Ulcinjski maslinari imaju ove godine razloga za zadovoljstvo. Očekuju veoma dobru berbu, a plod je dobar i kvalitetan bez obzira na dugi sušni period. Situacija je, međutim, tragična u uvali Valdanos. Na tom prostoru od milion metara kvadratnih nalazi se oko 18 hiljada stabala stoljetnih maslina, što predstavlja gotovo četvrtinu kompleksa ulcinjske Maslinade. A taj dio, koji je važećim Zakonom o maslinarstvu pod posebnom zaštitom države, je u katastrofalnom stanju! „Čitav ovaj još živući spomenik maslinarstva u zemlji je pod žbunjem, makijom i šipražjem. Postao je prava prašuma”, kaže za Monitor predsjednik Skupštine Udruženja maslinara Ulcinja Basrija Derviši. On napominje da zbog decenijske nebrige te nekada najbolje i najkvalitetnije masline na Crnogorskom primorju sada mogu u prosjeku dati pet puta manji urod od maslina van Valdanosa. Derviši smatra da je to ogromna šteta ne samo za Ulcinj, već i za cijelu Crnu Goru. Prema njegovoj računici, za 34 godine, od kada tim prostorom gospodari država, odnosno od kada su masline oduzete od pravih vlasnika, šteta se mjeri desetinama miliona eura. „Izgubljena dobit samo od neprerađivanja maslina u ulje iznosi oko 57 miliona eura”, ističe on.

Stručnjaci Zavoda za suptropske kulture u Baru predlagali su još 2001. godine preduzimanje niza mjera kako bi se revitalizovala Maslinada u Valdanosu, dok su bivši vlasnici saopštili da su spremni da otkupe svoje ranije posjede od crnogorske Vlade i ožive stari zanat. I u Vladi odlično znaju da maslinjake mogu obnoviti jedino raniji vlasnici. Oni za to imaju volje, znanja i spremnosti. Država i opština moraju da im pomognu u nastavljanju porodične tradicije obezbjeđivanjem kreditnih sredstava. Nadaju se da se još više novaca može obezbijediti iz posebnih fondova EU i međunarodnih organizacija i institucija. U Udruženju maslinara procjenjuju da je za taj posao potrebno ne više od 1,5 miliona eura. Onoliko koliko se u Valdanosu zarađivalo samo od jedne rodne godine. Pored dodatnih prihoda koje bi obezbjeđivalo više od 200 ulcinjskih porodica i sve vjerske zajednice koje u Valdanosu imaju svoje posjede, ova Maslinada je oplemenila čitavo ovo područje. ,,Ove masline ostavljaju na čovjeka biblijski dojam i veoma sliče onima u Palestini”, pisao je prije tačno jedno stoljeće češki naučnik Jozef Jan Svatek. Zapuštenost i propadanje maslina doveli su do ozlojeđenosti bivših vlasnika, koji su najavili da će krajem ovog mjeseca ući u svoje posjede. ,,Ne možemo se pomiriti sa ovako indolentnim odnosom nadležnih organa. Krajnji je rok da se nešto preduzme. Sve države na Mediteranu ulažu ogromna sredstva u nove zasade, dok nama neshvatljivo propadaju vjekovni maslinjaci, izuzetan privredni resurs, od kojeg su živjele čitave generacije Ulcinjana. Pa kome to može biti u interesu?”, pita se član Odbora za povraćaj Maslinade u Valdanosu Džemal Hadžibeti.

Ulcinjski su maslinjaci zapušteni sedamdesetih i osamdesetih godina minulog stoljeća. Tada su se Ulcinjani radije bavili turizmom, nešto unosnijim biznisom, što se po maslinarstvo pokazalo dobrim. Jer, u tom su se periodu u Evropi veoma koristili pesticidi i vještačka gnojiva čime su zagađene ogromne poljoprivredne površine. A to je sada preduslov da se na ekološki način uzgaja maslina. U Ulcinju je posljednjih godina evidentan trend povratka maslini i maslinarstvu, ali je to daleko od mogućnosti i potreba. U ovoj opštini danas ima 77 hiljada stabala maslina, tek desetak hiljada više nego što ih je bilo krajem 19. vijeka. Na dinamiku podizanja novih maslinika i na kvalitet domaćeg ulja ponajviše je uticalo otvaranje novih modernih uljara koje skraćuju vrijeme prerade ploda masline. „Sve što vidite urađeno je sopstvenim sredstvima. Nikakvu pomoć nijesmo dobili od države”, kaže Ruždo Kolari u svom modernom mlinu. U Crnoj Gori se još teško shvata da se od maslinarstva danas može lijepo i dobro živjeti. Iz Udruženja maslinara Bara su nedavno pokrenuli inicijativu „maslina po glavi stanovnika”, po kojoj bi u našoj zemlji trebalo da se zasadi još oko 400 hiljada stabala te blagoslovljene biljke. Ta bi investicija koštala oko 15 miliona eura, a od nje bi moglo da radi i živi pet do šest hiljada ljudi. „Bila bi to najveća fabrika na otvorenom u našoj zemlji”, tvrde Barani. I zaista: maslina je na Primorju oduvijek bila simbol mladosti, mudrosti, mira, života i izobilja. Zato je davno jedan poljoprivredni stručnjak iz Dalmacije svojim sunarodnicima poručio: ,,Mili puče, maslina i njezino ulje – tvoja je glavna uzdanica”.
Valdanos – cilj hodočasnika

Jan Svatek je bio uvjeren da će Valdanos, dok ga ne dotakne nova civilizacija, ostati cilj onih hodočasnika koji se žele pokloniti veličanstvenoj prirodi. ,,Mada, tada to više neće biti ona čarobna dolina u kojoj mi se činilo da svuda oko mene plešu rusalke i vile. Tada će to biti izletište, puno prljavog papira i drugog otpada, bojim se, ako ovamo stigne Evropa da će se lomiti mladi maslinovi izdanci. Ali, za sada je to još nevina priroda, netaknuta poslovično svuda prisutnim prstom napretka. Zato, požurite svi vi koji želite uživati u pejsažu koji je stotinama godina ostao onakav kakvog ga je majka Priroda stvorila na svoje vlastito zadovoljstvo”, pisao je početkom 20. stoljeća znameniti naučnik iz Češke.
Mustafa CANKA
Izvor : MONITOR