Green Culture: Ada Bojana bi mogla da nestane

September 12, 2015   | news

Green Culture-Ada-BojanaUče­sni­ci treće edi­ci­je Grin kul­tur fe­sta ko­ji je po­čeo na Adi Bo­ja­ni upo­zo­ri­li su ju­če na neo­p­hod­nost oču­va­nja ži­vot­ne sre­di­ne u sv­je­tlu glo­bal­nih kli­mat­skih pro­mje­na. Ma­ni­fe­sta­ci­ja ko­ju su or­ga­ni­zo­va­li Op­šti­na Ul­cinj i NVO „Krug“ iz Lon­do­na ima za cilj pro­mo­vi­sa­nje zna­ča­ja ulo­ge kre­a­tiv­ne in­du­stri­je u kre­i­ra­nju odr­ži­vo­sti sre­di­ne u ko­joj ži­vi­mo. Na sku­pu je za­klju­če­no da se sa­da­šnja ge­ne­ra­ci­ja su­o­ča­va sa iza­zo­vi­ma, ne sa­mo u po­gle­du glo­bal­nog za­gri­ja­va­nja već i na du­ži rok u po­gle­du op­stan­ka čo­vje­čan­stva. Princ Ni­ko­la Pe­tro­vić ka­zao je da raz­li­či­te stu­di­je i ana­li­ze ne osta­vlja­ju ni­ka­kvu sum­nju o ka­tastro­fal­nim po­sle­di­ca­ma glo­bal­nog za­gri­ja­va­nja, sa jed­ne i is­cr­plji­va­nje re­sur­sa na­go­mi­la­va­njem ot­pa­da sa dru­ge stra­ne.
– Za tri mje­se­ca u Pa­ri­zu odr­ža­će se 21. Me­đu­narod­na kon­fe­ren­ci­ja o glo­bal­nom za­gri­ja­va­nju, pa za­to pred­la­žem da upu­ti­mo pi­smo toj kon­fe­ren­ci­ji sa pla­že na Adi Bo­ja­ni ko­ja je mit­sko mje­sto i sim­bol po­vrat­ka pri­ro­di, a ko­ja bi mo­gla da ne­sta­ne uko­li­ko ne bu­de is­ko­ri­šće­na po­sled­nja šan­sa da se pre­du­zmu sna­žne i oba­ve­zu­ju­će mje­re. Ovaj apel bi po­seb­no mo­gao da insi­sti­ra na va­žnoj ulo­zi kul­tu­re i edu­ka­ci­je u ne­i­zbje­žnoj eko­lo­škoj tran­zi­ci­ji ko­ja se na­me­će. Osta­lo nam je još nekoliko go­di­na da ubi­je­di­mo i osvije­sti­mo one ko­ji upra­vlja­ju i kon­tr­o­li­šu svjet­ske eko­no­mi­je ali da upu­ti­mo one ko­ji su svje­sni i že­le da pre­o­kre­nu ovu lu­du tr­ku. To je smi­sao na­šeg oku­plja­nja – ka­zao je princ Ni­ko­la Pe­tro­vić.
Is­ti­ču­ći va­žnost za­šti­te pri­ro­dnih i kul­tur­nih bla­ga am­ba­sa­dor­ka Nje­mač­ke Gu­drun Štaj­ne­ker pod­sje­ti­la je na pro­blem ugro­že­no­sti pri­ro­de. Ona je ak­cen­to­va­la ugro­že­nost pod­ruč­ja so­la­ne, na­gla­siv­ši da je taj pro­stor je­dan od naj­va­žnijih te vr­ste za mi­gra­ci­ju pti­ca.
– Taj je­din­stve­ni bi­o­di­ver­zi­tet je u ve­li­koj opa­sno­sti i mo­ra se pred­u­ze­ti sve da se spa­si. Mo­ja lič­na mo­ti­va­ci­ja da se uklju­čim u rje­ša­va­nje pro­ble­ma je da su nje­mač­ki bi­olo­zi utvr­di­li iz­u­zet­nost tog bi­o­di­vre­zi­te­ta ne sa­mo za Cr­nu Go­ru već i za Evro­pu. Taj lo­ka­li­tet se ne mo­že po­sma­tra­ti kao iz­dvo­jen već je dio cje­li­ne ko­ja ob­u­hva­ta ši­ri pro­stor. Zbog to­ga sam sa ko­le­ga­ma iz Fran­cu­ske i Polj­ske po­kre­nu­la ini­ci­ja­ti­vu sa spa­si­mo so­la­nu. Na­kon go­di­nu da­na ura­đe­no je do­sta na tom pla­nu, ali ima još mno­go da se ra­di jer ima onih ko­ji ne ra­zu­mi­ju nje­nu va­žnost. Ja vas po­zi­vam da kao pr­vi ko­rak po­sje­tom tom pod­ruč­ju da­te do­pri­nos oču­va­nju pri­ro­de. So­la­na je dio je­din­stve­nog po­ten­ci­ja­la Ul­ci­nja, ko­me pri­pa­da­ju i Ada Bo­ja­na, Ve­li­ka pla­ža, Sta­ri grad i Val­da­nos kao jed­na­ko va­žni. Mo­ra po­sto­ja­ti kon­kret­na od­go­vor­nost da se za­šti­te i sa­ču­va­ju za bu­du­će gen­ra­ci­je – ka­za­la je, iz­me­đu osta­log, Štaj­na­ker.
Fran­cu­ska am­ba­sa­dor­ka Ve­ro­nik Bri­mo pod­sje­ti­la je da je či­tav re­gi­on ve­o­ma bo­gat pri­rod­nim re­sur­si­ma i pod­sje­ti­la na oba­ve­zu za­šti­te i odr­ži­vog upra­vlja­nja u kon­tek­stu opa­sno­sti od kli­mat­skih pro­mje­na. Ona je is­ta­kla va­žnost odr­ža­va­nja Kon­fe­ren­ci­je o kli­mat­skim pro­mje­na ko­ja je pla­ni­ra­na za de­cem­bar u Pa­ri­zu i pod­vu­kla da to ne­će bi­ti kla­sič­ni pre­go­vo­ri.
– To je sa­da tr­ka sa vre­me­nom ko­je pro­ti­če bez kon­kret­nih re­zu­l­ta­ta. Ko­nač­no, kli­mat­ske pro­mje­ne uti­ču na na­šu pla­ne­tu, bio­di­ve­rzi­tet čak i na ku­ltu­ru i ima­ju di­rek­tan uti­caj na rje­ša­va­nje mno­gih dru­gih pro­ble­ma. Za bu­duć­nost na­še pla­ne­te bi­će nu­žno, zbog bu­du­ćih ge­ne­ra­ci­ja, pro­na­ći kon­kret­na rje­še­nja – po­ru­či­la je Bri­mo.
– SAD su sna­žno opre­dje­lje­nje za ze­le­nu po­li­ti­ku, sa­ra­đu­je­mo sa Vla­dom Cr­ne Go­re i ak­tiv­no po­ma­že­mo u po­bolj­ša­nju odr­ži­vo­sti oko­li­ne. Mi­slim da je ve­o­ma va­žno ka­ko na­sle­đe osta­vlja­mo na­šoj dje­ci. Pri­čom o oču­va­nju oko­li­ne ne go­vo­ri­mo sa­mo o vre­me­nu u ko­me ži­vi­mo, već o svi­je­tu ka­kav že­li­mo da osta­vi­mo ge­ne­ra­ci­ja­ma ko­je do­la­ze. Za­to ima­mo oba­ve­zu da da­mo lič­ni do­pri­nos i una­pri­je­di­mo svi­jet ko­ji smo za­te­kli i uči­ni­mo ga bo­ljim mje­stom za na­šu dje­cu – is­ta­kla je am­ba­sa­do­rka SAD Mar­ga­ret En Uje­ha­ra.
Pot­pred­sjed­ni­ca Op­šti­ne Ze­ne­pa Li­ka na­gla­si­la je da je ma­ni­fe­sta­ci­ja va­žan ko­rak ka­ko u pro­mo­ci­ju pri­rod­nih po­ten­ci­ja­la Ul­ci­nja, ta­ko i u pred­u­zi­ma­nju mje­ra da se oni za­šti­te i sa­ču­va­ju.
– Ima­mo to­li­ko to­ga da za­šti­ti­mo i mo­ra­mo da raz­mi­sli­mo o na­šem od­no­su pre­ma priro­di ko­ja nas okru­žu­je. Is­ko­ri­sti­mo šan­su i struč­nja­ke ko­ji su pro­fe­si­o­nal­ci u obla­sti ze­le­ne kul­tu­re jer nam mo­gu pru­ži­ti neo­p­hod­ne sa­vje­te i upu­ti­ti nas ka­ko i na ko­ji na­čin da to is­ko­ri­sti­mo u sva­ko­dnev­nom ži­vo­tu u na­šem od­no­su sa pri­rod­nim okru­že­njem. Za­šti­ta ži­vot­ne sre­di­ne tre­ba da bude na naj­vi­šem ste­pe­nu u dru­štvu – ka­za­la je Li­ka.
To­kom tri da­na Grin kul­tur fe­sta pla­ni­ra­no je odr­ža­va­nje vi­še ra­di­o­ni­ca, od­no­sno pa­ra­lel­nih se­si­ja na ko­ji­ma će pre­da­va­či go­vo­ri­ti o odr­ži­vom kul­tur­nom li­der­stvu, ze­le­nim fe­sti­va­li­ma, bi­o­mi­mi­trič­koj per­spek­ti­vi, ze­le­noj al­ter­na­ti­vi, ener­get­skoj efi­ka­sno­sti… Is­hod ove ma­ni­fe­sta­ci­je će bi­ti i kre­i­ra­nje pla­na ak­tiv­no­sti i od­re­đi­va­nje ci­lje­va ko­ji tre­ba da se po­stig­nu do po­čet­ka sle­de­će ma­ni­fe­sta­ci­je u 2016. go­di­ni.
M.K.

Pro­je­kat va­žan za eko­no­mi­ju

Bri­tan­ski am­ba­sa­dor Jan Vi­ting is­ta­kao je va­žnost ze­le­ne kul­tu­re i kre­a­tiv­ne idu­stri­je, ko­je su po nje­go­vom mi­šlje­nju, ključ­ni ele­ment u na­či­nu bor­be pro­tiv kli­mat­skih pro­mje­na.
– Ne sa­mo zbog ma­siv­nog uda­ra na okru­že­nje, jer ima­ju ve­li­ki uti­caj na mišlje­nje, sta­vo­ve i po­na­ša­nje. Kre­a­tiv­na idu­stri­ja kre­i­ra ne sa­mo ku­tur­ne i so­ci­jal­ne vri­jed­no­sti već ima ve­li­ku va­žnost na eko­nom­ske vri­jed­no­sti. Ovaj pro­jekt va­žan je za rast eko­no­mi­je Cr­ne Go­re. Tu­ri­zam, po­ljo­pri­vre­da i ener­ge­ti­ka su ključ­ni sek­to­ri ko­ji su usko po­ve­za­ni sa pri­rod­nim re­sur­si­ma. Ka­ko Cr­na Go­ra bu­de ko­ri­sti­la i odr­ža­va­la te re­u­sr­se od­ra­zi­će se na njen bu­du­ći raz­voj – re­kao je Vi­ting.

Đe­ka: Pro­mo­ci­ja pri­rod­nih lje­po­ta Ul­ci­nja

-Ova ma­ni­fe­sta­ci­ja pru­ža mo­guć­no­sti za is­ti­ca­nje ul­cinj­skih pri­rod­nih lje­po­ta i pro­du­že­nje tu­ri­stič­ke se­zo­ne pro­mo­vi­sa­njem pri­rod­nih re­sur­sa. Ze­le­na, kre­a­tiv­na eko­no­mi­ja je na­ra­sta­ju­ći trend u svi­je­tu, a Ul­cinj za to ima od­lič­ne po­ten­ci­ja­le – re­kao je pred­sjed­nik op­šti­ne Ul­cinj Fat­mir Đe­ka

Izvor: DAN