijemo. Snalazimo se samo zahvaljujući tome što znamo koju funkciju Krivokapić obavlja – ističe Aleksić.
Optužuje skupštinsko rukovodstvo, predvođeno Krivokapićem, za nepoštovanje Ustava po kojem je i srpski jezik u službenoj upotrebi. Podsjeća da su u nekoliko navrata, u prethodnom i aktuelnom sazivu Skupštine tražili da im se svi materijali dostavljaju na ćiriličnom pismu i srpskom jeziku.
– Kabinet predsjednika Skupštine, deklarativno velikog demokrate i evropejca, oglušio se o te naše opravdane zahtjeve. Ako smo mi poslanici tako diskriminisani u parlamentu, koji bi trebalo da bude jezgro demokratije i srce političkog sistema, nije teško zamisliti kako se poštuju ljudska i garđanska prava u navodno građanskoj državi ostalim govornicima srpskog jezika, odnosno većini stanovništva Crne Gore – zaključuje Aleksić.
Šef kluba polanika Bošnjačke stranke Suljo Mustafić kaže da ne vidi poseban problem u sporazumijevanju među poslanicima, pošto srpski, crnogorski, bosanski i hrtvatski jezik pripadaju istoj lingvističkoj osnovi.
– Savršeno se dobro sporazumijevamo i ne vidim da ima bilo kakve potrebe za prevođenjem, jer se radi o istoj jezičkoj osnovi samo što jezik zovemo različitim nacionalnim imenima – smatra Mustafić.
Ne smeta mu, kako je dodao, ni to što oni koji govore crnogorskim jezikom upotrebljavaju i grafičke oznake za dva nova glasa.
– Što se pisama tiče, i ćirilica i latinica su podjednako moje – naglašava Mustafić.
On podvlači da su u parlamentu jedino Albanci u drugačijoj situaciji zbog jezičke barijere. Smatra da im svakako treba omogućiti da se u parlamentu, upravo zbog te jezičke barijere, ako to žele, obraćaju na svom maternjem jeziku.

V.R.

Multietničnost dokazati u praksi

Na neophodnost da se u parlamentu povede mnogo više računa o poštovanju prava na upotrebu jezika i pisma, smatra i poslanik Hrvatske građanske inicijative Ljerka Dragičević.
– Stalno se hvalimo da je Crna Gora multietnička država, pa je i ovo jedan od načina da se to i u praksi pokaže. Albanci nemaju, nažalost, mogućnost da se u crnogorskom parlamentu obraćaju svojim biračima na maternjem jeziku i to im se mora omogućiti – rekla je ona.
Ističe da lično nema problema što se tiče mogućnosti da u parlamentu, bilo tokom izlaganja ili u pisanoj komunikaciji koristi hrvatske riječi.
– Niko me nikada nije opomenuo zato što ne kažem tečnost nego tekućina ili otok umjsto ostrvo – pojašnjava Dragičevićeva.

Izvor: DAN