Od parkinga do dilera

Građani moraju voditi više računa o tome gdje odlažu smeće, jer ako tom problemu ne pridajemo dovoljno pažnje, kvarimo opštu sliku grada, ističe Karamanaga

Turističku sezonu u Ulcinju ovog ljeta nijesu obilježile samo oscilacije u broju turista i ostvarenih noćenja. Najjužniju crnogorsku opštinu mučili su problemi koji su prisutni već deceniju i po i koji, prema ocjenama nadležnih, negativno utiču na kvalitet turističke ponude. Prema riječima direktora TO Ulcinj Minira Karamanage, i za ovu sezonu, kao i za ranije, karakteristično je to što se ponavljaju isti problemi.
–Neki od njih možda su i manje izraženi, ali i dalje nas, prije svega, muči nedostatak parkinga i putna infrastruktura koja je stvarala poteškoće u odvijanju normalnog saobraćaja, naročito u određenim terminima i nekim djelovima grada. ‘Usko grlo kod kanala Port Milena još jednom se pokazalo kao kritična tačka saobraćaja. Očekivali smo da će se taj problem riješiti kroz izgradnju mosta u ovom dijelu, ali, zbog kašnjenja u gradnji, opet smo imali iste probleme kao i ranije. Takođe, međunarodni put Sukobin–Ulcinj već duže vrijeme ne ispunjava standard frekventne međunarodne saobraćajnice. Put je veoma uzak, nedovoljno održavan i ne ispunjava potrebe saobraćaja koji se na toj dionici odvijao tokom ljeta. Nakon rekonstrukcije puta od Sukobina do Vladimira, situacija je znatno popravljena, ali to nije dovoljno. U nekim uskim gradskim zonama, na Pristanu na primjer, ostaje problem gužvi zbog uskih ulica i nepravilno parkiranih automobila, tako da vozila JKP nijesu mogla efikasno da obavljaju odvoz smeća – kaže Karamanaga.
Prema njegovim riječima, čistoća grada je ove sezone bila na mnogo višem nivou, ali je, ipak, u nekim djelovima opštine i to bio problem.
–U većini slučajeva to se dešavalo ne zbog neažurnosti JKP, čiji su radnici neprekidno radili, nego zbog opšte neodgovornosti i nedostatka odgovarajuće komunalne infrastrukture. Najkritičnija mjesta bila su Štoj i pozadina Velike Plaže, gdje je bila izražena povremena pojava mini-deponija. Građani moraju voditi više računa o tome gdje odlažu smeće, jer ako tom problemu ne pridajemo dovoljno pažnje, kvarimo opštu sliku grada. Smeće ne smijemo odlagati svugdje, posebno ne pored frekventnih saobraćajnica. JKP je često intervenisao, ali nijesu ni oni svemoćni. Razlog za to može se tražiti u preopterećenosti, nepoštovanju rasporeda za odlaganje smeća i sličnim problemima – tvrdi Karamanaga.
Direktor TO dodaje da je manje problema bilo u snabdijevanju strujom i vodom, jer je mreža bila manje opterećena.
–Smatram da restrikcija ne smije biti. Poboljšali smo vodosnabdijevanje priključenjem na Regionalni vodovod, a, koliko znam, dosta je investirano i u elektromrežu. Zbog svega toga, ne smijemo dozvoliti da turisti trpe nestašicu vode ili struje – kategoričan je Karamanaga.

Pozitivnu sliku Ulcinja kao poželjne tursitičke destinacije kvarili su buka, ulični dileri i nelegalna prodaja.
–I ove godine dileri smještaja bili su u velikoj mjeri prisutni na ulicama, podstičući nelojalnu konkurenciju i, prije svega, stvarajući lošu sliku. Njihov broj je znatno manji u odnosu na prošlu godinu, zahvaljujući Turističkoj inspekciji koja je intervencijama suzbijala ovu ilegalnu djelatnost. Ista situacija je i kad je u pitanju prodaja na ulici i prekoračenje vremena za priređivanje takozvane žive muzike. Sve su to problemi koje treba trajno riješiti, jer će korist biti višestruka. Te pojave utiču na kvalitetan turistički proizvod i toga svi moramo biti svejsni – ukazuje direktor TO. S obzirom na oscilacije u posjeti, Karamanaga je zadovoljan sezonom, posebno posjećenošću u avgustu, koja je u odnosu na prošlu godinu čak triput bolja.

Bolja naplata boravišne takse
Prihodi od boravišne takse premašili su prošlogodišnje, pa se već do sada, iako sezona nije završena, u opštinsku kasu slilo 140. 000 eura, što je za sedam odsto više u odnosu na 2011. godinu. Prije petnaestak dana bilo je realizovano 90 odsto od ukupnog prošlogodišnjeg prometa. Podsjetimo, u 2011. godini od boravišne takse prikupljeno je 131.600 eura, a od turističke 47.000 eura. Karamanaga smatra da je problem naplate i dalje prisutan uprkos boljim rezultatima ove sezone.
–Za sledeću sezonu pripremamo novu strategiju za efikasnije prikupljanje tih sredstva. Jedna od mjera biće punktovi na više lokacija u gradu, ali o planovima za sledeću sezonu biće još riječi – ističe Karamanaga.

Bez hotela s pet zvjezdica
Prema zvaničnim podacima, Ulcinj ima 24 registrovana hotela, među kojima nema nijednog s pet zvjezdica. Najviše je hotela s dvije zvjezdice. Takvih objekata ima ukupno deset, s tri zvjedice ih je devet, sa četiri – tri, a svega jedan hotel je sa jednom zvjezdicom. Pretprošle godine izvršena je i kategorizacija za 35 restorana, među kojima takođe nema nijedan koji je kategorisan najvišom kategorijom, a samo jedan je sa četiri zvjezdice. Karamanaga kaže da je broj hotela za prethodne dvije godine sa 19 povećan na 24, ali da, uprkos tome, postoji veliki problem zbog nedostatka ležajeva u hotelskoj ponudi.
–U hotelima trenutno imamo 4.105 ležajeva, što je premalo. Situacija u tom segmentu turizma gora je nego prije 30 godina. Potrebni su nam veliki hoteli s četiri zvjezdice i pet zvjezdica – ističe Karamanaga.

NA ZELENOJ PIJACI CIJENE POVRĆA I VOĆA LETE U NEBO

Zelena salata košta tri eura

Iako je ponuda povrća i voća na zelenoj pijaci u gradu dobra, dnevni promet značajno je opao zbog rasta cijena. Trgovci tvrde da cijene diktira dugotrajna suša.
–Robe ima, ali nema više kupaca s prepunjenim cegerima. Sve se svodi samo na nabavku najosnovnijih namirnica. Slaba kupovna moć je učinila svoje, pa nema više gužvi, a za takvu situaciju dobrim dijelom krivi su i moderni trgovinski lanci. U megamarketima često nude povrće i voće po povoljnijim cijenama od onih na pijaci. Tokom sezone bilo je posla, ali znatno manje nego prošle godine – žale se prodavci na pijaci.
Nezadovoljni su i kupci, koji tvrde da je sve poskupjelo. Cijene su, kažu, otišle u nebo.
–Neki proizvodi su i duplo skuplji, tako da će mnogi redukovati trgovinu na pijaci. Eto, recimo, kilogram paradajza dobrog kvaliteta košta od euro i dvadest do euro i pedeset centi, a ne tako davno mogao se kupiti za 60 do 80 centi – kaže jedan od nezadovoljnih mještana, koji je juče samo razgledao štandove.
Da su svi proizvodi poskupjeli dokazuju i cijene istaknute na tezgama. Glavica zelene salate košta tri eura, a kilogram blitve euro i po. Crni luk košta isto toliko, šargarepa je od euro do euro i po, a za vijenac bijelog luka treba izdvojiti čak četiri eura. Krompir se može kupiti po cijeni od 40 do 60 centi. Tikvice su euro, patlidžan i paprike 80 centi, a kupus od 80 centi do euro. Što se tiče voća, za grožđe treba platiti dva eura po kilogramu. Južno voće, uglavnom, košta od euro do dva i po eura. Šljive su euro, breskve euro i po, jabuke euro i 20, a kruške do dva eura. Euro koštaju četiri domaća jaja, mlijeko je euro, a sir između četiri i pet eura. Litar maslinovog ulja košta deset eura, koliko staje i kilogram meda. Usoljene masline se prodaju po pet eura za kilogram.

CUNGU I NIMANBEGU RAZGOVARALI S ALBANSKIM MINISTROM TURIZMA

Unaprijediti saradnju

Predsjednik opštine Ulcinj i lider Force Nazif Cungu i poslanik u crnogorskom parlamentu Genci Nimanbegu razgovarali su u Tirani sa ministrom za turizam, kulturu, omladinu i sport Republike Albanije Aldom Bumčijem o mogućnostima saradnje u oblasti turizma, s posebnim fokusom na graničnu oblast koja obuhvata zonu Skadra, Ulcinja i Skadarskog jezera. Postignuta je saglasnost da zonu Skadarskog jezera treba više promovisati, naročito mogućnosti koje ona pruža za razne sportske manifastacije. Jedna od tema razgovora bilo je i pronalaženje mogućnosti za organizovanje efikasnije i brže granične kontrole na zajedničkom graničnom prelazu Sukobin–Murićani. Razgovarano je i o mogućnosti da se otvori još jedan granični prelaz, koji bi bio u tački Zogaj na albanskoj strani, i koji bi omogućio brži prelazak granice, naročito u turističkoj sezoni. Diskutovalo se i o nelegalnon izlovljavanju ribe na rijeci Bojani i dogovoreno je da se preduzmu rigorozne mjere za sprečavanje te štetne pojave, koja veoma negativno utiče na životnu sredinu. Bilo je riječi i o razvoju turizma u Plavu i Gusinju i mogućnostima unapređenja infrastrukture. Cungu, Nimanbegu i Bumči saglasili su se da treba češće da se susreću u cilju planiranja adekvatnih strategija i preduzimanja zajedničkih mjera za razvoj ove granične oblasti.

Izvor: DAN