Ornitolozi na ulcinjskoj solani registrovali jato od 960 flamingosa

PODGORICA – Flamingosi su se vratili na ulcinjsku solanu – saopštio je u utorak Centar za zaštitu i proučavanje ptica.

Ta NVO je tokom prošle nedjelje, u sklopu redovnog posmatranja, registrovala veoma brojno jato ružičastih ptica.

Brojnost


– Prilikom redovnog posmatranja ptičje faune na ulcinjskoj solani, uočili smo fascinantnu pojavu jato flamingosa koje je činilo 960 jedinki. Među njima je najmanje desetak parova gradilo kupe za gniježđenje – navedeno je u saopštenju koje je potpisala Bjanka Prakljačić.

U posljednjih nekoliko godina, među mnogim vrstama koje borave na području solane, posebnu pažnju izaziva pojava flamingosa. Iz Centra podsjećaju da su prošle godine, uz finansijsku podršku njemačke organizacije Euronatur, pravili vještačke kupe za njihovo gniježđenje.

– Međutim, nedostatak mira i sigurnosti na ovom području doveo je do toga da se, od fascinantnog broja od 450 flamingosa zabilježenog u novembru 2011. godine, mogao vidjeti neznatan broj jedinki koje su koristile solanu kao prostor za odmor i hranjenje tokom proljeća. No, nijesmo odustajali. Redovne aktivnosti tima i volontera Centra na monitoring krivolova, uz pomoć Euronatura, dale su rezultat. Krivolov je sveden na najmanju mjeru, a flamingosima omogućen miran i siguran boravak na području solane. Tako je došlo do povećanja broja jedinki ove vrste u posljednjim mjesecima, a počele su i pripremne aktivnosti za početak, nadamo se, uspješnog gniježđenja. Ono će doprinijeti da se područje ulcinjske solane upiše u svjetski atlas lokaliteta za gniježđenje flamingosa na Mediteranu – navedeno je u saopštenju.

Očitavanjem prstenova, ornitolozi su ustanovili da najveći broj flamingosa koji posjećuje solanu dolazi iz Italije i Turske. Najbliže gnijezdilište ove vrste nalazi se blizu Barija, na solani Margerita di Savoja, gdje se godišnje gnijezdi oko 200 parova.

Iz CZIP-a naglašavaju kako opstanak flamingosa na ulcinjskoj solani zavisi od nas.

– Apelujemo na javnost i posjetioce da svojim prisustvom ne uznemiravaju flamingose u kritičnom periodu, dok su na gnijezdima, kao i da im se ne približavaju na manje od 500 metara – navedeno je u saopštenju.

Domaćini

Kako je za Pobjedu ranije rekao ornitolog Ondrej Vizi, iako rijetka ptica, flamingos je u Crnoj Gori zapravo domaćin, a ne gost.

– Početkom osamdesetih godina prošlog vijeka beogradski ornitolog Ištvan Ham prvi put je zabilježio prisustvo ove rijetke ptice na ulcinjskoj solani. Narednih godina plamenac, kako ga drugačije nazivaju, povremeno je viđan, ali nijesmo mogli utvrditi da li su se ovdje nastanili. Kada je 2004. godine Prirodnjački muzej istraživao biodiverzitet Solane i pripremao materijal za izložbu, flamingosi su se opet pojavili. Tri stasita ljepotana, sa ružičastim perjem, po kojem su dobili ime, šetali su bazenima solane i pozirali našim ornitolozima – prisjeća se Vizi prvog susreta sa flamingosima.

Tada su nastale fotografije koje su se mogle vidjeti u Crnoj Gori i regionu u okviru izložbi ,,So i život” i „Na digitalnim krilima“.

Rađaju se sa perjem sive boje

Flamingosi se gnijezde u velikim kolonijama. Gnijezda se nalaze u plitkoj vodi i u obliku su zarubljene kupe od blata koje ptice sakupljaju i brižljivo oblikuju kljunom. Obično snesu samo jedno jaje, ponekad dva, na kojima oba roditelja leže. Mladunci su pokriveni sivim paperjem i potpuno su bespomoćni kad se izlegu, ali već nakon dva-tri dana mogu da se okupe velika mladunačka jata koja formiraju zajedno sa pticama koje se te godine ne gnijezde.

Mladi mogu da lete nakon šezdesetak dana, a i kljun im se do tada dovoljno razvije da su u stanju da sami pronalaze hranu. Prepoznatljivu, ružičastu boju perja dobijaju tek sa godinu dana starosti, a zreli su za razmnožavanje poslije nekoliko godina.

Flamingosi se nalaze na Aneksu 1 Ptičje direktive i predstavljaju vrstu od posebnog značaja za zaštitu u Evropskoj uniji.

Postoje četiri vrste flamingosa. To su dosta krupne ptice koje dostižu dužinu od 195 cm, a visinu veću od 150 cm. Ružičastu boju perja dobijaju iz hrane – algi i račića koje sadrže supstancu kantaksantin. Zbog toga flamingosi u zarobljeništvu gube ovu ružičastu boju, pošto ih hrane drugim namirnicama.

D.Š.
Izvor: Pobjeda