Ulcinjani neće da plaćaju vodu
Dug sto hiljada eura
Direktor JP Vodovod i kanalizacija Ulcinj Fehim Avdiju potvrdio je „Danu” da je Regionalni vodovod predao tužbu sudu jer nijesu izmirili dug za vodu koji iznosi oko 100.000 eura.
– Stupili smo u kontakt sa nadležnima u preduzeću Regionalni vodovod i nadam se da ćemo se u narednih sedam dana sastati kako bismo našli zajedničko rješenje za ovaj problem. Smatram da ne bi trebalo da dođe do radikalnih mjera i da će sve biti urađeno kako potrošači vode ne bi bili oštećeni – kaže Avdiju.
V.Ra.
BUDVA – Vršilac dužnosti direktora JP Regionalni vodovod „Crnogorsko primorje” Puniša Pavićević kaže da regionalni vodovodni sistem od 28. jula 2010. godine, kada su isporučene prve količine vode sa izvorišta Bolje sestre, u tehničkom smislu konstantno funkcioniše na visokom nivou. Sistem, kaže Pavićević, radi bez gubitaka. Regionalni vodovod je za poslednje tri turističke sezone potrošače snabdijevao bez ijednog minuta zastoja u radu. Dosad su na regionalni vodovodni sistem priključene opštine Budva, Kotor, Tivat, Bar i Ulcinj.
– Imamo puno problema u naplati potraživanja. Jedino Vodovod Tivat redovno izmiruje svoje obaveze, dok ostali potrošači imaju višemjesečna dugovanja. Za pohvalu je i saradnja sa opštinom Kotor, koja je preuzela dug svog vodovoda. Sa Vodovodom Budva, koji je najveći dužnik ali i najveći potrošač, sačinjen je sporazum o načinu izmirenja duga – kaže Pavićević i ističe da jedino nijesu uspjeli da naplati nijedan cent za isporučenu vodu Ulcinju, niti su uspjeli da postignu bilo kakav dogovor sa predstavnicima lokalnog vodovoda, pa je zato Vodovod Ulcinj utužen i pokušaće se naplata potraživanja preko suda. Sve to pravi značajne probleme u poslovanju Regionalnog vodovoda, koji ima velike obaveze otplate međunarodnih kredita.
Inače, godinama se čekalo da Regionalni vodovod ugasi žeđ na primorju. Opštinski čelnici su zapomagali lebdeći između nade i beznađa, a kada je prije dvije i po godine potekla voda sa izvorišta Bolje sestre na Skadarskom jezeru ispostavilo se, bezmalo, da se moglo i bez nje. Jer, od instalisanih 1.200 litara vode u sekundi u špicu turističke sezone troši se najviše 625 litara, a zimi tek oko 140 litara. Opštinskim vodovodima je jeftinija voda sa lokalnih izvorišta, pa tako jedan od najuspješnijih i najskupljih infrastrukturnih projekata u Crnoj Gori radi sa (najviše) pola kapaciteta.
Cijena vode zavisi od isporučenih količina, pa je tako prošle godine za opštinu Budva bila jedinstvena od 0,24 eura po kubiku, a za ostale 0,22 eura van sezone i 0,30 eura po kubiku tokom četiri ljetnja mjeseca. Sada se usaglašavaju ugovori sa lokalnim vodovodima za 2013. godinu, po kojem je, umjesto primjene varijabilne, predviđena jedinstvena godišnja cijena od 0,29 eura po kubiku sa mogućim popustima od 10 i 20 odsto u slučaju preuzimanja većih količina vode od ugovorenih.
– Cijena vode koja se isporučuje opštinama pokriva troškove izgradnje i rada regionalnog vodovodnog sistema, zato najveće učešće u troškovima imaju rate međunarodnim bankama za otplatu kredita iz kojih je, pored učešća Vlade, finansirana izgradnja regionalnog vodovoda. U 2013. godini ove rate iznose 2.900.000 eura i učestvuju u troškovima preduzeća sa oko 63 odsto. Od ostalih troškova tu su plaćanje koncesije državi za korišćenje izvorišta Bolje sestre, troškovi zaposlenih i troškovi održavanja regionalnog vodovodnog sistema. Na poslovanje preduzeća i cijenu vode posebno utiču troškovi električne energije (voda se tri puta prepumpava od izvorišta do potrošača), koji u troškovima učestvuju sa 12 odsto i iznose oko 550.000 eura na godišnjem nivou – pojašnjava Pavićević i dodaje da će otplata kredita trajati još deset godina, a cijena isporučene vode opštinama mogla bi biti manja ako bi uzimale veću količinu.
V.Stanišić
Izvozni programi
Zajedno sa Vladom Crne Gore JP Regionalni vodovod „Crnogorsko primorje” ove godine priprema dva projekta izvoza vode, kako bi se bolje koristili kapaciteti.
– Sa partnerima iz Azerbejdžana u toku su pregovori o izgradnji fabrike za flaširanje vode na izvorištu Bolje sestre i plasmanu vode preko Luke Bar u Azerbejdžan. Veoma smo blizu da usaglasimo komercijalne uslove. Ako bude sve po planu, građevinski radovi bi možda počeli 2014. godine – kaže Pavićević i dodaje da se drugi projekat odnosi na izvoz vode tankerima za Bliski istok, za koji je zainteresovana jedna švajcarska firma.
– Predložen je nacrt ugovora po kome bi naša obaveza bila da sa podstojećeg odvojka Regionalnog vodovoda Đurmani uradimo cjevovod do mora, a švajcarski partner bi izgradio pristanište za tankere. Prema našim ispitivanjima za to bi bio najbolji rt Krčevac ispod tvrđave Haj nehaj. Prema dosadašnjim razgovorima zahtjev Švajcaraca je da im isporučujemo 800 litara vode u sekundi u zimskom periodu, a 400 litara u ljetnjem periodu, što, s obzirom na sadašnje korišćenje vode iz Regionalnog vodovoda, znači da bi se mogle zadovoljiti potrebe i opštinskih vodovoda i švajcarskih partnera.
Izvor: DAN