Crna Gora brzo priznaje Kosovo

Predsjednik skupštine kosova Jakup Krasnići za “Vijesti”
Podgorica - Predsjednik Skupštine Kosova Jakup Krasnići kazao je da „imaju pozitivnu potvrdu” najvišeg crnogorskog rukovodstva da će uskoro „zvanično” priznati nezavisnost Kosova.
„Imamo pozitivnu potvrdu od najvišeg rukovodstva Crne Gore da će uskoro zvanično priznati nezavisnost Kosova, jer Crna Gora ne želi da ide naprijed protiv smjera evropskih procesa”, kazao je Krasnići „Vijestima” odgovarajajući na pitanje kada očekuje da će Crna Gora priznati Kosovo.
Crnogorski zvaničnici nagovještavali su da će priznati kosovsku nezavisnost, ali u tim izjavama nije se moglo nasluti kada bi se to moglo desiti.
Premijer Milo Đukanović bio je prije 15-tak dana nešto eksplicitniji, iako ni on nije govorio o datumu priznavanja kosovske nezavisnosti.
Đukanović je na pres konferenciji rekao da se Crna Gora, kada bude donosila odluku da li će priznati nezavisnost Kosova, neće povoditi interesima drugih, kao što je to bilo u istoriji.
„Vrlo respektujemo zajedničku istoriju i naglašenu bliskost sa Srbijom. Ali, ni to ne daje za pravo na očekivanje bilo kome, pa ni Srbiji, ni njenom državnom vrhu, da Crna Gora žtrvuje svoje interese zarad srpskih. To danas ne postoji u svjetskoj politici. Emocije su jedne, interesi su drugo“, rekao je on.
On je naglasio da je interes Crne Gore da “u bliskoj budućnosti bude dio EU i NATO” i da je svjestan da mora na tom putu “graditi najbolje moguće odnose sa susjedima”.
“I na to smo veoma spremni. Nijesmo jedino spremni da dijelimo iluzije i tumaramo za tuđim zabludama, sa bilo koje adrese da dolaze. Možda smo spremni da ih razumijemo, ali nijesmo spremni da ih slijedimo i da na taj način pokazujemo bliskost i poštovanje zajedničke istorije“.
Do sada su od država Zapadnog Balkana nezavisnost Kosova priznali Hrvatska i Albanija.
Visoki zvaničnik Demokratske partije socijalista kazao je “Vijestima” da više nije sporno da će Vlada Crne Gore donijeti odluku o priznanju nezavisnosti Kosova.
U nezvaničnom razgovoru, ovaj član najužeg rukovodstva vladajuće stranke kazao je da bi se to moglo desiti tokom ljeta. On je naglasio da se, između ostalog, čeka i da Srbija izabere novu proevropsku Vladu.
Crnogorci u Ustavu nakon popisa?
Krasnići nije želio da se odredi da li podržava zahtjev Udruženja Crnogoraca sa Kosova da dobije mjesto u kosovskom Ustavu. On je nagovijestio da će taj zahtjev biti razmotren tek nakon što bude sproveden popis stanovništva Kosova.
„U Ustavu Kosova pomenute su zajednice. Na Kosovu žive pripadnici crnogorske zajednice koji će uživati sva prava, jednaka kao i drugi građani. Uskoro, Kosovo će izvršiti popis stanovništva i tačno ćemo znati broj pripadnika svake zajednice”, rekao je Krasnići.
Predsjednik Udruženja Slobodan Vujičić, koga je prethodne sedmice primio šef crnogorske diplomatije Milan Roćen, rekao je da od vlasti u Podgorici traži da diplomatskim putem pomognu da 5.000 tamošnjih Crnogoraca dobije mjesto u Ustavu Kosova. On je ocijenio da bi bilo oko 3O hiljada Crnogoraca na Kosovu, kada bi se tamo vratili oni koji su raseljeni, istovremeno negodujući što su kao konstitutivni narodi pobrojani “Egipćani i Aškalije koji su tamo 15 godina, a ne i Crnogorci koji su u Metohiji vjekovima”. Stav tamošnjeg Udruženja je da Crna Gora ne treba da prizna Kosovo dok Crnogorci ne budu formalno pomenuti u Ustavu.
Kosovski zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman, rekao je „Vijestima” da ljudi koji zasupaju interese Crnogoraca na Kosovu nijesu učestvovali u dugoj debati oko Ustava i tada tražili mjesto za sebe, te da je sada vrlo teško promijeniti Ustav.
V.Ž.-Nđ.R.
Izvor / Vijesti

http://www.vimeo.com/1101171

Zakupci ulcinjskih kupališta nezadovoljni pred sezonom

Nikad nije bilo gore
Ulcinj - Iako zvanična statistika kaže da je predsezona u Ulcinju na nivou lanjske, većina zakupaca ulcinjskih kupališta tvrdi da je gostiju značajno manje nego u istom periodu prošle godine.
Gotovo svi oni slažu se u ocjeni da je loše vrijeme glavni, ali ne i i jedini razlog slabije posjete.
- Loše vrijeme dominantno je uticalo na pad broja gostiju. Međutim, razloge slabije posjete trebalo bi potražiti i u činjenicama da je Vlada zabranila ili ograničila unos hrane i pića, te u padu životnog standarda na tržištima koja su tradicionalno privržena Ulcinju - ocijenila je zakupac “Majamija” Dženana Hodžić, čije je kupalište odavno spremno za sezonu.
I Zefa Delić i Prelja Škrelja, zakupci poznatih ulcinjskih plaža “Safrija” i “Kopakabane”, nosilaca “Plavih zastavica”, sličnog su mišljenja.
- Sigurno je da nam u prilog nije išlo vrijeme, ali ni zakašnjeli radovi na saobraćajnicama duž cijelog primorja. Takođe, iako imam pozitivno mišljenje o njemu, zakon o ograničavanju unosa hrane i pića direktno je pogodio turiste slabije platežne moći koji su nam bili česti gosti - kazao je Delić za “Vijesti”. Predsezona je posebno zakazala na popularnoj “Kopakabani”, gdje je, kako je rekao Škrelja, gostiju manje za 50 odsto u odnosu na lani.
- Kiša je glavni krivac za pad broja turista u odnosu na prošlu godinu. Međutim, mislim da smo slabo odradili marketing i za to krivicu snosimo svi zajedno - ocijenio je Škrelja za “Vijesti”.
Zakupac većeg dijela Male plaže Gano Resulbegović slaže se da je loše vrijeme uticalo na slab odziv turista u predsezoni, ali da to nije glavni razlog za slabiju posjetu.
- Nikad gora predsezona. Razloga ima dosta, počev od vremena, pa do manjka hotelskih kapaciteta. Osim toga, ne računajući plaže koje su najbolji dio ponude, Ulcinj već odavno ne nudi ništa novo za razliku od ostalih primorskih gradova i regiona, recimo Albanije - tvrdi Resulbegović.
U hotelima više gostiju nego lani
Dok zakupci plaža kubure sa manjkom gostiju, u “Ulcinjskoj rivijeri” zadovoljno trljaju ruke.
Vršilac dužnosti izvršnog direktora Miomir Jakšić kazao je da je posjeta u objektima tog preduzeća bolja u odnosu na lani za oko 20 odsto.
- U maju smo imali ukupno 33 odsto više gostiju nego lani. Naravno, ima i padova zbog čega je rast u junu nešto manji. Posjeta nudističkog naselja na Adi na nivou je prošle godine uprkos osjeci njemačkih turista, naših stalnih gostiju, kojih je manje zbog otkaza “Nekermana” i zbog toga što nema letova za Tivat. Zato je više Čeha, Rusa, ali i domaćih gostiju. Rastu gostiju doprinio je “Olimpik”, koji je već hit sezone - kazao je Jakšić, dodavši da će u objektima “Ulcinjske rivijere” na Velikoj plaži ovog vikenda biti održani tradicionalni susreti radnika Elektroprirede Crne Gore sa više od 500 učesnika.
S.ADROVIĆ
Izvor / Vijesti

http://www.vimeo.com/1101171

U Ulcinjskom polju,predviđa se kapacitet džamije od hiljadu klanjača

Poziv za doniranje izgradnje nove džamije u Ulcinju
Odbor IZ-e Ulcinja i Odbor za izgradnju džamije u Ulcinjskom Polju, pokrenuli su akciju prikupljanja sredstava za izgradnju nove džamije u Ulcinjskom Polju.
Obezbijeđen je plac i urađen je projekat, koji predviđa kapacitet džamije od hiljadu klanjača, gasulhanu, biblioteku, salu,kafeteriju, parking i druge prateće sadržaje.
Dobrotvori – zainteresovane institucije, firme i pojedinci, sredstva za ovaj značajan projekat mogu uplatiti na :
Žiro račun:510-12295-15
Detaljnije informacije mogu se dobiti na tel/fax:
Tel :+382 30 413-257
Tel :+382 69 037-681
Tel :+382 69 473-400

Eksplozija cijena nekretnina smanjila promet

PODGORICA - Cijene nekretnina na crnogorskom primorju porasle 500 do hiljadu EUR po kvadratnom metru u odnosu na prošlu godinu, što je uslovilo pad prometa, saopšteno je iz budvanske agencije za nekretnine, Mont-realestate.
Nekretnine na primorju koštaju u prosjeku oko tri hiljade EUR po kvadratu, a na ekskluzivnim mjestima, kao što je Sveti Stefan, Rafailovići i onima na prvoj liniji od mora, kvadrat dostiže i osam hiljada EUR. Cijene placeva su različite, a najtraženiji su urbanizovani sa pogledom na more i razvijenom infrastrukturom.
»U Budvi su placevi skuplji u prosjeku za oko 100 do 150 EUR po kvadratu u odnosu na Bar, Tivat, Herceg Novi«, kažu u Mont-realestate-u.
Oni objašnjavaju da se cijena formira na osnovu nekoliko faktora - pogleda na more, udaljenosti od plaže, da li je novogradnja ili ne i da li ima parking mjesto. Predstavnici crnogorske Uprave za nekretnine nijesu mogli da saopšte iznos prihoda ostvarenih prodajom nekretnina od početka godine, jer, kako je objašnjeno, to pitanje nije u njenoj nadležnosti. Kupovina nekretnina preko Mont-realestate-a moguća je isključivo preko računa.
»Strani kupci otvaraju u banci račun na koji prebacuju pare iz inostranstva i na osnovu ugovora o kupoprodaji isplaćuju ugovorenu sumu prodavcu, zatim plaćaju porez na promet nepokretnosti i agencijsku proviziju”, saopšteno je iz budvanske agencije.
Oni su objasnili da kupac mora da ima važeći pasoš, a da je za otvaranje računa u banci potrebna prijava boravka i potpisivanje ugovora. Stranac, kako dodaju, prema važećim propisma, može da se uknjiži kao vlasnik stana ili kuće isto kao i crnogorski državljani, sa tom razlikom da ne može da uknjiži zemlju na sebe kao fizičko lice. Strani državljani u Crnoj Gori mogu postati vlasnici zemlje jedino osnivanjem firmi.
Predlogom zakona o svojinsko pravnim odnosima, koji je u četvrtak usvojila crnogorska Vlada, predviđeno je da strani građani i preduzeća u Crnoj Gori nemaju pravo svojine nad prirodnim bogatstvima i dobrima, šumama, šumskim i poljoprivrednim zemljištem, spomenicima kulture od posebnog značaja, kao i nekretninama koje se nalaze na područjima važnim za interes i bezbjednost zemlje.
»Stranci imaju imaju pravo dugoročnog zakupa nepokretnosti, prema BOT aranžmnu ili koncesijama na period od 30 godina sa mogućnošću obnavljanja uz odgovarajuću saglasnost«, kazao je nakon sjednice Vlade, ministar finansija Igor Lukšić.
On očekuje da će taj Vladin Predlog biti na dnevnom redu naredne sjednice parlamenta, koja je zakazana za 19. jun, kao i da će dobiti podršku dvije trećine poslanika. Lukšić je ocijeno da je predloženim zakonskim aktom napravljeno rješenje koje je u skladu sa ratifikovanim Sporazumom o stabilizaciji i asocijaciji, ali i da ono nije diskriminatorsko prema državama koje nijesu u grupi zemalja članica Evropske unije. Vlada je krajem januara predložila novi zakon o svojinsko-pravnim koji bi strancima omogućio ista prava koja imaju crnogorski građani.
Protiv tog rješenja bila je Socijaldemokratska partija (SDP), koalicioni partner vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS), kao i potpredsjednik Vlade Gordana Đurović. Oni su insistirali na usvajanju dva ključna rješenja u zakonu, reciprocitetu u sticanju prava svojine nad nepokretnostima i zabrani prodaje u određenim zaštićenim zonama.
Đurović je ranije objasnila da je protiv predloženog zakona, jer ne odobrava jedno od njegovih ključnih rješenja kojim se dozvoljava mogućnost da stranci mogu kupovati zemlju u Crnoj Gori.
Crnogorska Skupština sredinom marta je odlučila da predloženi zakon vrati u formu nacrta i uputi ga na jednomjesečnu javnu raspravu.
U prvom kvartalu ove godine na nekretnine se odnosilo 71,8 odsto ukupnih stranih direktnih investicija koje su iznosile 85,7 miliona EUR, 24 odsto više nego u istom periodu prošle godine.
Na području budvanske rivijere prošle godine prodato je nekretnina vrijednih iznad pola milijarde EUR, dvostruko više nego godinu ranije, koja se računa rekordnom.
Iako je kupoprodajna groznica posljednjih mjeseci doživela zatišje, u lokalnoj samoupravi procjenjuju da će ove godine od naplate poreza na prodaju nepokretnosti zaraditi tri miliona EUR. To znači da će vrijednost prodatih nekretnina iznositi oko 300 miliona EUR.
Domaći eksperti i vlasnici agencija za prodaju nekretnina već nekoliko mjeseci upozoravaju da je tržište nekretnina u Budvi prezasićeno i da su cijene napumpane u odnosu na druge djelove Jadrana.
Oni smatraju da bi do novog talasa investitora i kupaca nekretnina, pa i do novog skoka cijena, moglo da dovede usvajanje seta imovinskih zakona kojima bi trebalo da budu izjednačena vlasnička prava stranaca i građana Crne Gore.
Izvor / Mina-business

http://www.vimeo.com/1101171

Prvim letom iz Londona doputovali britanski novinari

U organizaciji Nacionalne turističke organizacije Crne Gore NTO, Montenegro Airlinesa i turističke privrede danas su, prvim letom Montenegro Airlinesa iz Londona, pored redovnih putnika, doputovali predstavnici poznatih britanskih medija i turoperatora, medju kojima Travel Channel, Regent Holidays, Balkan Holidays, Bradt Travel Guide…
U čast dobrodošlice organizovan je prigodan doček na aerodromu i koktel u hotelu The Queen of Montenegro na kojem su se gostima obratili Danica Ćeranić, menadžer NTO CG i Dragan Ivančević, direktor hotela.
“Gosti će boraviti u Crnoj Gori do 18. juna i posjetiće Kotor, Cetinje, Kolašin, nacionalne parkove Biogradska gora i Skadarsko jezero”, najavljeno je iz ministrstva turizma i zaštite životne sredine.
Uvođenje ove redovne linije dodatni je doprinos razvoju turizma Crne Gore, a ujedno je podsticaj da NTO CG tokom ljeta u Londonu otvori svoje predstavništvo, drugo nakon Frankfurta.
Britansko i njemačko tržište su ujedno dva najveća emitivna tržišta u Evropi.
“Očekuje se dobra popunjenost aviona na ovoj liniji, jer zanimanje Britanaca za Crnom Gorom učestalo raste. Prosle godine Crnu Goru je posjetilo 14odsto više turista iz Velike Britanije u odnosu na 2006. godine”, kažu u ministarstvu turizma i životne sredine.
Podsjećamo, na relaciji Tivat-London/Gatwick-Tivat Montenegro Airlines će, za početak, saobraćati dva puta nedjeljno (svake srijede i nedjelje), a zatim i tri puta.
Polazak iz Tivta za London je srijedom i nedeljom u 8,30 sati a London – Tivat srijedom u 10,55 sati i nedeljom u 11,10 sati.
Izvor / CafedelMontenegro.

http://www.vimeo.com/1101171

Strancima samo pravo dugoročnog zakupa zemljišta

PODGORICA - Crnogorska Vlada je usvojila i novi Predlog zakona o svojinsko pravnim odnosima čije izmjene se odnose prava stranih fizičkih i pravnih lica.
- Inovirani predlog sačinjen je na osnovu konsultacija. Strana lica ne mogu imati pravo svojine na prirodnom bogatstvu u opštoj upotrebi, na poljoprivrednom i šumskom zemljištu, spomenicima kulture od izuzetnog značaja. Strano lice može imati pravo dugoročnog zakupa, bot aranžmana ili koncesije na period do 30 godina - saopšteno je nakon sjednice Vlade.
U Vladi je ocijenjeno da je važno da se sačuva određeni vid individualne tražnje u pojedinim područjima, kakva su planinska pa je predloženo da strano lice može steći pravo svojine i na poljoprivrednom i šumskom zemljištu do 5.000 kvadrata, samo ako je predmet ugovora stambena zgrada koja se nalazi na tom zemljištu.
- Smatramo da ne bi trebalo destimulisati trgovinu kućama i vikendicama na ovim područjima. Sadašnja rješenja ne bi trebalo da budu sporna, jer s jedne strane su naša zalaganja da se da impuls stranim investicijama, i da se zadovolji racionalna upotreba prostora - kazao je Lukšić.
Crnogorska Vlada povukla je u februaru iz skupštinske procedure prvobitni predlog ovog zakona, i vratila ga na javnu raspravu, a kasnije i na doradu, jer je bilo izvjesno da nema potrebnu dvotrećinsku većinu za usvajanje tog akta.
Protiv «liberalne» prodaje zemljišta strancima, koje je bilo predviđeno ovim zakonom, bili su SDP i PZP, dok se SNP i Srpska lista nijesu decidno izjašnjavali.
Republici je nedavno predsjednik SNP-a Srđan Milić kazao da će ta prtija «zauzati stav kada pogleda finalni tekst zakona». Iz Srpske liste posljednjih par mjeseci nijesu komenarisali svojinski zakon, dok je Pokret za promjene svo vrijeme bio izričito protiv ovog akta. Neizvjesno je, ipak, kada će dokument doći na plenarno skupštinsko razmatranje, jer prethodno mora da dobije saglasnost matičnog Odbora (za privredu i finansije), a zbog uslovljivosti dvotrećinskom većinom, i Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo.
Izvor / Republika

http://www.vimeo.com/1101171

Blue List - Lonely Planet: Crna Gora među 30 najatraktivnijih turističkih destinacija

Među 30 najatraktivnijih turističkih destinacija koje se “moraju posjetiti” tokom ove godine, uvrštena je i Crna Gora.
Jedan od najprestižnijih i najpoznatijih svjetskih turističkih vodiča “Lonely Planet” objavio je “Blue List 2008 ” - godišnju publikaciju u kojoj se nalazi kolekcija najatraktivnijih turističkih destinacija.
Crna Gora se našla tik uz: Majami (USA), Butan, Kolorado (USA), Maleziju, Bolonju (Italija), Damask (Sirija), Tiwi Islands (Australija), Kordobu (Argentina), Papue (Nova Gvineja) i još 20 atraktivnih destinacija.
Turistički vodič “Lonely Planet” izlazi na svim kontinentima. Svakog mjeseca više od pet miliona ljudi koji redovno putuju posjeti web prezentaciju “Lonely Planeta” i njihove preporuke koristi u planiranju budućih putovanja.

http://www.vimeo.com/1101171