Loro Markić bi mogao uticati na sudije
Predsjednik Upravnog suda Branislav Radulović pokrenuo je juče inicijativu da se utvrdi da je Loro Markić prekršio Zakon o sprečavanju sukoba interesa time što istovremeno obavlja funkciju člana Sudskog savjeta i poslove advokature. U inicijativi dostavljenoj Komisiji za sprečavanje sukoba interesa Radulović podsjeća da je zakonom propisano da je javni funkcioner dužan da funkciju obavlja na način da javni interes ne podredi privatnom, kao i da ne izaziva sukob interesa. Kako je precizirao, sukob interesa postoji kad privatni interes javnog funkcionera utiče ili može uticati na nepristrasnost javnog funkcionera u vršenju javne funkcije. Ustavom Crne Gore i Zakonom o Sudskom savjetu, između ostalog, kako je naveo u inicijativi, propisano je da Sudski savjet bira i razrješava sudije i predsjednike sudova, da razmatra izvještaje o radu sudova, prestavke i pritužbe na rad sudija i da odlučuje o disciplinskoj odgovornosti sudija. Zakonom o advokaturi, kako je naglašeno, propisano je da advokatura pruža pravnu pomoć fizičkim i pravnim licima a da pravna pomoć, između ostalog, obuhvata sastavljanje tužbi, žalbi, molbi, zastupanje i odbranu fizičkih i pravnih lica pred sudovima i zastupanje fizičkih i pravnih lica u njihovim pravnim poslovima i interesima. Radulović napominje i da je zakonom propisano da poslove advokature vrše advokati i da za to imaju pravo na naknadu.
– Imajući u vidu navedena određenja Ustava, Zakona o Sudskom savjetu i Zakona o advokaturi, istovremeno vršenje poslova Sudskog savjeta i poslova advokature, predstavlja podređivanje javnog interesa privatnim. Nesporno, u takvoj situaciji, postoji sukob interesa u smislu Zakona o sprečavanju sukoba interesa. Ovo iz razloga što privatni interes u vršenju poslova advokature i sticanje naknade po tom osnovu, od člana Sudskog savjeta, može uticati na njegovu nepristrasnost u vršenju ove javne funkcije, upozorio je Radulović.
Konkretno, kako je objasnio, mogućnost uticaja poslova advokature u vršenje poslova Sudskog savjeta, ogleda se prije svega, u tome što je realno očekivati da će sudije, u takvoj situaciji, biti pod stalnim pritiskom, bez obzira na njihovu samostalnost i nepristrasnost, kako će se ponašati u predmetima u kojima se član Sudskog savjeta pojavljuje kao advokat-punomoćnik stranke, kako će se ponašati član Sudskog savjeta-advokat u situacijama kada Sudski savjet bude odlučivao, u okviru izvještaja o radu sudija i suda, i o radu sudija gdje kao punomoćnik stranke nije uspio u sporu.
– Kako će se ponašati u slučajevima napredovanja, razrješenja tih sudija, kako će se ponašati u slučajevim kada izgubi nadoknadu za poslove advokature? Na taj način stvara se mogućnost, radi privatnog interesa, za zastrašivanje sudija, za podnošenje neosnovanih pritužbi na rad sudija, za neosnovano pokretanje disciplinske odgovornosti, za neosnovane zahtjeve za razrješenje, za sprečavanje napredovanje. Stvara se pravna situacija u kojoj podnosilac takve inicijative može na direktan i posredan način da odlučuje o statusu sudija, odnosno stvara se situacija u kojoj takvo lice može biti neobjektivno pri donošenju odluka Sudskog savjeta-naveo je Radulović u inicijativi.
Zbog svega navedenog, dodao je on, nesporno je da postoji konflikt interesa u istovremenom vršenju poslova člana Sudskog savjeta i advokature.
– Nesporno je da takva situacija ima za posledicu podređivanja javnog interesa privatnim i da postoji mogućnost da privatni interes-zastupanje i sticanje naknade – može uticati na nepristrasnost advokata u vršenju poslova Sudskog savjeta – zaključio je predsjednik Upravnog suda Branislav Radulović.V.R.
Izvor: DAN