Ni najstariji maslinari ne pamte takav rod. Mnogi se pitaju kuda će sa tolikim uljem. „Do sada je ubrano svega nešto više od polovine plodova. Sigurno je da će se ova godina još dugo spominjati kao rekordna. Vidjeti ovako bogat rod zaista je prekrasno”, kaže za Monitor Ulcinjanin Munib Abazović. „Ne da su masline rodile, nego su prerodile”, dodaje stari maslinar i vlasnik uljare u Kotoru Petar Čelanović. Prema riječima sekretara Udruženja maslinara u Baru Sadetina Peričića, dugotrajna suša i preveliko opterećenje stabla plodovima uticali su da je sadržaj ulja u plodu manji od uobičajenog, ali je zahvaljujući izuzetnom rodu prinos ulja, ipak, visok. Vlasnik ulcinjske uljare Braća Kolari Ruždo Kolari, kaže da maslina sorte žutica, koja dominira na našem prostoru, u normalnim godinama daje od 13 do 20, pa i 22 procenta ulja, ali sada ide uglavnom oko 14 procenata. No, i on tvrdi da je maslinka zdrava, nije bilo maslinove mušice, pa se na osnovu do sada prerađenog ploda može zaključiti da su skoro sva ulja veoma visokog kvaliteta, s manje od jedan odsto kiseline.

Tome su svakako doprinijeli i novi načini sakupljanja i prerade ploda. U našim maslinjacima sada se veoma često mogu vidjeti mreže koje ne dozvoljavaju da plod padne na zemlju i prikupi kiselinu, mnogo se više maslinke kupe sa grane, a proces prerade u nešto manje od 40 mlinova uglavnom kreće odmah nakon prikupljanja ploda. Kako ističe izvršna direktorka Maslinarskog društva Boka Vesna Đukić, oko 80 odsto prerađenog ploda ubrana je maslina. Zato su, za kratko vrijeme, maslinova ulja sa Crnogorskog primorja dostigla izuzetan kvalitet. Neki maslinari dobijaju prestižna priznanja ne samo na takmičenjima u našoj zemlji, već i u inostranstvu.

To, međutim, još dovoljno ne prate nadležna ministarstva u Vladi Crne Gore, iako se u svim dokumentima navodi da je maslinarstvo velika šansa za ovu zemlju, kao ni građani. Jer, i pored svih saznanja o ljekovitosti maslinovog ulja, koje je još Homer zvao „tekućim zlatom”, stanovnik Crne Gore u prosjeku troši tek pola litra godišnje! Ako se zna da se dosta ulja proda tokom sezone, onda je ovaj podatak još porazniji. U Grčkoj, na primjer, potrošnja iznosi oko 20 litara, dok se u EU troši prosječno pet litara maslinovog ulja po stanovniku.

U susjednoj Hrvatskoj potrošnja je četiri puta veća nego kod nas. Vlada u Zagrebu krenula je u veliku akciju podizanja novih maslenika, pa se godišnje u toj zemlji sadi više od pola miliona stabala, odnosno hiljadu hektara novih maslenika, dok se sve više obnavljaju i stabla na zapuštenim površinama. Za Crnu Goru nema preciznih podataka. Pretpostavlja se tek da je u posljednjih deset godina nabavljeno i zasađeno oko 50 hiljada sadnica i revitalizovano oko 25 hiljada stabala maslina. No, zbog enormne gradnje na primorju i divljanja urbanističke mafije, nekoliko hiljada stoljetnih maslina je uništeno.

Istovremeno, crnogorska Vlada predlaže da se donese novi zakon o maslinarstvu kojim se, na primjer, želi ukinuti stepen zaštite maslinade u Valdanosu. Taj najveći živi spomenik maslinarstva u ovoj zemlji, đe je prosječna starost stabla oko 800 godina, po dosadašnjim propisima uživao je, uz Staru maslinu u Baru i Velju maslinu u Budvi, poseban tretman. No, u stvarnosti ta maslinada sa 18 hiljada stabala, zarasla u makiju i žbunje, propada a ni ove godine rod nije prikupljen. U Udruženju maslinara Ulcinja procjenjuju da je izgubljena dobit od bar milion eura, što je za grad čiji budžet ove godine iznosi tek 4,4 miliona eura, prilično visoka cifra. U toj organizaciji se, ipak, nadaju da će se stvari popraviti do naredne berbe, jer je novi ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović prihvatio njihov zahtjev da jedna stručna komisija napravi analizu stanja maslina u uvali Valdanos i predloži mjere kako da se one revitalizuju.

Desetak odsto ovogodišnjeg roda maslina ostaće neobrano. Jer, u Crnoj Gori, iako se, na primjer samo u Ulcinju plaća 30 centi za prikupljeni kilogram, nema dovoljno ljudi koji bi masline kupili. S druge strane, ove je godine u Baru zabilježen i fenomen krađe, odnosno lomljenja najrodnijih grana maslina koje su se potom nosile nakupcima. Iako su predstavnici Udruženja maslinara ovaj zločin prijavili policiji, nijedan vandal nije uhvaćen.

Pred maslinarima je sada teži period. Treba pronaći kupce za proizvedeno ulje, te pristupiti pripremama za narednu sezonu.

,,Već poslije Nove godine trebalo bi da krenemo s prehranom masline za zimu da bi se dobio rod i u 2013. godini. U zemljama gdje se maslina dobro održava, ona, manje ili više, rađa svake godine”, kaže Peričić i ističe da kod nas to nije slučaj, jer se dio maslinjaka nalazi na teško pristupačnim područjima što otežava održavanje.

Stoga će se na pravu renesansu crnogorskog maslinarstva morati još malo sačekati. To će se desiti tek kada se naprave podrumi za ulje, obrazuju radnici u uljarama, pristupi navodnjavanju maslina i prije svega preduzmu neophodne mjere na uređenju tržišta maslinovog ulja.

Vrijeme je, konačno, da se prestane s prodajom ulja na crno i da se uspostavi tržište domaćeg maslinovog ulja. ,,Katastar maslina pokazao bi realno stanje u maslinarstvu Crne Gore, a strategija razvoja ili planirana proizvodnja od države omogućila bi ozbiljan napredak u obnovi i očuvanju jedne od naših najvećih tradicionalnih vrijednosti. Zato očekujemo da se maslinama i na ovom prostoru posveti ista ili bar slična pažnja koja se posvećuje u zemljama Mediterana”, kaže Đukićeva.
Mustafa CANKA
Izvor: Monitor