Ulcinj: Štoj pod vodom
Obilne padavine poslednjih nedjelju dana uslovile su znatan porast nivoa rijeke Bojane, pa je za samo 24 sata, u noći između utorka i srijede, vodostaj porastao za čitav metar. Zbog ovako nepovoljnog razvoja situacije, Ulcinjani su zabrinuti i strahuju da se ne ponovi 2010. godina, kada se usled nepovoljnih meteoroloških prilika Bojana dvaput izlivala nanoseći veliku štetu ugostiteljima, ribarima i vikendašima, ali i žiteljima Štoja, rijeci najbližeg naselja.
Kiša koja neprestano pada danima donijela je nove nevolje stanovništvu Štoja. Iako nasipi uz rijeku Bojanu sprečavaju njeno izlivanje, naselje je prilično poplavljeno, jer kišnica koja se danima taloži nema gdje da otiče. Skoro svi drenažni kanali su puni vode ili blokirani šutom. Većina ulica je pod vodom, poplavljena su imanja, a pojedinim mještanima voda je ušla u kuće. Ipak, najveća opasnost prijeti od izlivanja septičkih jama, jer u Štoju nema kanalizacionog sistema.
Aktivista NVO „Bojana” i vlasnik popularnog restorana „Kod Miška” Miško Leković kaže da vlasnici restorana, vikendica i ribarskih kućica pažljivo prate situaciju na rijeci Bojani.
– Sitiacija je zasad stabilna. Vodostaj je vidno uvećan, ali trenutno ne prijeti izlivanje. Ipak, trebalo bi biti obazriv jer vodostaj raste i pada zavisno od nivoa mora. Situacija će zavisiti od mnogo faktora, a prije svega od dotoka vode i padavina. Trebalo bi obratiti pažnju i na nivo vode u Štojskom polju koji je takođe porastao jer su vodopropusti i kanali na tom području zakrčeni, a dio su sistema drenaže– pojašnjava Leković.
On podsjeća da NVO sektor već godinama upozorava nadležne institucije da obrate pažnju na probleme koji su evidentni na Bojani, posebno kada su u pitanju nasipi koji štite od izlivanja.
– Trebalo bi se ugledati na susjede, odnosno albanske nadležne službe koje su preduzele niz mjera kako bi spriječili izlivanje rijeke i to vrlo uspješno – tvrdi Leković.
Inače, na albanskoj strani rijeke urađeno je oko 15 kilometara nasipa za šta je uloženo oko osam miliona eura. Prema tvrdnjama albanskih eksperata, Bojanom sada može da prođe maksimalno 2,4 hiljade litara vode u sekundi, odnosno dvaput manje nego prije 25 godina, a isto toliko ima manje i nanosa. Međutim, smatraju da ni to nije dovoljno, pa predlažu da se očisti korito rijeke pri ušću kako bi se povećala njena propusna moć. Stručnjaci tvrde da je do ovako velikog porasta vodostaja doveo prije svega jugo, koji nije dozvoljavao vodi iz Bojane da otiče u more. Morska voda je prodirala u rijeku, što je jedna od karakteristika koje je čine specifičnom. I pored velikog proticaja, morska voda prodire duboko uzvodno kroz korito Bojane, čak do osam kilometara od ušća. Dakle, u koritu rijeke nalaze se i morska slana i slatka riječna voda koja je glavna pritoka Bojani. Tu je i rijeka Drim koja donosi u Bojanu najviše vode, ali „pravi čep” južno od Skadra, ne dozvoljavajući vodi iz Skadarskog jezera da Bojanom otiče u more, što dovodi do poplava u Zetskoj ravnici.
Sekretar za komunalne poslove u Opštini Ulcinj Avdul Derviši smatra da je poslednje dvije godine dosta urađeno na ojačavanju nasipa, ali da tek treba preduzeti obimnije poslove.
– Najviše aktivnosti išlo je preko nadležnih državnih organa, ali je značajan doprinos dala i lokalna samouprava. Pomogli smo u sanaciji bentova, a radili smo na proširenju ušća rijeke. Ipak, ostaje da se uradi još mnogo posla i Opština će u saradnji sa nadležnim državnim organima raditi na kvalitetnom rješavanju ovog pitanja – kaže Derviši.
M.Knežević
U nasipe uloženo 200 hiljada eura
Prema podacima Uprave za vode, u nasipe na Bojani dosad je uloženo oko 200 hiljada eura.
– Prvo smo morali da ih očistimo od granja i rastinja, da ustanovimo na kojim mjestima su tokom godina popustili i da odmah naspemo i saniramo kritična mjesta. Urađena su geodetska snimanja kako bismo došli do podatka koliko sada odstupaju od projektovanih visinskih kota. Sa povećanjem, odnosno podizanjem tih nasipa, za recimo pet metara, stvorili bi se uslovi da korito Bojane primi i odnese prema moru mnogo veću količinu vode nego što to sada može. Poslednja rehabilitacija nasipa urađena je šezdesetih godina prošlog vijeka, a naredna faza će zahtijevati mnogo veća ulaganja – navode iz Uprave za vode.
Intervenisati na najranjivijim mjestima
Izvršni direktor NVO „Zeleni korak” Dželjal Hodžić najavio je da će, zbog povećanja vodostaja na rijeci Bojani, predstavnici te organizacije narednih dana obići nasipe.
– Pozvaćemo i predstavnike medija kako bi se na licu mjesta uvjerili u kakvom su stanju nasipi i da li mogu izdržati ukoliko se nastavi rast nivoa rijeke. Raspolažemo informacijom da se na obalama nalazi ogromna količina otpada koja je takođe veliki problem – rekao je Hodžić „Danu” i predložio svim partijama koje učestvuju na lokalnim izborima 26. januara da, umjesto paradiranja, svoje članove organizuju kako bi se ojačali nasipi.
– Treba obići teren i intervenisati na najranjivijim mjestima, a ako treba uvesti i dežurstvo. Ulcinjanima ne bi bilo prvi put da se organizuju. Oni stariji se sjećaju 1979. godine kada su u novembru bile poplave i kako su se tada Ulcinjani organizovali – kazao je Hodžić.
Izvor: DAN