Kako kaže izvršna direktorica Green Home-a Nataša Kovačević, iako sadrži važne informacije o identifikovanim uticajima, strateška studija nema smisla, jer se nije javila u najranijim fazama donošenja odluke kao odgovor na pitanje da li Crna Gora kao ustavno proklamovana ekološka država treba da se upušta u ovakav projekat.
“Iako broji više od 400 strana, ova studija ne ispunjava u dovoljnoj mjeri najvažnije ciljeve vezane za dublje analize socioekonomskih uticaja istraživanja i eksploatacije kao ni kumulativnih uticaja na zaštitu životne sredine, turizam i ribarstvo. Čak pet potencijalnih marinskih zaštićenih područja se našlo u području predloženih područja za istraživanje nafte i gasa bez adekvatne analize uticaja. Nijesu data ozbiljna alternativna i varijantna rješenja, dok su obrađivači u minimalizovanju negativnih uticaja otišli toliko daleko da uzimaju u prilog eksploataciji i istraživanju, stručno neutemeljene argumente o smanjenju turističkih potencijala obale, uslijed klimatskih promjena gdje oni očekuju prekid toka rijeke Bojane u more, nestanak Ade Bojane, podizanje mora i potkopavanje turističkih objekata”, navodi ona.
Prema njenim riječima, projekat treba u potpunosti da obustavi i zabrani dalje istraživanje nafte i gasa iz podmorja.
“Najosjetljvije ciljne grupe i dalje nijesu upoznate sa elementarnim posljedicama koje istraživanje nafte i gasa nosi za sobom. Akutne posljedice su brojne i podrazumijevaju od devastacije ribljeg fonda do turizma kao najvažnije crnogorske privredne grane. U Nacrtu spomenute studije se jasno zaključuje da će instalacija istražnih i proizvodnih postrojenja izazvati poremećaje na morskom dnu, dovesti do višedecenijskog oštećenja kvaliteta vode, živog svijeta i podvodnih arheoloških resursa. Pitanje odlaganja radioaktivnog i industrijskog otpada je ostavljeno za prekograničnu raspravu sa susjednim državama jer se ove ogromne količine otpada moraju izvoziti van Crne Gore, što znači i neprihvatljivo velika finansijska izdvajanja. Međutim, no što je najvažnije je da Nacrti programa i Studije nijesu dali jasne i kvantitativne parametre koliko obučenih ljudi za nadzor i djelovanja u akcidentnim situacijama Crna Gora ima, koje institucije su nadležne za ova pitanja, koliko plovila imamo, kakvu opremu posjedujemo, te koja su izdvajanja iz državnog budžeta za obavljanje ovog ključnog posla”, dodaje Kovačević.
Ono što je dodatno zabrinjava jeste da Nacrt Studije gotovo nikakvu pažnju ne posvećuje vještački izazvanim zemljotresima, opet bez razrađenog Plana upravljanja rizicima što je van svakog zdravog razmišljanja i planiranja.
“Olako se prihvata činjenica da obalno područje pripada zoni izuzetne seizmološke aktivnosti koja se čak i u stabilnijim državama sa tog aspekta pokazala kao izuzetno problematična, te je dovela do ozbiljnih socio ekonomskih poremećaja, ugrožavanja sigurnosti, kvaliteta života građana i životne sredine”, pojasnila je Kovačević.
Ona kaže da je u decembru prošle godine, koalicija od oko 40 nevladinih organizacija iz regiona, uključujući Greenpeace, Friends of the Earth, Svjetsko udruženje za prirodu, Legambiente iz Italije i druge organizacije iz mreže SOS za Jadran, kao i Green Home uputila pismo resornom ministru Branimiru Gvozdenoviću izražavajući zabrinutost zbog pokretanja intenzivnog istraživanja i eksploatacije ugljovodonika u Jadranu.
“U pismu se navodi da su ovi planovi kratkovidi i anahroni, sa činjenicom da ne uzimaju u obzir globalna nastojanja da se preusmjeravanjem na obnovljive izvore energije savlada zavisnost od fosilnih goriva, što je obaveza koju je Crna Gora kasnije preuzela i potpisivanjem Sporazuma o klimi. Naravno, odgovora na ovo pismo nije bilo”, podsjetila je Kovačević.
Izvor: CDM
